DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 31     <-- 31 -->        PDF

činama mora uvoziti iz inozemstva, upućuje, da se četinjače moraju
uzgajati i u onim područjima, gdje ih nema od prirode. S druge pak
strane moderna pedologija a i nauka o uzgoju šuma ukazuju na opasnosti
vještačkog podizanja četinjača izvan granica njihovog prirodnog rasprostranjena.
Neprirodnim se uzgojem šuma pogoršava produktivna sposobnost
zemljišta i nastaje opasnost, da opskrba drvom bude u daljoj budućnosti
oteščana. Mora se dakle tražiti jedno smišljeno poravnanje —
kompromis — između bioloških i ekonomskih zahtjeva. U tu je svrhu
potrebna, gotovo nenadoknadiva karta šumskih staništa
(Standortskarte), koja ima prikazati sve bitne i za šumsko gospodarstvo
važne stanišne prilike zajedno s prirodnim tipom šume za svako
područje. Jedino je pomoću ovakove karte moguće dovesti u sklad nacionalne
potrebe bliže budućnosti sa zahtjevom održanja prihodne sposobnosti
zemljišta. Redovno ćemo tako pronaći povoljnu sintezu u obliku
odgovarajući sastavljene mješovite šume.


U njemačkim je pokrajinama obavljen u toku posljednjih godina
vrlo važan posao oko kartiranja šumskog zemljišta, za što pripada zasluga
harmoničnoj suradnji između nauke i prakse. Najveću su djelatnost
u ovom pravcu razvile dvije srednjo-njemačke provincije Saska i Thüringen.
Zakonom o procjeni zemljišta iz 1934. god. propisano je opće
kartiranje svih zemljišta u državi, koja se iskorišćuju u poljodjelske svrhe.
Provedba je tog zakona već u toku. Isti zakon predviđa i proširenje ovih
radova na zemljišta izvan poljskog gospodarenja. Primjena je ovih propisa
i na šumsko zemljište već zaključena, pa su u tečaju pripreme za
provedbu. Tako će u Njemačkoj u dogledno vrijeme biti izvršeno zvanično
kartiranje svih zemljišta šumskog gospodarstva. A to je napredak
od neprocjenjive važnosti.


Ustanovljenje drvne mase upoznaje nas s prihodnom sposobnošću
raznih vrsta drveća na raznim staništima, dok nam kartiranje omogućuje,
da iskustva stečena na jednom objektu iskoristimo i za druga staništa
iste vrste. Upravo se u tom vezivanju ustanovljivanja drvnih zaliha s kartiranjem
staništa otvaraju široki vidici za nova saznanja.


b) Visina drvne zalihe.


Visina je drvne zalihe ovisna kod inače jednakih prilika o


a) duljini trajanja produkcije (dimenzijama, koje želimo postići),


ß) intenzitetu njege šuma,


.) veličini rezerva.


Iz studija statistike o potrošnji drva dobivamo podatke o potrebnim
dimenzijama i kvalitetu drva. Rezultati ustanovljivanja drvne zalihe, —
ako ih sredimo prema bonitetima a unutar istih prema starosti, — pokazuju,
u kom se razdoblju mogu producirati potrebne dimenzije. Pritom
valja imati u vidu, da konzumpcija ne smije u nacionalnoj dirigovanoj
privredi biti diktator produkcije. Potrošnju treba regulirati, kako bi se
dobila što veća sloboda kretanja obzirom na procentualni udio pojedinih
dimenzija. Naravno, da se tu, gdje se radi o određivanju duljine trajanja
produkcije, ne smije zanemariti prirast na masi. Pogotovo je to važno za
njemačke prilike, gdje se već dulje vremena osjeća velik nedostatak
sirovina. Tek nakon´ što su temeljito proučeni i riješeni ovi momenti,
mogu se u preostalom slobodnom okviru uvažiti i isključivo tehničkogospodarski
razlozi. Sad može šumoposjednik prema svom općem ekonomskom
stanju u glavnom odlučiti:


602