DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 15 <-- 15 --> PDF |
kako je to razumljivo, neuredno po cijeloj površini tako, da su na pojedinim mjestima, gdje su bila bolja stabla, ista hametom sasječena. Takvim je načinom sječe sastojina ne samo kvalitativno uništena, već je obzirom na uzgoj stavljeno u pitanje dalnje podržavanje te sastojme. Situacija je u tom pogledu tim tragičnija, što se na istoj površini nalazi mnogo hrastovih i brijestovih sušaca, koje su pustošitelji ostavili netaknute, jer su sjekli samo vrijednija stabla. Ako se navedenoj vrijednosti štete doda preko 20O prmt izrađenih gorivih drva, koja su prigodom pustošenja pokradena, zatim troškovi oružničke asistencije kao i uvećani troškovi čuvanja šume te konačno posredna šteta učinjena sastojini tim pustošenjem, diže se šteta i na milijun dinara. Premda tu štetu trpi u prvom redu šumoposjedrük, nije potrebno naglasiti, od kolike je štete to pustošenje po narodno gospodarstvo a specijalno za istočnu Slavoniju, gdje na ovaj način nestaju i posljednji ostaci šuma. Ispitujući uzroke tog pustošenja, došao sam do uvjerenja, da ekonomsko stanje žitelja uopće ne dolazi u obzir. Okolna su sela relativno imućna, nadijelj´ena dovoljno poljodjelskom zemljom sa mnogo marve, tako da siromaštvo i oskudica kao uzrok pustošenja šume uopće otpada. Zemlje su dobre a relativno se dobro i racionalno iskorišćuju. Zaista siromašnih seljaka ima malo. Međutim, kad moram konstatirati, da su pustošili šumu samo imućniji seljaci t. j . oni, koji su imali vozno blago a pustošenjem se nijesu koristili najsiromašniji t. j . oni, koji nemaju voznog blaga, onda se sigurno moraj« uzroci tražiti drugdje. Teškoće u snabdjevanju drvom nijesu postojale, jer selo ima svoju dosta veliku zajedničku šumu, koja je dovoljna, da ih trajno opskrbi drvom a osim toga su seljaci imali prilike, da podmire kupom ili radom u onoj istoj šumi, koju su pustošili, sve svoje potrebe na drvu. Nestašica drva kao uzrok pustošenju otpada potpuno. Nažalost dolaze kulturno-sociialni uzroci u konkretnom slučaju potpuno do izražaja. Nije to prvi puta, da ti isti seljaci pustoše okolne šume, već se je to dogodilo češće i ako ne u tolikoj mjeri; pustošili su dapače i svoje vlastite šume, ako nisu mogli tuđe. Tu se pokazuje u potpunom svijetlu pomanjkanje shvaćanja zajednice i osjećanja za tu zajednicu te potpuni manjak za shvaćanje vrijednosti šuma sa narodnogospodarskog gledišta bez obzira na kategoriju vlasništva. Dolazi do potpunog izražaja gola sebičnost, da se danas iskoristi sve, što je moguće, bez obzira što će biti u budućnosti, odnosno, da se danas užije sve u potpunoj mjeri bez grižnje savjesti, kako će biti nasljednicima. To je in ultima linea manjak kulture. Pohlepa za materijalnim koristima i korišćenje zemaljskim dobrima bez obzira na pravo i pravdu odraz su toga pustošenja. Ovi bi se kulturno-socijalni uzroci pustošenja šuma dali uz malo dobre volje ukloniti, ako ne svuda, ono bar u pojedinim slučajevima. Ljudi koji imaju povjerenje naroda i koji imaju upliva na narod, mogli ´bi u tom pogledu mnogo učiniti. U ovom konkretnom slučaju manjkala je dobra volja. Sve molbe i zaklinjanja kod uplivnih ljudi dotičnog kraja, da poduzmu potrebne mjere, kako bi se pustošenje spriječilo odmah u zametku, nisu koristile. Ostalo je samo kod obećanja, ali su zato nesavjesni i neodgovorni elementi poticali ljude na daljnja pustošenja. Takovim razvojem dogadjaja nastala je medu narodom psihoza, da je ono što radi dobro i pametno pa se radi toga pustošenje nije moglo ni spriječiti. Može se zahvaliti jedino uviđavnosti šurnoposjednika, da kod uredovanja oružničke asistencije nije došlo do krvoprolića, jer je šumoiposjednik tražio od oružnika, da postupe taktički, te da izbjegavaju upotrebu oružja. Radi toga nisu ni oružnici mogli spriječiti pustošenje, pa je ono prestalo tek onda, kad je snijeg kopnio i kad se više nije moglo drvo izvažati iz šume radi neprohodnih puteva. Kod kućne pretrage u pojedinim selima našlo se vrlo malo drva pa se je istra živalo, kuda je dospjela tolika količina drva. Ustanovljeno je, da se drvo gotovo uvi 13 |