DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 3 <-- 3 --> PDF |
H R VAT SKI ŠUMARSKI LIST GOD. 6;. SIJEČANJ i94i, Prof. dr. ANDRIJA PETRAČIĆ. Zagreb. ŠUMARSKO-DENDROLOŠKE BILJEŠKE IZ PODRUČJA MALINSKA-GLAVOTOK NA OTOKU KRKU (NOTICES DENDROLOGIQUES ET FORESTIERES SUR LA REGION DE MALINSKA-GLAVOTOK DE LILE KRK) Sjeverozapadni dio otoka Krka zaštićen je od jačeg utjecaja bure 200—300 m visokim brežuljcima, koji se protežu u pravcu Omišalj—Dobrinj— Qabonje—Vrh. Radi toga, pa radi maiog broja sitne stoke, napose koza, koje su na paši većinom vezane na užetu (ondje je dosta uvedena krupna stoka) kao i radi razvijene svijesti okolišnih žitelja o važnosti šuma, taj je dio otoka Krka sav pokrit šumskim zelenilom. Tamošnja šumovitost čini! cijeli ovaj kraj vanredno pitomim; po njoj se on znatno razlikuje od kamenitih pustoši mnogih naših primorskih krajeva i otoka. U ovom području ima mnogo dobro uzdržavanih šumica. Osim toga prostire se južno od Malinske uz cestu prema gradu Krku državna šuma zvana Munće l i, koja je velika 59 ha, a južno od mjesta Kras, uz cestu Dobrinj —Krk, državna šuma zvana Grdnje , velika 36 ha. Jugozapadno od Malinske prostire se velika šuma samostana Glavotoka. 1. Dendrološke prilike. Spomenute šume i šumice spadaju po svom sastavu u područje submediteranske listopadne šume. Prema Braun B 1 a n q u e t u1 spadaju one u svezu Quercion pubescentis-sessiliflorae; prema Adamovi ć u2 u mješovitu listopadnu šumu sa crnim jasenom (Ornus Mischwald), a prema H o r v a t i ć if u listopadnu šumu hrasta medunca i bjelograbića. 1 Braun^BlaiiQuet: Zur Kenntnis nordschweizerischer Waldgesellschaften, Dresden 1932, s. 8. 2 Dr. L. Adamović: Die Vegetationsverhältnisse der Balkanländer, Leipzig 1909, s. 124. 3 Horvatić: Nastavak istraživanja vegetacije otoka Krka. Ljetopis Jugoslavenske akademije, svezak XXXI. 1939, s. 155. 1 |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Glavne su vrste drveća u ovim šumama: Carpinus duinensis Scop., Ouercus pubescens W., Pistacia terebinthus L., Fraxiinus ornus L. Na pojedinim mjestima, kao na pr. oko jezera Ponilkve, pridolazi dosta i Fraxinus oxycarpa Willd (ovdje zvan jesika), Ulmus campestris L., Acer monspessulanum L. (ovdje zvan žestilj), Acer campestre L., Ostrya carpinifolia Scop., Prunus mahaleb L., Cornus mas L., Prunus spinosa L., Sorbus domestica L., a na pojedinim mjestima Ouercus cerris L., Celtis australis L., Pirus amygdaliformils Willi. Na pogodnim tlima raste kod Dobrinja Castanea sativa Mili., nedaleko Dobrinja, zatim u Dubašnici kod starog groblja (a vjerojatno i na još kojem mjestu) ii Carpinus betulus L. (ovdje zvan klokoč). SI. 1. Stablo od Carpinus duinensis Scop. u Maslinskoj, debelo u 1.30 m nad tlom 28 crn. Fot. Dr. A. Petračić, Zagreb. SI. 2. Rašljasto stablo od Castanea sativa Mili. u Glavotoku, debelo u 1 . nad tlom 70 cm, odnosno 45 cm. Fot. Dr. A. Petračić, Zagreb. Od grmlj a vrlo su česti u ovom području: Paliurus aculeatus Lam., Pistacia terebinthus, Prunus spinosa, Ligustrum vulgare L., Cornus sanguinea L., Cornus mas, Crataegus mcnogyna Jaqu., Coronilla emeroides Boiss., Colutea arborescens L., Evonymus europaea L., Rhamnus rupestris Scop., Rhamnus intermedia Stcud. et Höchst., Ruscus aculeatus L., Juniperus oxycedrus L., Juniperus communis L. i dr. Kod Dobrinja pridolazi i Erica arborea L. (ovdje zvana mahača4). Od povijuš a spominjemor Hedera helix L., Clematis vitalba L., Clematis flammula L., Lonicera etrusca Santi, Asparagus acutifolius L. 4 Grmovi zimzelenih lisnatih vrsta drveća počinju se pojavljivati tek na jugozapadnom dijelu otoku Krka. 2 |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Kao rijetkost u ovom području obzirom na debljinu debla spominju se ovdje dva stabla odUlmus campestris kod staroga groblja u polju kod Malinske, koja su debela u prsnom promjeru ca 80 cm i visoka preko 20 m. U zaselku Porat ima više debelih stabala od Celti s austra l i s, od kojih je jedno stablo ove vrste, koje se nalazi u dvorištu samostana, debelo cea 80 cm u 1 m iznad zemlje. Spomena je vrijedno i stablo od C a stan e a sativ a (»marona«) na njivi samostana Glavotok (sl. 2), koje se rašlja od zemlje, a od kojega je jedna rašlja debela u *", - Sl. 3. Stablo od Pistacia terebiiithus L. u Glavotoku, debelo u 1.30 m nad tlom 80 cm. Fot. Dr. A Petračić, Zagreb. visini od 1 m nad zemljom 70 cm, a druga cea 45 cm. Zbog debljine spominje se ovdje i stablo odMoru s alb a L. kod hotela »Velebit« u Malinskoj,, koje je u 1.30 m nad zemljom debelo cea 1,20 m. Napose veliku rijetkost predstavlja jedno debelo stablo od Pistacia t e r e b i nthu s kod samostana Glavotok (sl. 3.). Ono je u prsnoj visini debelo 80 cm, a grana se kod 2,50 m visine. Slika 4. prikazuje njegovu koru. U vezi sa vlastitim i dobivenim podacima o najkrupnijem našem primorskom drveću možemo smatrati, da je ova smrdljika najdeblje stablo ove 3 |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 6 <-- 6 --> PDF |
vrsti u cijelom našem Primorju,5 a po svoj prilici i u cijeloj Jugoslaviji. Svakako je hvale vrjedno, da je uprava samostana znala ovo stablo sačuvati i da ga još i sada brižno čuva. Posebne su pažnje vrijedne prilike sa p a j a s e n o m (Aiilanthus glandulosa Desf.) u Malinskoj i susjednom zaselku Bogovići. Velik dio površitie ovih mjesta obrastao je pajasenovim grmljem. Ono posvuda bujno raste, pa su i kamene gromače, kojima su ograđeni pojedini posjedi i vrtovi, na mnogim mjestima njime obilno obrasli. Kako nismo naši; ni jedno jače stablo, koje rada sjemenom, zanimalo nas je, odakle tolikopajasena. Doznali smo, da su prije duljeg vremena rasla kod crkve u SI. 4. Kora stabla iz si. 3. od P i s t a c i a terebinthus L. Fot. Ing. Simić, Subotica.. SI. 5. Srednjedobna šumica od P i . u Malinskoj. Fot. Dr. A. Petračić, Zagreb. Bogovićima odrasla stabla pajasena, čijim se sjemenom zasijala cijela okolica. Danas se pajasen ondje smatra korovom, koji preotimlje sve više maha, prelazeći na oranice i vrtove. Radi toga je općinsko vijeće pred vilše godina stvorilo (navodno) zaključak, da nitko na svom posjedu ne smije pustiti pajasen (ondje zvan divlji orah) da rodi sjemenom. Zato ga stanovnici preko zime i nište. U drvoredima, parkovima i oko vila uzgojena su ponajviše stabla i grmovi slijedećih vrsta: Populus alba L., Populus canadensis Moench, 3 Dr. L. Adamović u knjizi: Führer durch die Natur der nördlichen Adria, Wien u. Leipzig 1915, navodi na s. 1940., da se smrdljika može u povoljnim prilikama razviti u stablo i postići visinu 4—8 m; takove dimenzije da se jedva nadu u Istri, ali na otoku Mljetu da ima smrdljikovih stabala i do 10 m visokih. (Opaska: u okolici Jezera na Mljetu pisac nije našao ni jedno smrdljikovo stablo, koje bi i približno imalonavedene dimenzije.) 4 |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Aesculus hippocastanum L., Paulownia imperialis Sieb, et Zucc, Catalpa sp., Albizzia julibrissin Durazz., Ouercus ilex L., Pittosporum tobira Ait., Kriobotria japonica Ldl., Cercis Silrquastrum L., Ligustrum japonicum L., Viburnum tinus L., Rhamnus alatertras L., Nerium oleander L., Myrtus communis L., Spartium junceum L., Picea pungens Engelm., Sequoia gigantea Loud, (samo jedan primjerak), Cedrus-vrste, tuje, razne palme, juke i dr. Napose se spominje, da u ovoj okolici ima dosta lijepih stabala od Cupressus sempervirens L., a ima i nekoliko primjeraka od Cupressus arizonica hört." Lijepa i debela cea 20 m visoka stabla običnog čempresa nalaze se kod samostana u Glavotoku. Najviši: se čempres nalazi u središtu Malinske; drži se, da je to najviše čempresovo stablo na otoku Krku. Od borova ima dosta stabala i stabalaca od Pinus hale- SI. 6. Srodiijcdobna sastojina (tamnija) od 0 u e r c u s i 1 e . L. u Glavotoku, uzgojena ručnim puteni. Fot. Ing. Simić, Subotica. pensis Mili. i Pinus nigra var. austriaca Aschers, et Gr. Uz hotel »Draga« nalazi se odrasla šumica crnoga bora sa nekoliko stabala alepskog bora (si. 5.). Lijepa su dva odrasla stabla odPinus pineaL., kod samostana u Glavotoku tik uz more, koja su u prsnom promjeru debela cea 70 cm. Kao posebnu rijetkost i lijep ukras za okolinu napose zimi spominje se sastojina crnike (Ouercus ilex L.,) na posjedu samostana u Glavotoku. Ta se sastojina nalazi u neposrednoj blizini mora i samoga samostana (si. 6.). Sastojina je velika cea 1 jutro, a uzgojena je ručnim putem. Da to nije prirodna sastojina, pozna se po sastavu susjedne sastojine, gdje dominira Ouercus pubescens i gdje nema nil jednog crnikovog stabla. Većina je crnikovih stabala u spomenutoj sastojim debela u prsnoj visini 25—40 cm, no ima ih debelih i 60 cm. Poprečna im je visina 10—15 m. Sklop je sastojine na pojedinim mjestima 0´9 a na čije plodne ljuske na češerima imaju oštro razvijen roščić. |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 8 <-- 8 --> PDF |
pojedinim je znatno manji. Podstojnu sastojinu u ovoj šumi: čine: Laurus nobilis L., Quercus ilex, Fraxinus ornus, Evonimus europaea. Ona je visoka 2—4 m, a pokriva tlo do cea 50% površine. Na partijama, gdje je sklop jače otvoren, podstojna je sastojina visoka 7—8 m. Prizemnu floru, koja pokriva tlo na cea 80% površine, čine pretežno: Ruscus aculeatus L., Laurus nobilis, Ulmus campestris, Fraxinus ornus, Carpinus duinensis i Rubus sp. 2. Šumsko-uzgojne prilike. Po svom uzgojnom obliku spadaju spomenute šumice velikim dijelom u niske šume sa pričuvcima ili u obične niske šume. U mnogim privatnim šumicama vrši se sječa prevršiva njemstabal a (si. 7.). Držimo, da je takova sječa uvedena ondje radi zaštite tla, kao i radi svježine i hladovine,, u kojoj se trava (paša) za vri- Sl. 7. Sječa prevršivanjem stabala od Quercus p ti b e s c e n s W. u Malinskoj. Fot. Dr. A. Petračić, Zagreb. jeme suše bolje održi. Prema tome ista površina služi u ovim šumicama za produkciju drva i za pašnjak. P u c i c h7 navada o sječi prevršivanjem, da su zbog takve sječe za venecijanske vladavine propale na Kvarnerskom otočju mnoge šume. Republika Venecija zadržala si je rezervatno pravo na sve hrastove iz privatnih šuma sposobne za brodogradnju, te je obvezala posjednike takovih šuma, da sve drvo za brodogradnju bez otštete imaju dopremiti u luku. Da to donekle osujete, šumovlasnici su nastojali, da hrastova stabla onesposobe za te svrhe, pa su najljepša stabla prevršivali. U samom mjestu Malinska nalazi se dobro uzdržavani šumski vrt, u kojem se uzgajaju biljke za šume i parkove. 7 Joseph Pucich: Die Karstbewaldung im österreichisch-illirischen Küstenlande nach dem Stande zu Ende 1899. Triest 1900, s. 26. |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 9 <-- 9 --> PDF |
3. Iz uporabe šuma. Iz otoka Krka, a napose iz područja Malinske izvozi se dosta velika množina ogrjevnog drveta u Sušak i u Italiju. Rascijepani komadi ili nešto deblje obične sječenice (cea 3—5 cm debele) u duljini od 30 cm izvoze se ponajviše u Sušak. Posve tanke sječenice u duljini od 60 cm (cea 1—3 cm debele) izvoze se ponajviše u Italiju, jer one nemaju kod nas prođe. Usput se spominje, da prema iskustvu tamošnjih žitelja drvo od medunca (Ouercus pubescens) polaganije gori nego ono od bjelograbića (Carpinus duinensis), ali bolje drži žar; da bjelograbić daje bolje ogrjevno drvo nego crni grab (Ostrya carpiniiolia); da se daske izrezane od mladih stabala koprivića (Celtis australis) jako vitlaju. * Na koncu ovih naših bilježaka moramo se osvrnuti i na jednu za naše šumarstvo i vrtlarstvo svakako nepovoljnu činjenicu. Doznali smo, da su crnikova stabalca kuglastih krošanja, koja su zasađena u drvoredima i na šetalištima u Malinskoj, a i u nekim drugim primorskim mjestima, nabavljena iz inozemstva. Izdana je za njih dosta znatna svota, Držimo, da to kraj mnogih naših šumskih rasadnika i kraj velike množine crnikovih šuma na otocima ne bi smjelo biti, jer nam to bez dvojbe krnji stručni ugled kod kuće, a i! u inozemstvu. RESUME La partie nord-ouest de l´IIe Krk (en Mer adriatique) est bien boisee. Ses forste, d´apres Braun-Blanquet, appartienment ä l´association Quercion pubescentis - sessiliflorae. Elles font l´objet d´un traitement en foret-taillis ou en taillis avec des etalons (baliveaux). La petite foret de Ouercus ilex pres de Olavotok (fig. 6), c´est une futaie etablie artificiellement. L´arbre de Pistacia terebinthus ä Qlavotok (fig. 3) ayant une epaisseur de 80 cm ä hauteur d´homme devrait, probablement, etre l´arbre le plus epais de cette espece en Yougo-Slavie. Ing. VOJKO KOPRIVNIK, (Beograd): DRVO I RÄT (LE BOIS ET LA GUERRE) Šuma je kao izvor sirovine bila od vajkada od velikog značaja za odbranbenu moć zaraćenih naroda. Već u preistorijsko doba nailazimo na ratni pribor, koji je velikim delom izrađen iz drveta. Oružje kao: luk, strela, koplje, držak od sjekire i buzdovana, sedlo, ratna kola i t. d. bilo je izrađeno iz drveta. Sošnicc, naseobine na stupovima nad vodom, bile su građene iz drveta i čuvale su stanovnike kako od divljih zverova tako i od napadaja susednih plemena. Ratni logori na kopnu bili su okruženi drvenim palisadama kao čvrstom, brzo podignutom ogradom, koja je branila vojsku od očekivanih i neočekivanih napadaja. 7 |