DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 38 <-- 38 --> PDF |
vršenje trgovine drvom svakom tko to zaželi, samo da plati propisanu taksu. Takav način gospodarenja uz istovremeni pritisak i nepravilne postupke političkih faktora uzrokom je, da se je na polovici šumske površine ovog kotara osnovna drvna masa za toliko smanjila, da ta površina, kako je napred rečeno, bar slijedećih 20 godina ne može doći uopće u obzir za sječu kod šumskog gospodarenja te se danas mora svim sredstvima nastojati, da se na njoj sačuva i poveća već postojeća drvna masa, jer će se u protivnom doskora i ta još donekle šumom obrasla površina pretvoriti u šikaru. Nilje nikakvo čudo, da se je zbog ovakove politike, koja se stalno vodila unatrag pola stoljeća, došlo danas u ogulinskom kotaru do tako teških šumsko gospodarskih prilika te da prema godišnje dozvoljenoj sječi od 130.500 m3 stoji potražnja od najmanje 314.000 m3 drvne mase. I baš taj nerazmjer, uzrokovan nepravilnim i pogriješnim radom šumarsko-političkih faktora u prošlosti glavni je i ako ne jedini posredni uzok i podstrekivač za pravljenje šumskih šteta i za haračenje šuma u tom kotaru. Danas je stanje tako strašno, da je u toku posljednje dvije godine, osim one prije spomenute nigđe ne evidentirane sječe mladih stabalaca u šumama zemljišne zajednice, podneseno sudskim i upravnim vlastima 10.719 prijava za 31.280 m3 ilegalno posječene drvne mase u vrijednosti od 1,440.025 dinara. Od toga glavnu štetu trpi imovna općina, te na nju otpada 1,244.562 dinara. (Od te svote naplaćeno je i odrađeno svega din 42.611). Slično stanje, a negdje još i gore, imamo u mnogim kotarevima naše Banovine. Uz male izuzetke uzroci su svuda isti. Oštre policijske mjere i kazne nisu dovoljne, da se to stanje trajno popravi, ako se istovremeno iz osnova ne promijeni šumarsko-politička djelatnost upravnih vlasti, koje bi u buduće morale voditi brigu o odnosu između proizvodne sposobnosti šuma njihovog kotara i stvarne potrebe na drvetu. U svim odlukama oko izdavanja dozvola za podizanje pilana te dozvola za trgovinu drvetom i dozvola za izvoz van područja kotara, trebalo bi da je jedino mjerilo ona drvna masa, koja se redovitom racionalnom sječom smije godišnje u šumama čitavog kotara posjeći, uzimajući dakako pri tom u obzir, da prvenstveno mora biti osigurana i podmirena potreba seljaka na građevnom i ogrijevnom drvu. Tek višak treba da dobije pilanska industrija i trgovci drvom za izvoz. Treba da zauvijek prođu vremena, kada se je moralo svakom, tko to zaželi, izdavati dozvole za podizanje pilana i trgovinu drvom i tako omogućiti ne to, da se razvije slobodna i zdrava konkurencija, već to, da onaj, koji je kapitalom jači. kupovanjem većeg dijela godišnjeg etata onemogući rad onima, koji taj kapital nemaju pa makar ti bili i sposobniji. U prošlosti su se velike pilane na taj način otvarale bez ikakvog plana a mnoge su stare, pogotovo one manje, u takovoj nemogućoj konkurenciji propadale ili su, da uzmognu dalje životariti, kupovale kradeno drvo. Ako se nekad takovo stanje moralo tolerirati i nije se moralo o tim odnosima među kapitalom jačih i slabijih voditi brigu, današnja stvarnost i životne prilike nalažu, da se i o tom povede računa te i u industriji i trgovini drvom u tom pogledu zavede izvjestan red i plan. U takovim se slučajevima ne bi smjelo dozvoljavati podizanje novih pilana a morao bi se naći podesan način, da postojeće veće pilane svoj kapacitet i rad prilagode drvnoj masi, koja im iz redovnih godišnjih sječa stoji na raspoloženju. Tek u tom slučaju moći će se utvrditi najpodesniji način redovne godišnje alimentacije pilana jednoga kraja 104 |