DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 27 <-- 27 --> PDF |
maksimum agrarne produkcije po količini i; kvaliteti, danas je ideal njemačkog ekonomskog programa. To bi evo bile najmarkantnije značajke današnjeg shvatanja šume i šumarstva u Njemačkoj. Uporedimo li ove nazore s onima raznih spomenutih ekonomskih struja, moramo na kraju konstatirati dvije važne činjenice: 1) Razne su ekonomske struje pridavale šumi to veću važnost, što je ona više nestajala il što su njezini produkti bili manje nadoknadivi drugim sirovinama. 2) Šumsko gospodarstvo iako osebujne prirode nije moguće voditi izolirano od vladajućih ekonomskih strujanja. Svaki je ekonomski sustav sad jače sad slabije zadirao u jezgru šumarstva i dirigirao njegovim razvitkom na liniji svojih ideoloških načela. Nastojanje velikog Endres a i njegovih sljedbenika, da šumarstvo učine neovisnim od raznih ekonomskih teorija, srušeno je upravo u njegovoj otadžbini: radikalnije nego igdje drugdje. II. Historijske reminiscencije Nedvojbeno je, da je Njemačka domovina uređivanja šuma. Na prelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće stvorili su G. L. H a r t i g i! H. von C o 11 a znanstvena načela za potrajno gospodarenje pa su ih i u praksi provodili. Da njemačke šume imaju danas velike zalihe zasluga je ove dvojice stručnjaka i njihovih sljedbenika. Cotta je stvorio šestarsku metodu po površini a Hartig po masi te t. zv. kombinovanu metodu. Razvoj je nauke tokom prošlog stoljeća doveo do toga, da se šestarske metode ne provode onako strogo kao u prvom početku, napose ne obzirom na kruto određivanje ctata za narednih stotinu i više godina. To je dovelo do metoda dobnih razreda, makar i u vrlo raznolikim oblicima. Tako je u većini slučajeva, — a naročito poslije 1900. godine — omjer dobnih razreda prestao biti jedini i nenadoknadivi regulator potrajnosti. U račun su došli i drugi faktori. U tu je svrhu često puta poslužila površina, zatim drvna zaliha a djelomično i prirast ustanovljen pomoću tabela prihoda i prirasta. No i sama se primjena metode dobnih razreda razvijala dalje obzirom na postupak, da se pojedini dobni razredi reduciraju na jedan srednji bonitet. Izuzetak od ove općenite prakse čini jedino pokrajina Baden , gdje se je već 1869. godine prešlo na metodu prirasta u formi metoda normalne drvne zalihe. Učinjeno je to stoga, jer su u toj pokrajini šume pretežno raznodobne (jela), pa se dugotrajna pomlađivanja nisu mogla dovesti u sklad s načelima šestarskih metoda. Ovamo bi se moglo ubrojiti i Braun schweig , gdje je 1929. godine pod vodstvom prof. Abetza zavedena moderna uređajna metoda na bazi prirasta i to nakon što je opsežnim izmjerama prethodno izmjerena drvna zaliha. Napokon prihvaća 1934. godine i najveća njemačka provincija Prusk a modernu metodu ustanovljivanja drvne zalihe, koje se ima periodički ponavljati, pa s tim u vezi i prirast kao glavni regulator potrajnosti. III. Zadaće modernog uređivanja Nakon ovog historijskog pregleda potrebno je, da sistematski predočimo čitav posao oko sastavljanja plana za uređenje šuma. Šumarska nam politika pruža opći okvir, unutar kojeg se ovi radovi imaju kretati.. 598 |