DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 3 <-- 3 --> PDF |
H R VAT S K I ŠUMARSKI LIST GOD. 6y OŽUJAK I94I. IN MEMORIAM TOMI ZAHARIEVU (NECROLOGE PAR PROF. DR. BALEN) Dana 23. listopada 1940. godine zaklopio je zauvijek svojte oči1, a 24. listopada, poslije opijela u ruskoj crkvi! u ulici cara Kalojana u Sofiji1, sahranjen je direktor Zavoda za šumarske pokuse i bivši urednik »Gorskog pregleda« Toma Z a h a r i e v. Rodio se je 7. ožujka 1884. u Prilepu. Završivši klasičnu gimnaziju u Sofiji odilazi 1902. na šumarske studije u Petrograd i upisuje se u L e s n o i .institut. Godine 1907., po uspješnom završetku šumarskih studija, sa diplomom »učen i 1 e s o v o d« vraća se u Bugarsku i ulazi u šumarsku praksu. Počinje službu kod šumske uprave u Sofiju a onda nastavlja kod uprave šuma u Varni. Godine je 1912. šumar državnih šuma Geniš-ada. Za vrijeme rata 1915.—´1918. služi vojsku a po svršenom ratu vraća se u šumarsku službu. Vidimo Zaharieva kao šumarskog inspektora, pa kao višeg inspektora u otsjeku za taksaciju u ministarstvu. Kao stipendista Rokfellerove fundacije putuje 1925. godine u Zürich, da se specijalizira za šumarski istraživački rad iz područja Uzga janja šuma. Poslije jednogodišnje specijalizacije vraća se kući i preuzima mjesto inspektora u sofijskom okrugu. 69 |
ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Dana 7-XII-1928. postavljen je za direktora Zavoda za šumarske pokuse. Na tome poslu zatekla ga je i smrt. Uz ime Tome Zaharieva vezani su mnogi: momenti u novijem´bugarskom šumarstvu. Aktivan od prvih početaka svoje službe, bogat znanjen% koje je stekao na daleko poznatom Lesnom institutu u Petrogradu, dak čuvenog G. F. Morozova, komu je sačuvao trajnu uspomenu i zahvalnost, Toma je Zahariev svoja bogata znanja i svoju snagu u raznim pravcima davao svojoj zemlji, svome narodu i bugarskoj šumi. Godine 1922.—1925. Toma Zahariev predaje na dvogodišnjem šumarskom kursu, a u isto vrijeme i na srednjoj tehničkoj školi. Godine 1926. je lektor na gospodarsko-šumarskom fakultetu. Godine 1925. surađuje kod izrade Zakona o šumama. Zdrava načela o racionalnom šumskom gospodarstvu, koja se provlače kroz ovaj zakon, imaju svoga autora u Tomi Zaharievu Od njegovih literarnih radova istaći ću samo najvažnije, štampane u Gorskom pregledu: Uređenje šumarske istraživačke službe (1927). Stanje šuma manastira »Rilo« (1927). O izboru gospodarskih oblika u našim šumama listačama s obzirom na današnje prilike (1929). Državni! šumarski ispit (1933 i 1936). Novi pravilnik o režijskoj eksploataciji državnih šuma (1934). Ribolovni problemi u Evropi (1936). Šume, narod i država (1937). Šumarsko-istraživački rad kod nas (1938). Istina o našem šumsko-gospodarskom napretku (1937). Praznik dana za pošumljavanje. Kasnije, proširujući »Dan za p o š u m 1 j a v a n j e«, uvedoše Bugari »Šumarski tjedan« pa se pomenuta publikacija T. Zaharieva može smatrati kao početak rada u ovome pravcu. Kao direktor Zavoda za šumarska istraživanja štampao je 1930. »Prinos za proučavanje utjecaja suše na prirast nekojih vrsta šumskoga drveća«. Baš taj rad, izrađen pažljivo na osnovu mnogobrojnih podataka, daje nam pravo, da Tomu Zaharieva ubrojimo među one šumarske naučne radnike, čije ime nije ostalo unutar granica njegove otadžbine. Temeljit znalac svoje struke, znalac strane literature, daroviti! posmatrač prirode — pravi učenik svoga velikoga učitelja G. F, Morozova — Toma Zahariev dolazi do zaključka o prirastu, koje je temeljito dokumentovao opažanjima na bugar. staništima. * Srdačne, prijateljske i bratske veze vežu nas sa Tomom Zaharievim. Ko se od nas, koji smo imali! prilike da dođemo u dodir sa ekskurzijom bugarskih šumara kod nas godine 1935., ne sjeća markantne pojave Tome Zaharieva? Ko se ne sjeća njegove promišljene besjede u Gorskom Kotaru, pod posavskim hrastovima i! na Plitvičkim Jezerima? Njegove iskrene, ozbiljne riječi ulijevale su u našu dušu prijateljske i bratske osjećaje. 70 |
ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Ko se od onih, koji su bili na ekskurziji u Bugarskoj iste godine ne sjeća bratskoga primitka na svakom koraku, a napose iskrene pažnje, koju nam je, pored blage uspomene Todora Dimitrieva, pored prof.Stojanova i drugih — naročito ukazivao T. Zahariev? Pregledajući svoju prepisku sa prijateljima iz Bugarske nailazim na pismo T. Zaharieva. To je njegovo posljednje pismo, što mi ga je uputio. Bilo je to prošlog proljeća. Poslao sam mu »Nauku o šumi« od G. F. Morozova, na hrvatskom. Bio je vanredno oduševljen time, te je izražavao osobitu radost radi toga, što je i kod nas skrenuta pažnja na njegovog nezaboravnog učitelja, na njegovo originalno i duboko djelo, »na filozofsko shvaćanje šumskog gospodarstva« koje je ispovijedao njegov »mili G e o r g i i e Feodorović«. Izričući zahvalnost za taj rad napominje, da i on već odavna priprema izdanje »Nauke o šumi« na bugarskom jeziku i nada se, da će to biti gotovo narednog proljeća. Dolazi proljeće, ozeleniti! će ponovo bugarske šume ali ih više neće ugledati naš dragi Toma Zahariev, jer je otišao medu vječne šume za svojim učiteljem G. F. Morozovom i za Todorom Dimitrovom. Smrt ga je zatekla u naponu snage a da nije ostvario mnoge svoje namjere, ali i ono, što je uradio, sačuvat će mu trajnu uspomenu. Bugarsko je šumarstvo pretrpilo veliki udarac, jer je on bio čovjek velikih sposobnosti, jer je volio svoju zemlju, svoj narod i svoju šumu. Toma je Zahariev bio i naš veliki prijatelj. Svakom je prilikom spominjao »j e da n du g«, koji i on i svi Bugari: imaju prema nama. To je zahvalnost bugarskoga naroda za usluge, koje je učinio Zagreb braći Miladinov 1861. godine štampanjem bugarskih narodnih pjesama, koje su postale osnovom bugarskog književnog jezika. Svojom prijateljskom pažnjom odužio nam je taj dug Toma Zahariev mnogo puta. Neka mu je trajna uspomena i medu bugarskim šumarima i medu nama. Prof- Baien 71 |