DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 16 <-- 16 --> PDF |
jek izvozilo ravno iz šume po cijeloj bližoj i daljoj okolici raznim malim pilanama, mlinovima, obrtnicima, pustarama i privatnicima, koji su to drvo radi velike ponude kupovali uz bagatelnu cijenu a pošto su znali, da drvo potječe od krađe, odmah su ga i preradili. Neznatna količina je upotrebljena za potrebe seljačkog gospodarstva. Nesumnjivo je, da je najviše štete pretrpio šumoposjednik, zatim narodno gospodarstvo, a što će se u budućnosti najbolje pokazati, i sam narod. Korist su izvukli samo imućniji seljaci, a često i nenarodni elementi. Sam seljak, koji je pustošio šumu, nije primio ni dovoljnu odštetu za svoj osobni rad i za rad svog blaga. Radio je pod vrlo teškim prilikama za vrijeme najvećeg snijega i najveće zime, kad je inače svuda u šumama rad mirovao. Plod bezumnog rada seljaka a pogotovo njegovu muku izrabio je potpuno u svoju korist mali kapital; neseljački a često i nenarodni clemenat. Kad bi se samo malo zadubili u ovu činjenicu lokalno u narodu uplivn; ljudi, siguran sam, da bi pustošenja nepovlasnom sječom jenjala, jer bi ti ljudi morali narod upućivati i odgovarati od takovih činova. Za opisano pustošenje šume rekao mi je jedan ozbiljan seljak: »Gospodine, nije to bez onoga, koji nosi kravatu.« Ovako efektno mogao se izjaviti samo seljak, a mogao je to kazati, jer je znao za uzroke pustošenja. Nesavjesna demagogija, sebična gramzljivost za popularitetom i uplivom u narodu i lična korist pojedinaca, seljaka i gospode, uzrok je u najviše slučajeva pustošenju šume. Nesavjesni pojedinci, da uhvate korjena u narodu, pogoduju lošim nagonima naroda radi svoje lične koristi, te ga upućuju na zlo, a narod nasjeda takovima radi nedovoljne prosvjećenosti i nerazumne sebičnosti, te se dade navesti na zlo radi momentane, makar i male koristi. Uvjeren´sam, da će se spriječiti šuma nepovlasnom sječom: 1. ako se sebični i nesavjesni elementi uklone iz narodne sredine, javno ih se žigoše i onemogući njihovo razorno djelovanje u narodu. Nadam se, da je iskustvo prošle zime, kad je radi neupućenosti našeg naroda i nesavjesnosti stanovitih elemenata pala mnoga šuma kao nevina žrtva, pokazalo mjerodavnima put do ozdravljenja naših unutarnje-političkih prilika. 2. ako se onemogući prodaja nepovlasuo stečenog drva. Taj cilj je banovina želila postići izdanjem uredbe o dopuni paragrafa 166 Zakona o šumama. Ovom je uredbom zahvaćen problem u bitnosti, pa ako se te odredbe budu strog o pri mjenjivale , prestati će pustošenje. Naglašujem, da je conditio sine qua iron za uspješno djelovanje te uredbe, da se onemogući svaki rad i upliv spomenutih nesavjesnih elemenata, jer će inače oni naći mogućnosti, da se odredbe te uredbe izigraju, čime će biti paralizirano nastojanje banske vlasti kao vrhovnog čuvara svih dobara lijepe naše domovine Hrvatske, da šume u interesu cjelokupnosti sačuva. Znadem, da sam se ovom raspravicom samo dotakao i mnogih drugih problema, koje nijesam raspravio, a to sam učinio namjerice, jer po mom mišljenju nije oportuno, da ih se sada raspravi. Sve u svoje vrijeme. Jinga — Zagreb LE CENTRE INTERNATIONAL DE SYLVICULTURE Berlin-Wannsee, Robertstrasse 7 La IVeme Session du Comite du Centre international de Sylviculture (C. I. S.) a en lieu du 22 au 27 octobre 1940 ä Budapest. Elle a ete ouverte par le President, Baron Wal db ott (Hongrie), et le Vice-President, Secretaire d´Etat Generalforstmeister Alper s (Allemagne), et a reuni un grand nombre de participants malgre les difficultes du deplacement. Les Delegues des Etats-membres etaient aecompagnes, en partie, de hauts fonetionnaires des administrations forestieres de leur pays. L´nstitut international d´Agriculture etait represents par S. E. M. R u e g g e r, Ministre de Suisse ä Rome et Delegue a l´Institut international, le Delegue d´Allemagne aupres 14 |