DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 46     <-- 46 -->        PDF

142, určka, Evr. Turska i Bugarska br. 143 A, Jugoslavija br. 143 B, Italija br. 144,
Španija, Maroko i Alžir br. 145, Evr. Rusija br. 146, zemlje oko 1st. Mora br. 147, Danska
i Norveška br. 148, Irska, Engleska i Škotska br. 149, Holandija br. 150, Belgija
br. 151, Francuska br. 152, Švicarska br. 153, Čehoslovačka br. 154, Mađarska br. 155,
Rumunjska br. 156, Poljska br. 157, Njemačko carstvo br. 158—182. Daljnjih oko 150
njemačkih klim. stanica nalazi se opisano u W a 1 d h e i 1 u za 1939. g., II, dio, s. 336-364.


Klimatske sekcije Sredozemlja, Evrope i Njem. carstva (s. 290—334) označene
su u glavnom samo klimatskim podacima o srednjim mjesečnim temperaturama i oborinama,
te prosjekom godišnjih temperatura i oborina za više stanica.


Za Jugoslavij u doneseni sa podaci o mjesečnim i godišnjim temperaturama
i oborinama za 55 stanica razne nadmorske visine (od mora do 1123 m). Te
podatke dao je autoru minist, savjetnik lng. Anton Locke r iz Beča. Kod njih, kao ni
inače, nije naznačeno, na koje se vrijeme odnose epažanja.


U drugoj polovini I. sveska (s. 337—606) nalaze se 472 odlične fotografij e
prašum a iz klim. sekcija 1—137, t. j . iz Sjev. Amerike i Azije, koje je autor uglavnom
dobio od 70 amatera i raznih ustanova. Kod prikupljanja fotografija za ovo djelo
bio je autor mišljenja, da je za ovu svrhu tek ona fotografija od vrijednosti,
koja prikazuje strano drvo kao člana prašume.


Prvom svesku dodana je pregledna karta klim. sekcija Sjev. Amerike, te pregledna
karta klim. sekcije Azije, Sredozemlja i Evrope kao i karta šuma Sjev. Amerike. Karte
američkih i eurazijskih klim. sekcija nalaze se i na početku i na kraju II. i III. sveska,
što znatno olakšava čitanje teksta. Na str. 609—615 složene su u tabeli sekcije po brojevima
i nazivima, a tu su alfabetskim redom poredane i zemlje, koje su obuhvaćene
u klim. sekcijama.


II. Die Nadelhölzer. (645 str.)
U II. svesku opisane su strane četinjače . Rodovi su poredani alfabetskim
redom, a tako su poredane i vrste unutar pojedinog roda. Time je snalaženje u knjizi
znatno olakšano. Ovdje su opisani rodov i : Abies (s 39 vrsta), Cedrus (4), Chamaecyparis
(6), Cryptomeria (1). Ginkgo (1), Juniperus (5), Larix (11), L´bocedrus (1),
Picea (35), Pinus (32), Pseudolarix (1), Pseudotsuga (6), Sciadopitys (1), Sequoia (2),
Taxodium (2), Taxus (3), Thuja (6), Thujopsis (1), Torreya (4) i Tsirga (11). Nisu
obrađeni rodovi: Araucaria, Cupressus, Keteleeria, Podocarpus, Saxegcthea i dr., jer
njihovo drveće ne može uspijevati u njem. klimi.


Kod svakoga roda opisane su odmah u početku glavne karakteristike, te prikazan
pregled vrsta tog roda, i to: prema području rasprostranjenosti, karakteristikama
pupova, mladica, smještaju smolnih kanala u iglici, pucima i si. Vrst e su opisane
konzekventno´ prema slijedećoj shemi: 1. sinonimi; 2. botanički opis
(pupovi, mladice, iglice, odnosno lišće, češeri, sjeme, karakteristike značaine .. raspoznavanje);
3. varijetete; 4. rasprostranjenost; 5. uzrast i
uzgojna svojstva; 6. zaštita od i n s e k a t a, b o 1 e s t i j u i dr.; 7.
koristi; sposobnost za uzgajanje u Evropi.


III. Die Laubhölzer. (640 str.)
U ovom svesku opisane su strane li s tac e p:>sve p:i istom sistemu kao i četinjače.
Tu su opisani rodov i : Acanthopanax (sa 1 vrstom), Acer (24), Aesculus (7),
Ailanthus (1), Alnus (8), Betula (24), Carpinus (5), ..... (9), Castanea (.), Catalpa
(6), Cedrela (1), Ccltis (11), Cercidiphyllum (1), Cladrastis (3), Eucommia (1), Fagus
(6), Fraxinus (20), Gleditsia 05), Gymnocladus (2), Halesia (l), Juglans (10). Koelreuteria
(1), Liquidambar (3), Liriodendron (2), Maackia (1), Madura (1), Magnolia (9),
Morus (3), Nyssa (3), Ostrya (3), Oxydendron (1), Pellodendron (3), Platanus (5), Populus
(26), Prunus (7), Rterocarya (5), Pterostyrax (2), Quereus (35), Robmia ´1),
Salix (1), Sassafras (1), Sophora (1), Sorbus, Tilia (13), Ulmus (10) i Zelkova (2).


617