DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1941 str. 40 <-- 40 --> PDF |
kako bi se što skorije uspostavio kontakt, koji je diktiran narodnim potrebama i budućim napretkom šumarske struke. Sve ove predloge kao vrlo važne i potrebne usvaja skupština sa željom, da se svi nesporazumci što skorije likvidiraju na korist banovine Hrvatske. Ing. Vladimir Bosiljevi ć odgovara, da će se zauzeti za ovu stvar. Opravdava šumarski odbor pri G. S. u Zagrebu, koji je zauzet nekim obimnim i hitnim poslovima, koji su se morali riješiti, budući je to diktirala novo stvorena situacija uslijed organiziranja banovine Hrvatske. Nada se, da će se sva ova pitanja rješiti na zadovoljstvo šumara dalmatinske Hrvatske i ujedno svih šumara banovine Hrvatske. Pošto je dnevni red konstituirajuće skupštine iscrpljen u potpunosti, zaključuje predsjednik skupštinu zahvaljujući se prisutnima na trudu. Ovjerovitelji zapisnika: Zapisničar: Ing. Viktor Haramija s. r. Antun Stipčević s. r. Ing. Rudolf Š i m i ć s. r. Predsjednik: Tajnik: D o b r i ć s. r. lug. Petar Matković s. r. KNJIŽEVNOST ING. DR. H. C. LEOPOLD HUFNAGL: LEHRBUCH DER FORSTEINRICHTUNG. Oktav str. 170, cijena 78 din, izdanje Neumann, Neudamm 1938. Poznati šumarski stručnjak L. H u f n a g 1, koji je g. 1934. napisao knjigu »Praktički uvod u računanje vrijednosti šuma«, izdao je pod gornjim naslovom novo djelo iz uređivanja šuma. Pisac želi ovim djelom, kako sam ističe, dati praktičko-teoretski udžbenik o uređivanju šuma, koji se osniva na teoretskim zasadama Chr. Wagnera i Röhrla, te da na taj način upotpuni nauku o uređivanju šuma. Knjiga je razdijeljena u tri dijela. Prvi dio obrađuje gospodarski cilj šumskog gospodarstva, zbiljnu šumu, gospodarsku jedinicu, ulogu vremena u uređivanju šuma, određivanje drvne mase prirasta i postotka prirasta, ophodnju, sječnu zrelost, sposobnost za sječu i sjekorede, drvnu zalihu, opis sastojina, tabelu razmjera dobnih razreda, tabelu boniteta tla, prihode prorede i glavni prihod, vrijednost šume i njeno ukamaćenje, potrajnost prihoda i rezervu. U drugom dijelu opisane su metode određivanja eteta i to: razdjeljenje šume na godišnje sječine, šestarski metodi (C o t i . a, Hartigova i kombinirana šestarska metoda), .1 u d e i c h o v o sastojinsko gospodarenje, metoda razmjera dobnih razreda, normalne drvne zalihe, Huf n a g i o v a, E b e r b a c h o v a, koja se osniva na postotku iskorišćivanja, kontrolne metode (B i o 11 . . i Knuchel), šestarska metoda po vremenu, metoda određivanja etata na osnovi debljitiskih razreda, određivanje etata na temelju iskustva i njegovih podataka. U trećem dijelu obraduje pisac primjenu pojedinih metoda uređivanja šuma na razne šumske tipove i vrste drveća. U razmatranje uzima: prebornu šumu, trajnu šumu, šumu koja se mnogo udaljuje od normalnog stanja (mladu šumu i prašumu), nisku šumu, srednju šumu, prevođenje ili konversiju jednog tipa šume u drugi, uređenje malih šuma, primjenu različitih postupaka uređivanja na pojedine vrste drveća, sadržaj gospodarske osnove, gospodarsku knjigu i reviziju. 62 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1941 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PROLJETNI BEČKI VELESAJAM WIENER MESSE 9. DO 16. OŽUJKA 1941. U znaku poljoprivrede i šumarstva evropskog jugoistoka Poljoprivreda (svi poljoprivredni strojevi)— industrija drveta—vrtlar stvo — voćarstvo — vinogradarstvo — ribarstvo i ribogojstvo — pčelarstvo — kemijska industrija — mljekarstvo — podrumarstvo. Na prostoru tehničkog velesajma IZLOŽBA AUTOMOBILA I MOTOCIKLA. Prijave najkasnije do 10. veljače. Sva obavještenja i uputstva daju: J. Kulhanek poč. zastupnik za Banovinu Hrvatsku i Dravsku Banovinu, Zagreb, ul. Kraljice Marije 24, tel. 51-85. H. Pfannenstill gen. zastupnik za cijelu Jugoslaviju, Beograd, Bosanska 29, tel. 30-881. Povlastice na svim željeznicama. U prilogu ima 8 tabela, i to: 1. tabela prihoda i prirasta za smreku na III. bonitetnom razredu od S c h w a pp a c h a; 2. tabela prosječnog sječivog prirasta hrasta, bukve, jele, smreke i bora za starosti od 60—120 g. i bonitetne razrede I—V; 3. tabela postotaka prirasta drvne mase, koji se računaju pomoću Schneide r ov e formule za konstante 400, 500 i 600, koje ovise o jakosti visinskog prirasta; 4. tabeia užitnog postotka; 5. tabela normalne drvne zalihe reducirane na 1 ha prema Schwap pach u za gore navedene vrste drveća i starosti od 80—160 g., te za bonitetne razrede I—V; 6. tabela srednjih sastojinskih visina i obličnih brojeva deblovine hrasta, bukve, jele, smreke i bora za starosti od 50—120 g. i za bonitetne razrede 1—V; 7. tabela temeljnica u irr za prsne promjere stabala od 1—120i cm i 8. prolongaciona tabela 1, op". Nabrojivši materijal, koji Hufnagl obraduje, može se istaknuti, da on u svojoj knjizi ne donaša ništa novoga, osim šestarsku metodu po vremenu, koja međutim predstavlja novost samo po nazivu. Svrha je te metode urediti šumu tako, da se uzdržava i postigne drvna masa, koja će trajno osigurati dobivanje novčanog prihoda, a ne normalitet dobnih razreda, kao što to zahtijeva Cottina a u glavnom i kornbinovana šestarska metoda. Ta je šestarska metoda po vremenu zapravo, kako to izlazi iz Hufnaglovog izlaganja, kombinacija između metode normalne drvne zalihe i sastojinskog gospodarenja. Kad se utvrdi ta činjenica, tada se vidi, da je ovakav postupak, koji se danas primjenjuje u naprednom šumskom gospodarstvu u kombinaciji s drugim metodama prilikom uređenja šume i određivanja etata, dobio samo novi naziv ali da on u stvari ne pretstavlja nikakovu novost. 63 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1941 str. 42 <-- 42 --> PDF |
U svojim izlaganjima ističe Hufnagl, da je on protivnik metoda određivanja etata, koje se osnivaj« na površini. S ovim Hufnaglovim shvaćanjem mogao bi se složiti samo do nekih granica, jer je površina dobar regulator za uživanje šume, al ga treba bezuvjetno kombinirati s drvnom zalihom. Izgleda, da je utjecaj na ovo nje govo shvaćanje imala preborna šuma, s kojom se je Hufnagl najviše bavio. Cjelo kupni spomenuti materijal nastojao je Hufnagl opisati što kraće i jednostavnije, da jući kod toga i primjere za ilustraciju. U tom je pogledu ovo njegovo djelo bolje od knjige »Praktični uvod u računanje vrijednosti šuma«, u kojoj uopće nema primjera, što mu je kritika zamjerila. Ova nova knjiga iz uređivanja šuma mogla bi poslužiti šumarima u praksi kao potsjetnik iz uređivanja šuma. Međutim je Hufnagl knjigu namijenio i slušačima šu marstva, jer da je ona sinteza teorije i prakse, te da će oni imati od uje velike ko risti prilikom studija. Što se tiče čisto teoretske strane a prema tome i upotrebe te knjige po slušačima šumarstva za učenje, ne bi se mogla preporučiti, jer sa čisto teoretskog stajališta ima i grubljih pogrešaka. Slabu stranu ove knjige pretstavlja ponajprije podjela materijala po poglavljima. Tako na pr. u poglavlje »0 ulozi vremena u uređivanju šuma« stavlja Hufnagl i dobrotu tla, te jedinice prihodne sposobnosti; u poglavlju: »O sječnoj zrelosti, normalnoj sječnoj dobi« opisuje sjekorede i t. d. Osim toga razmatrajući knjigu s teoretskog stajališta dobiva se dojam, da Hufnagl mnoge pojmove nauke o uređivanju šuma međusobno miješa. Cesto za jedan te isti stručni pojam upotrebljava u njemačkom jeziku različite nove izraze, što bezuvjetno smeta jasnoći. Kod razmatranja šestarskih metoda ističe na pr. Hufnagl, da one polazeći od jedne čvrste i nepromjenljive ophodnje dijele šumu u jednake periodičke površine (etate) i zahtijevaju, da mora postojati najstroža godišnja potrajnost unutar svakoga perioda (vidi s. 79.). Međutim je situacija upravo obratna, jer se je iprelazom na šestarske metode išlo baš za uklanjanjem ukočene godišnje potrajnosti i uvađanjem elastičnije periodičke potrajonosti. Taj momenat i pretstavlja prednost šestarskih metoda prema metodama dijeljenja šume na godišnje sječne površine i godišnje jednake drvne mase (Beckmann). Jedno je poglavlje u svojoj knjizi posvetio Hufnagl rentabilitetu šumskog gospodarstva u vezi sa bilanciranjem i to izgleda zbog toga, što to čini i Chr. Wagner u svom djelu »Lehrbuch der theoretischen Forsteinrichtung«. Međutim iz Hufnaglovog izlaganja izlazi, da on u te nove pojmove nije pravo upućen. U nekim poglavljima ove knjige, kao i u knjizi »Praktički1 uvod u računanje vrijednosti šuma« obara se Hufnagl na teoriju zemljišnog čistog prihoda i njene metode. Međutim kod davanja primjera, u kojem provodi bilanciranje i računanje postotka ukamaćenja (Verzinsungsprozent) određuje vrijednost mlađih sastojina na osnovi formule prihodne vrijednosti sastojine i kamatnjaka veličine 2,5%. Taj kamatnjak uzima prema stručnom nahođenju sasvim proizvoljno, iako takav postupak predbacuje teoriji zemljišnog čistog prihoda. Osim toga Hufnagl u svojim izlaganjima ni ne primjećuje, da se ovakvim postupkom utječe na veličinu postotka ukamaćenja te da kod takvog postupka ne postoji objektivnost rada. Osim toga je taj primjerloše izračunat. Kako se iz navedenog vidi, knjiga ima sa čisto teoretske strane pogrešaka, čega u jednom udžbeniku ne bi smjelo biti. Namjera ipisca, da napiše udžbenik, koji bi nadopunio Wagnerovo djelo »Lehrbuch der theoretischen Forsteinrichtung« nije se ostvarila. Držim, da bi bilo bolje i od veće koristi, da je Hufnagl pustio teoretiziranje po strani i obradio samo praktički dio prema svojim iskustvima. Time bi postigao uspjeh, kao što ga je imao sa svojom knjigom »Praktičko uređivanje šuma«. Dr. M. Plavšić. 64 |