DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Postavljeni su: Ing. Plavši ć Stevan, za šum. pristava 8. grupe kod Sreskog načelstva u Dobo ju; Ing. Vane k Viktor, za šum- pristava 8. grupe kod Direkcije šuma petrovaradinske imovne općine u Srem. Mitrovici. Premješteni su: D ž e 1 a j 1 i j a Dimitrije, tehnički inspektor 5. grupe, od Uprave drž. parka u Topčideru u istom svojstvu Direkciji šuma u Čačku; Markovi ć Miodrag, viši tehnički nadzornik 6. grupe, od Uprave drž. parka u Toipcideru u istom svojstvu Odjeljenju za upravu drž. šuma Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu; Ing. G o j k o v i ć Ži´voj´in, šum. viši pristav 7. grupe, od Direkcije šuma petrovaradinske imovne općine u Srem. Mitrovici Direkciji šuma u Čačku; Ing. Margeti ć Đuro, šum. pristav 8. grupe, od Šumske uprave Raška Šumskoj upravi u Kosinju; Ing. Aleksijevi ć Bratislava, šum. pristav 8. grupe, od Šumske uprave u Beogradu Šumskoj upravi u Kuršumliju; Ing. Fukare k Pavle, čin. pripravnik 8. grupe, od Odsjeka za šumarstvo Banske uprave u Sarajevu Sreskom načelstvu u Nevesinje; Ing. Kl is i ć Vladimir, čin. pripravnik 8. grupe, od Odsjeka za šumarstvo Banske uprave u Skoplju Sreskom načelstvu u Prištinu. Umirovljeni su: Dode r Risto, tehnički inspektor 5. grupe kod Šumske uprave u Ilidži; Ing. Ru s Alojzije, šum. savjetnik 4. grupe 2. stepena kod Šumske uprave . Bledu. KNJIŽEVNOST PROF. DR. VIKTOR DIETERICH: FORSTLICHE BETRIEBSWIRTSCHAFTSLEHRE, BD. II, WALDWERTSCHÄTZUNG, str. 172, tabela 26, slika 24, Verlag: Paul Parey 1940, cijena 173 dinara. Nakon prvog sveska ovog djela, o kojem je prikaz donio g. prof. dr. A. Ugrenović u Šumarskom listu 1939, str. 328, izašao je pod gornjim naslovom drugi svezak- U tom svesku želio je autor obraditi procjenu vrijednosti šuma, računanje uspjeha šumskog gospodarstva kao i cilj šumskog gospodarstva. Zbog ratnih teškoća donio je samo procjenu vrijednosti šuma, dok je računanje uspjeha gospodarenja i cilj šumskog gospodarstva ostavio za treći svezak. Poznato je, da posljednjih decenija neki pretstavnici šumarske struke nastoje, da ponove staru borbu protiv nauke »Računanja vrijednosti šuma i šumske statike« 114 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 49 <-- 49 --> PDF |
odnosno protiv teorije zemljišnog čistog prihoda i matematskih formula. Jedan je od tih pretstavnika i prof. Dieterich. On kritizira i otklanja neke principe teorije zemljišnog čistog prihoda, koji su u protivnosti sa zbiljnim gospodarskim životom, dok naprotiv neke dcuge njene zasade usvaja, jer ih smatra ispravnima. U ovom novom djelu ističe autor slabe strane teorije zemljišnog čistog prihoda ukratko, ali zato donosi u tančine svoje poglede i mišljenje, kako treba odrediti vrijednost šume odnosno šumskog zemljišta, šteta, eksproprijacija i t- d. Svoje mišljenje ilustrira različitim primjerima a pri tome uzima u obzir i najmanje sitnice i kombinacije, koje mogu nastupiti prilikom procjene vrijednosti dotičnog objekta. Ovim velikim djelom obogatio je pisac šumarsku nauku. No ujedno se mora priznati, da je tim djelom u mnogome ispunio i prazninu, koju su osjećali praktičari nezadovoljni primjenom teorije zemljišnog čistog prihoda u praksi. Prvo, što upada u oči kod ovog djela jest njegov novi naziv. Pisac napušta dosad uobičajeni naziv »Računanje vrijednosti šuma« a usvaja novi »Procjena vrijednosti šuma«. Ovaj je novi naziv sa strane pisca sasvim razumljiv i logičan, jer odgovara njegovu naziranju oko određivanja vrijednosti šuma. Za njega ne predstavlja rezultat dobiven na osnovi samo jednog računa ili formule »istinsku, pravu vrijednost « (wahres Wert), kao što je to slučaj u teoriji zemljišnog čistog prihoda. On određuje vrijednost šume pomoću različitih metoda te iz kombinacije nekoliko rezultata nastoji odrediti procjenom »istinsku vrijednost« šume. Dakle, budući da je procjena osnova njegova određivanja »istinske vrijednosti« šume, onda je posve logično, da uvodi nov naziv »Procjena vrijednosti šuma« umjesto dosadašnjeg »Računanje vrijednosti šuma«. Knjiga je razdijeljena u tri dijela. U prvom dijelu pisac opširno obrađuje zadaću, rad i raščlanjivanje osnova, koje određuju cijene. U ovom se dijelu nalaze poglavlja: Ocjenjivanje i proučavanje smjernica u svrhu iznalaženja osnova za utvrđivanje cijena zemljišnih objekata. Najvažniji osnovi za utvrđivanje cijena objekata razmotreni u pojedinosti (sadanji prihod, izgledi na dizanje prihoda, veličina, sigurnost i druge prednosti, troškovi uvjetovani kupnjom objekta, prirast vrijednosti zemljišta). Osnovi za određivanje cijena predočeni na prometnoj vrijednosti različitih kultura, uključivši i šumuZaključak. U drugom su dijelu opisane predradnje za procjenu vrijednosti šuma. Poglavlja su ova: O sirovom prihodu (utvrđivanje drvne mase i sortimenta; procjena cijena, koje se imaju upotrijebiti). Procjena izdataka. Šumski kamatnjak (kamatnjak i postotak ukamaćenja; odnos između prihoda i prometne vrijednosti kod šumskih zemljišta i šuma; opravdanje upotrebe niskih šumskih računskih kamatnjaka; umanjivanje šumskih računskih kamatnjaka obzirom na veličinu površine, ophodnju, vrst drveća, svrhu procjene i t. d-; mjere sigurnosti, koje treba poduzeti protiv svojevoljnog odabiranja računskog kamatnjaka). U trećem dijelu obraduje pisac metode procjene vrijednosti šuma. Poglavlja su slijedeća: Najvažnije formule teorije zemljišnog čistog prihoda za računanje vrijednosti šuma. Faustmannova formula prihodne vrijednosti zemljišta upoređena s prihodnom vrijednošću šume. Formule za računanje vrijednosti sastojine (metoda upotrebne vrijednosti sastojine; formula troškovne vrijednosti sastojine; formula prihodne vrijednosti sastojine; rekapitulacija). Prijedlozi za preuređenje procjene vrijednosti šuma. Procjena cjelokupnog šumskog gospodarstva i gospodarskih jedinica s potrajnim godišnjim gospodarenjem (osnovno; veza između rentovne i modificirane upotrebe vrijednosti šume, koja se nalazi u približno normalnom stanju; procjena vrijednosti gospodarske jedinice normalnog stanja; procjena vrijednosti gospodarske jedinice nenormalnog stanja; procjena vrijednosti šuma, koje se nalaze u konversiji). Procjena pojedinih šumskih sastojina, dijelova šuma i t. d. (upotrebna 115 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 50 <-- 50 --> PDF |
vrijednost; rent ovna vrijednost; prihodna i troškovna vrijednost; procjena vrijednosti sastojine odnosno šume, koja se sastoji od grafičkog povezivanja troškovnih, prihodnih i upotrebnih vrijednosti dolazi u primjeni pri utvrđivanju naknade štete i t. d.). Procjena vrijednosti samog šumskog zemljišta (prema prometnim vrijednostima šumskih zemljišta poznatih boniteta, koje se umanjuju ili uvećavaju za pojedine bonitetne razrede u odnosu, u kojem stoje međusobno čisti prihodi gospodarskih jedinica različitih boniteta zemljišta; osnovi određivanja vrijednosti različitih boniteta zemljišta; upotreba vrijednosti zemljišta, koja nisu u vezi sa šumskim gospodarstvom). Ostale zadaće procjene vrijednosti šuma u svrhe oporezivanja i otkupa služnosti. Izloživši materijal, koji Dieterich obrađuje, razmotrit ću sada njegovo shvaćanje o najvažnijim pitanjima određivanja vrijednosti šume i njenih dijelova. Na sve se ne mogu osvrnuti, jer bi time zauzeo mnogo prostora. Jedno od vrlo važnih pitanja, koje Dieterich obrađuje, jest pitanje računskog kamatnjaka. Taj (kamatnjak mora doći do primjene prilikom utvrđivanja vrijednosti šuma zbog upotrebe rentovnih i prirodnih vrijednosti, jer prometna vrijednost velikih šumskih gospodtrstava nije općenito poznata. Obzirom na takvu situaciju nastaje pitanje, kako velik ima biti taj računski kamatnjak i da li on predstavlja neku konstatnu veličinu, kao što se to smatra u teoriji zemljišnog čistog prihoda. Činjenica je, da se sada u procjeni vrijednosti šuma računa s malim kamatnjakom od 2—3%. Takvo je stanje dovelo do mišljenja, da je šumsko gospodarstvo slabo »rentabilno poduzeće«, što nije ispravno, kako veli Dieterich. Uzrok tom neispravnom mišljenju leži u zamjenjivanju »gospodarskog kamatnjaka« (šumskog kamatnjaka) i »postotka ukamaćenja«, što treba oštro lučiti, kako je to već isticao najveći pobornik teorije zemljišnog čistog prihoda prof. Endres. Potrebu tog lučenja prikazuje autor na nekoliko primjera. U prvom primjeru promatra slučaj ukamaćenja, ako šumu kupi trgovac eksploatator. Kupovnina odgovara rentovnoj vrijednosti šume dobivenoj pomoću računskog kamatnjaka od 2,5%. Nakon tri godine iskoristio je kupac drvnu masu starijih sastojina, a šumsko je zemljište i preostale mlade sastojine rasprodao. Iz toga posla postizava ukamaćenje od 10%. U drugom primjera navodi nekog industrijalca, koji je kupio šumu isto tako na osnovi rentovne vrijednosti šume dobivene pomoću računskog kamatnjaka od 2,5%. Međutim, tokom potrajmog šumskog gospodarenja spretnim spekulacijama koristeći konjukturu postizava on ukamaćtnje od 3,4%. Dieterich nastoji, da to ukamaćenje podigne i na 4% ali držim, da je to previše. Ovim primjerima ilustrira pisac ispravnost lučenja računskog kamatnjaka od postotka ukamaćenja ali ne dokazuje reliku rentabilnost šumskog gospodarstva, jer ukamaćenje u prvom primjeru ne predstavlja faktično rentabilitet šumskog gospodarstva nego nekog spekulativnog pothvata, koji se sastojao u eksploataciji šume te nema s tehnikom šumske produkcije nikakove veze. Drugi primjer pokazao bi rentabilitet šumskog gospodarstva no ukamaćenje od 3,4% u današnje vrijeme držim, da se može smatrati kao slabo u poređenju s ukamaćenjem uloženih kapitala drugih poduzeća. Prema tome je rentabilitet šumskog gospodarstva danas malen. Međutim i pored tog slabog rentabiliteta predstavljaju šume i valjano šumsko gospodarstvo velike vrijednosti. Osnov tih velikih vrijednosti su drvne mase zrelih i dozrijevajućih sastojina te mogućnost njihovog iskorišćavanja. I upravo ta mogućnost, koju naročito ističe Dieterich, opravdava upotrebu malog računskog kamatnjaka. Drugim riječima rečeno, uzmu li se veliki kamatnjaci pri računanju rentovne ili pri-hodne vrijednosti, ne će se dobiti »istinska vrijednost« šume, jer sječom i prodajom samo stanovite količine starih sastojina može se postići izračunata vrijednost kapitalizacijom. Napominjem, da taj slučaj naročito ističe prof. Endres . Množina je drvnih masa, kojima se može raspolagati u šumskim gospodarstvima odnosno šumama vrlo različita, pa će naravno i njihove vrijednosti biti različite. 116 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Zbog toga, ako se uvaže samo ovi momenti vidi se, da računski kamatnjak pri određivanju »istinske vrijednosti« ne može biti neka konstantna veličina, kao što se to ističe u teorija zemljišnog čistog prihoda. Osim toga jasno je i to, da računski kamatnjak ne može biti visok, ako se želi dobiti rezultat, koji odgovara ili se približuje »istinskoj vrijednosti«. Podlogu za određivanje računskih kamatnjaka mogli bi pružiti postotci ukamaćenja, koji su dobiveni na osnovi odnosa prihoda prema prometnim vrijednostima šuma i šumskih zemljišta, a što su već predlagali Wimmenauer, Junaek, Voss, Glaser i dr. No pri tom valja istaći, da je statistika o prometnim vrijednostima šuma oskudna a naročito statistika o prometnim vrijednostima većih šumskih posjeda. Zbog toga promatra Dieterich, kakav odnos postoji u tom pogledu u drugim privrednim gospodarstvima. Nakon analize dolazi do zaključka, da postotak ukamaćenja ne predstavlja neku jedinstvenu konstantnu veličinu, koja bi zavisila od vrste poduzeća i imovine te da bi kao mjerilo u tom pogledu mogao donekle da posluži prosječni oficijelni kamatnjak sigurno uloženih papira. No i stvarno ukamaćenje tih papira je različito zbog različitih kurseva. Kako se vidi u tom smjeru postoje teškoće, što ističe i Dieterich. Držim međutim, da postotci prosječnih ukamaćenja u šumskom gospodarstvu, s kojima se danas raspolaže, mogu da pruže ipak podlogu i granice za procjenjivanje računskih kamatnjaka i ako ih treba lučiti. Naime baš ti do danas poznati odnosi između ispravno utvrđenih prihoda i »istinskih vrijednosti« (prometnih vrijednosti ili vrijednosti, koje od prilike tima odgovaraju), odnosno do danas poznati postotci ukamaćenja upućuju na neispravnost računanja s velikim kamatnjacima, je.r se upotrebom velikih kamatnjaka ne će dobiti »istinska vrijednost« ili vrijednost, koja se njoj približuje. To vrijedi i za oficijelni kamatnjak, koji je danas visok za šumsko gospodarstvo i ako rentovne vrijednosti doibivene pomoću njega mogu da služe kao jedna od granica pri procjenjivanju »istinske vrijednosti«. Osim spomenutoga držim, da su od koristi u tom smjeru i postotci ukamaćenja dobiveni na osnovi upotrebnotroškovne vrijednosti šuma. Napomenuo sam, da Dieterich ispravnost upotrebe niskog računskog kamatnjaka opravdava mogućnošću raspolaganja s drvnim masama starih sastojina. Osim toga navodi u prilog tom shvaćanju i poznate navode teorije zemljišnog čistog prihoda kao: rastenje vrijednosti proizvoda šumskog gospodarstva, sigurnost šumskog posjeda, padanje oficijelnog kamatnjaka i t. d. Obzirom na sve to smatra Dieterich, da je ispravno računanje šumskim kamatnjacima, koji su niži od oficijelnog kamatnjaka kao i od´onog kamatnjaka, koji se upotrebljava u poljoprivredi u svrhe kapitalizacije. Kako vidimo, Dieterich usvaja shvaćanje, koje postoji i u teoriji zemljišnog čistog prihoda, da šumski računski kamatnjak mora biti malen. No on se protivi naziranju, da je šumski kamatnjak konstantna veličina od 3% nego ističe, da je njegova veličina različita te zavisi od ophodnje, vrste drveća, veličine površine, procjene i t. d. navodeći pri tom mišljenja Fr. B a u e r a, R o t h a, von G u 11 e n b e r g a i Nosseka. Ako je dakle računski kamatnjak malena i promjenljiva veličina pita se pisac: gdje je donja granica računskog kamatnjaka i šta treba poduzeti, da se u tom pogledu ne da maha samovolji pojedinaca. Kao gornju granicu uzima postotak od 3% ali drži, da se prema današnjim prilikama taj kamatnjak nalazi ispod tog iznosa. Prema primjerima, koje navodi moglo bi se zaključiti, da smatra, da se taj kamatnjak danas kreće oko 2,5%. Što se tiče mjera, koje treba poduzeti protiv samovolje pojedinaca prilikom izbora računskog kamatnjaka ističe autor, da su za to pozvana stručna udruženja i nadležne vlasti. One imaju dužnost da dadu direktive i granice za izbor računskog kamatnjaka. Pri tom treba uzeti u obzir prilike, koje vladaju kao: konjunkturu, radničke nadnice, odnose u kojima stoje prihodi prema kupovninama danas kupljenih objekata i t. d. Kako se vidi, neko se generalno pravilo za određivanje veličine računskih kamatnjaka ne može postaviti, nego to zavisi od procjene vlada 117 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 52 <-- 52 --> PDF |
jućih prilika, nadležnih vlasti (osobito danas u Njemačkoj). Ako dakle postoji takva situacija, a teži se k jednom objektivnom radu, posve je razumljivo, da dobiveni rezultat na osnovi ocjenjenog kamatnjaka i formule rentovne vrijednosti šume, koju Dieterich upotrebljava, ne može odnosno ne mora sam po sebi predstavljati »istinsku vrijednost«. Zbog toga je potrebno provesti procjenu vrijednosti još i pomoću drugih metoda pa tek na temelju proučavanja i kombinacije više rezultata može se doći do »istinske vrijednosti« objekta. Kako sam spomenuo, pisac razmatra ukratko i teoriju zemljišnog čistog prihoda i njene formule- Jedna od osnovnih razlika između teorije zemljišnog čistog prihoda i autorova shvaćanja je u tom, što on sve ekonomske činioce promatra na osnovi potrajnog godišnjeg gospodarenja odnosno gospodarske jedinice, dakle smatra šumu kao cjelinu poput Ostwalda, Kriegera i dr. a protivi se zaključcima teorije zemljišnog čistog prihoda, izvedenim na temelju prekidnog gospodarstva odnosno jednodobnc sastojine. Njegovu kritiku teorije zemljišnog čistog prihoda nije potrebno iznositi. Jedno želim ipak spomenuti, da Dieterich njezinom najslabijom stranom smatra to, što ona miješa procjenu vrijednosti šuma sa postavljanjem cilja šumskog gospodarstva. Obzirom na ovu napomenu može se reći, da je baš to zamjenjivanje i dovelo do zahtjeva za konstantnim šumskim kamatnjakom. Interesantni su Dieterichovi prijedlozi u svrhu procjene vrijednosti šuma i njenih dijelova. Da se može pristupiti procjeni, potrebno je utvrditi izgospodarene čiste prihode, mogućnost njihova rastenja ili padanja odnosno buduće čiste prihode, koji dolaze do upotrebe kod nekih metoda procjene, zatim bonitetne stanišne razrede, položaj prema tržištu, veličinu posjeda i t. d. 0 svim tim pitanjima autor piše potanko. U svrhu određivanja čistog prihoda šumskog gospodarstva potrebno je znati množinu materijalnih prihoda i njihove cijene te troškove. Što se tiče upotrebe cijena drva potrebnih u svrhu procjene vrijednosti šuma ističe pisac, da se imaju upotrebiti cijene, koje važe u vrijeme procjene, ako postoje drvne mase, koje mogu biti bez zapreke iskorišćene. Međutim u obzir mogu doći i prosječne cijene drva zadnjih godina prije procjene ili što je još bolje, u nekom dugom vremenskom razmaku izabrati onaj odsječak vremena, koji sadrži odgovarajuće srednje cijene. Upotrebu cijena proizvoda, koje važe u vrijeme procjene smatra autor ispravnim zbog toga, jer se konjunktura cijena proizvoda i njeno kretanje odrazuje i na cijenama proizvodnih sredstava. Što se tiče visine troškova, koji su bili potanko obrađeni u prvom svesku napominje i ovdje pisac, da se oni mogu ispravno utvrditi samo na temelju podataka od 10 i više godina. Istom nakon utvrđenja gore nabrojenih potrebnih osnova za procjenu vrijednosti šuma i njenih dijelova pristupa se samoj procjeni. U tu svrhu određuju se novčani iznosi prema različitim metodama. U obzir dolaze vrijednosti šume dobivene pomoću metode upotrebne vrijednosti ili modificirane upotrebno-troškovne vrijednosti, rentovne vrijednosti1 i t. d. Upotrebnu vrijednost šume određuje pisac na temelju vrijednosti sortimenata drvne mase uz uvjet, da se odjednom posiječe cjelokupna drvna masa. Tomu se pribraja još i vrijednost šumskog zemljišta. Ona dolazi do upotrebe kod manjih površina šuma. Kod velikih površina šuma primjenjuje pisac modificiranu upotrebno-troškovnu vrijednost, koja se sastoji u tom, da se drvna masa, koja sadrži Sortimente sposobne za prodaju ne posiječe odjednom nego u odlomku vremena od 10—30 godina. Ovakav postupak opravdava pisac tim, što bi se sječom cjelokupne drvne mase odjednom doveo u pitanje opstanak buduće šume a osim toga zbog takvog rada nastupilo bi zatrpavanje drvnog tržišta materijalom i rušenje cijena drvu. Međutim i sječom cjelokupne drvne mase, koja danas ima upotrebnu vrijednost, na velikim površinama u roku od 10—30 godina oštećuje se šuma u biološkom pogledu, što pisac naročito ističe. 118 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Rentovnu vrijednost šume određuje Dieterich na osnovi poznate formule rentovne vrijednosti šume i to pomoću kamatnjaka od 2, 2,5 i 3%. Kao čisti prihod dolazi istinski čisti prihod, u kom se ne nalaze zahvati u drvni kapital. Od rezultata dobivenih pomoću različitih kamatnjaka uzima se u obzir onaj, koja najbolje odgovara stvarnim prilikama. Naime, postoji li danas prema ocjeni velika vrijednost odnosno imaju li se očekivati u vrlo blizoj budućnosti veći čisti prihodi ili veće cijene a manji troškovi, koji svi skupa utječu na dizanje vrijednosti objekta, dolazi u obzir rezultat dobiven s manjim kamatnjakom i obratno. No i s manjim kamatnjacima dobiveni rezultati ne mogu obuhvatiti sve prednosti, koje može šuma da pruža a naročito ne one koristi, koje daje momentano jače iskorišćavanje drvne mase. U tom smjeru pruža podesan rezultat upotrebna ili modificirana upotrebno-troškovna vrijednost. Osim spomenutog dolaze još u obzir i podaci o kupoprodajama šuma, u koliko oni postoje. Na osnovi kombinacije svih tih rezultata dolazi se zatim do ispravnog rezultata ili »istinske vrijednosti«. Međutim moram istaknuti, da Dieterich ipak u svom radu poklanja najveću važnost rentovnoj vrijednosti šume i nju najviše upotrebljava. Gore opisani postupak provodi pri procjeni vrijednosti šuma u približno normalnom stanju. Sličan je postupak i prilikom procjene vrijednosti šuma nenormalnog stanja . šuma, koje se nalaze u konversiji- No pri takvoj procjeni mora procjenjtvač naročito imati u vidu rezultate uređivanja šuma a kao neko mjerilo pri tom radu obzirom na prihode može da služi i normalna šuma. Od osobite je važnosti zatim kod ove procjene vrijednosti ispravno utvrđivanje i analiza uspjeha gospodarenja. U kombinaciju dolaze opet upotrebna vrijednost šume kao i rentovna vrijednost dobivena različitim kamatnjacima veličine od 1,5 do 3%. Pri procjeni vrijednosti šume, koja se nalazi u konversiji, preporučuje Dieterich, da se utvrde osim sadanjih vrijednosti dobivenih pomoću različitih kamatnjaka još i vrijednosti, koje će ona imati u toku daljnjih 50—60 godina te da se ti rezultati nanesu u koordinatni sistem kao funkcije starosti i pripadajući rezultati povezu međusobno izlomljenim linijama. Najvjerojatnija približna vrijednost mogla bi se dobiti povlačenjem neke srednje slomljene linije između nanesenih linija. Dieterich misli, da se grafičkim izravnanjem veće množine približnih vrijednosti dolazi do rezultata od mnogo veće sigurnosti i ispravnosti nego na osnovi matematskih formula. Obzirom na opisane kombinacije različitih metoda procjene vrijednosti u svrhu određivanja »istinskih vrijednosti« šuma i njenih dijelova, koje upotrebljava pisac može se istaći, da se takvim postupkom obuhvaća velika množina komponenata sadašnjih d budućih vrijednosti iz kojih onda rezultira kao rezultanta »istinska vrijednost šuma«. Prilikom procjene vrijednosti dijelova šume, sastojina i t. d. predlaže Dieterich opet rentovnu i upotrebnu vrijednost šume zatim ujeđnostavnjenu formulu prihodne i troškovne vrijednosti sastojine ili šume (vrijednost sastojine plus vrijednost zemljišta). Osim spomenutog naročito preporučuje procjenu vrijednosti, koja se osniva na grafičkom nanošenjiu rezultata za vrijednost sastojine plus vrijednost zemljišta. Za dobu sastojine do 15 godina dolazi u obzir troškovna vrijednost, za vrijeme od 50 do 50 odnosno 60 godina prihod na vrijednost (kamatnjak, kojim Dieterich računa, je obično 2,5%) a za dalju starost upotrebnu vrijednost sastojine. Utvrđenim vrijednostima pribraja se još i vrijednost šumskog zemljišta. Tako dobivene vrijednosti ili rezultati nanesu se na koordinatni sistem kao funkcije starosti sastojine i povezu krivuljom (Die Waldwertschätzung nach Alterswertskurven). Na osnovi te krivulje može se očitati vrijednost sastojine i zemljišta na različite starosti. Ovakav način određivanja vrijednosti vrlo je podesan prilikom utvrđivanja vrijednosti šteta, odnosno odšteta i t. d. 119 |