DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 16     <-- 16 -->        PDF

jek izvozilo ravno iz šume po cijeloj bližoj i daljoj okolici raznim malim pilanama,
mlinovima, obrtnicima, pustarama i privatnicima, koji su to drvo radi velike ponude
kupovali uz bagatelnu cijenu a pošto su znali, da drvo potječe od krađe, odmah su
ga i preradili. Neznatna količina je upotrebljena za potrebe seljačkog gospodarstva.


Nesumnjivo je, da je najviše štete pretrpio šumoposjednik, zatim narodno gospodarstvo,
a što će se u budućnosti najbolje pokazati, i sam narod. Korist su izvukli
samo imućniji seljaci, a često i nenarodni elementi. Sam seljak, koji je pustošio šumu,
nije primio ni dovoljnu odštetu za svoj osobni rad i za rad svog blaga. Radio je pod
vrlo teškim prilikama za vrijeme najvećeg snijega i najveće zime, kad je inače svuda
u šumama rad mirovao. Plod bezumnog rada seljaka a pogotovo njegovu muku izrabio
je potpuno u svoju korist mali kapital; neseljački a često i nenarodni clemenat.
Kad bi se samo malo zadubili u ovu činjenicu lokalno u narodu uplivn; ljudi, siguran
sam, da bi pustošenja nepovlasnom sječom jenjala, jer bi ti ljudi morali narod upućivati
i odgovarati od takovih činova.


Za opisano pustošenje šume rekao mi je jedan ozbiljan seljak: »Gospodine, nije
to bez onoga, koji nosi kravatu.« Ovako efektno mogao se izjaviti samo seljak, a mogao
je to kazati, jer je znao za uzroke pustošenja. Nesavjesna demagogija, sebična
gramzljivost za popularitetom i uplivom u narodu i lična korist pojedinaca, seljaka i
gospode, uzrok je u najviše slučajeva pustošenju šume. Nesavjesni pojedinci, da
uhvate korjena u narodu, pogoduju lošim nagonima naroda radi svoje lične koristi, te
ga upućuju na zlo, a narod nasjeda takovima radi nedovoljne prosvjećenosti i nerazumne
sebičnosti, te se dade navesti na zlo radi momentane, makar i male koristi.


Uvjeren´sam, da će se spriječiti šuma nepovlasnom sječom:


1. ako se sebični i nesavjesni elementi uklone iz narodne sredine, javno ih se
žigoše i onemogući njihovo razorno djelovanje u narodu. Nadam se, da je iskustvo
prošle zime, kad je radi neupućenosti našeg naroda i nesavjesnosti stanovitih elemenata
pala mnoga šuma kao nevina žrtva, pokazalo mjerodavnima put do ozdravljenja
naših unutarnje-političkih prilika.
2. ako se onemogući prodaja nepovlasuo stečenog drva. Taj cilj je banovina
želila postići izdanjem uredbe o dopuni paragrafa 166 Zakona o šumama. Ovom je
uredbom zahvaćen problem u bitnosti, pa ako se te odredbe budu strog o pri mjenjivale
, prestati će pustošenje. Naglašujem, da je conditio sine qua iron za uspješno
djelovanje te uredbe, da se onemogući svaki rad i upliv spomenutih nesavjesnih
elemenata, jer će inače oni naći mogućnosti, da se odredbe te uredbe izigraju, čime
će biti paralizirano nastojanje banske vlasti kao vrhovnog čuvara svih dobara lijepe
naše domovine Hrvatske, da šume u interesu cjelokupnosti sačuva.
Znadem, da sam se ovom raspravicom samo dotakao i mnogih drugih problema,
koje nijesam raspravio, a to sam učinio namjerice, jer po mom mišljenju nije
oportuno, da ih se sada raspravi. Sve u svoje vrijeme.


Jinga — Zagreb


LE CENTRE INTERNATIONAL DE SYLVICULTURE


Berlin-Wannsee, Robertstrasse 7


La IVeme Session du Comite du Centre international de Sylviculture (C. I. S.)
a en lieu du 22 au 27 octobre 1940 ä Budapest. Elle a ete ouverte par le President, Baron
Wal db ott (Hongrie), et le Vice-President, Secretaire d´Etat Generalforstmeister
Alper s (Allemagne), et a reuni un grand nombre de participants malgre les difficultes
du deplacement. Les Delegues des Etats-membres etaient aecompagnes, en
partie, de hauts fonetionnaires des administrations forestieres de leur pays. L´nstitut
international d´Agriculture etait represents par S. E. M. R u e g g e r, Ministre de
Suisse ä Rome et Delegue a l´Institut international, le Delegue d´Allemagne aupres


14