DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 3     <-- 3 -->        PDF

H R VAT S K I


ŠUMARSKI LIST


GOD. 6y OŽUJAK I94I.


IN MEMORIAM TOMI ZAHARIEVU


(NECROLOGE PAR PROF. DR. BALEN)


Dana 23. listopada 1940.
godine zaklopio je zauvijek
svojte oči1, a 24. listopada, poslije
opijela u ruskoj crkvi! u
ulici cara Kalojana u Sofiji1, sahranjen
je direktor Zavoda za
šumarske pokuse i bivši urednik
»Gorskog pregleda«
Toma Z a h a r i e v.


Rodio se je 7. ožujka 1884.
u Prilepu. Završivši klasičnu
gimnaziju u Sofiji odilazi 1902.
na šumarske studije u Petrograd
i upisuje se u L e s n o i


.institut. Godine 1907., po
uspješnom završetku šumarskih
studija, sa diplomom »učen i
1 e s o v o d« vraća se u Bugarsku
i ulazi u šumarsku praksu.


Počinje službu kod šumske
uprave u Sofiju a onda nastavlja
kod uprave šuma u
Varni. Godine je 1912. šumar
državnih šuma Geniš-ada.


Za vrijeme rata 1915.—´1918. služi vojsku a po svršenom ratu vraća
se u šumarsku službu. Vidimo Zaharieva kao šumarskog inspektora, pa
kao višeg inspektora u otsjeku za taksaciju u ministarstvu.


Kao stipendista Rokfellerove fundacije putuje 1925. godine u Zürich,
da se specijalizira za šumarski istraživački rad iz područja Uzga janja
šuma.


Poslije jednogodišnje specijalizacije vraća se kući i preuzima mjesto
inspektora u sofijskom okrugu.


69




ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Dana 7-XII-1928. postavljen je za direktora Zavoda za šumarske
pokuse. Na tome poslu zatekla ga je i smrt.


Uz ime Tome Zaharieva vezani su mnogi: momenti u novijem´bugarskom
šumarstvu. Aktivan od prvih početaka svoje službe, bogat znanjen%
koje je stekao na daleko poznatom Lesnom institutu u Petrogradu,
dak čuvenog G. F. Morozova, komu je sačuvao trajnu uspomenu i zahvalnost,
Toma je Zahariev svoja bogata znanja i svoju snagu u raznim
pravcima davao svojoj zemlji, svome narodu i bugarskoj šumi.


Godine 1922.—1925. Toma Zahariev predaje na dvogodišnjem šumarskom
kursu, a u isto vrijeme i na srednjoj tehničkoj školi. Godine
1926. je lektor na gospodarsko-šumarskom fakultetu.


Godine 1925. surađuje kod izrade Zakona o šumama. Zdrava načela
o racionalnom šumskom gospodarstvu, koja se provlače kroz ovaj
zakon, imaju svoga autora u Tomi Zaharievu


Od njegovih literarnih radova istaći ću samo najvažnije, štampane
u Gorskom pregledu:


Uređenje šumarske istraživačke službe (1927).


Stanje šuma manastira »Rilo« (1927).


O izboru gospodarskih oblika u našim šumama listačama s obzirom
na današnje prilike (1929).
Državni! šumarski ispit (1933 i 1936).


Novi pravilnik o režijskoj eksploataciji državnih šuma (1934).


Ribolovni problemi u Evropi (1936).


Šume, narod i država (1937).


Šumarsko-istraživački rad kod nas (1938).


Istina o našem šumsko-gospodarskom napretku (1937).


Praznik dana za pošumljavanje.


Kasnije, proširujući »Dan za p o š u m 1 j a v a n j e«, uvedoše Bugari
»Šumarski tjedan« pa se pomenuta publikacija T. Zaharieva
može smatrati kao početak rada u ovome pravcu.


Kao direktor Zavoda za šumarska istraživanja štampao je 1930.
»Prinos za proučavanje utjecaja suše na prirast nekojih
vrsta šumskoga drveća«. Baš taj rad, izrađen pažljivo
na osnovu mnogobrojnih podataka, daje nam pravo, da Tomu Zaharieva
ubrojimo među one šumarske naučne radnike, čije ime nije ostalo unutar
granica njegove otadžbine. Temeljit znalac svoje struke, znalac strane
literature, daroviti! posmatrač prirode — pravi učenik svoga velikoga
učitelja G. F, Morozova — Toma Zahariev dolazi do zaključka o prirastu,
koje je temeljito dokumentovao opažanjima na bugar. staništima.


*


Srdačne, prijateljske i bratske veze vežu nas sa Tomom Zaharievim.
Ko se od nas, koji smo imali! prilike da dođemo u dodir sa ekskurzijom
bugarskih šumara kod nas godine 1935., ne sjeća markantne pojave
Tome Zaharieva? Ko se ne sjeća njegove promišljene besjede u Gorskom
Kotaru, pod posavskim hrastovima i! na Plitvičkim Jezerima? Njegove
iskrene, ozbiljne riječi ulijevale su u našu dušu prijateljske i bratske
osjećaje.


70




ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Ko se od onih, koji su bili na ekskurziji u Bugarskoj iste godine ne
sjeća bratskoga primitka na svakom koraku, a napose iskrene pažnje,
koju nam je, pored blage uspomene Todora Dimitrieva, pored prof.Stojanova
i drugih — naročito ukazivao T. Zahariev?


Pregledajući svoju prepisku sa prijateljima iz Bugarske nailazim
na pismo T. Zaharieva. To je njegovo posljednje pismo, što mi ga je
uputio. Bilo je to prošlog proljeća. Poslao sam mu »Nauku o šumi« od


G. F. Morozova, na hrvatskom. Bio je vanredno oduševljen time, te je
izražavao osobitu radost radi toga, što je i kod nas skrenuta pažnja na
njegovog nezaboravnog učitelja, na njegovo originalno i duboko djelo,
»na filozofsko shvaćanje šumskog gospodarstva«
koje je ispovijedao njegov »mili G e o r g i i e Feodorović«. Izričući
zahvalnost za taj rad napominje, da i on već odavna priprema izdanje
»Nauke o šumi« na bugarskom jeziku i nada se, da će to biti gotovo
narednog proljeća.
Dolazi proljeće, ozeleniti! će ponovo bugarske šume ali ih više neće
ugledati naš dragi Toma Zahariev, jer je otišao medu vječne šume za
svojim učiteljem G. F. Morozovom i za Todorom Dimitrovom.


Smrt ga je zatekla u naponu snage a da nije ostvario mnoge svoje
namjere, ali i ono, što je uradio, sačuvat će mu trajnu uspomenu. Bugarsko
je šumarstvo pretrpilo veliki udarac, jer je on bio čovjek velikih
sposobnosti, jer je volio svoju zemlju, svoj narod i svoju šumu.


Toma je Zahariev bio i naš veliki prijatelj. Svakom je prilikom spominjao
»j e da n du g«, koji i on i svi Bugari: imaju prema nama. To je
zahvalnost bugarskoga naroda za usluge, koje je učinio Zagreb braći
Miladinov 1861. godine štampanjem bugarskih narodnih pjesama, koje su
postale osnovom bugarskog književnog jezika.


Svojom prijateljskom pažnjom odužio nam je taj dug Toma Zahariev
mnogo puta.
Neka mu je trajna uspomena i medu bugarskim šumarima i medu
nama. Prof- Baien


71