DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Ing. DRAGO KAJFEŽ (Zagreb): PHILIPPOVE PRIRASNO-PRIHODNE SKRIŽALJKE (PHILIPP — ERTRAGSTAFELN) Slučajno mi je dopala ruku knjiga K. Philipp : Forstliche Hillstabellen, koja zajedno sa drugom knjigom: Hilfstabellen für Forsttaratoren, obadvije Badeni a Verla g in Karlsruhe 1931, obiluje uputstvima za praktičnog šumara. Knjige, izašle dakle prije 10 godina zaslužuju, da ih se spasi od zaboravi. Mislim, da se kod nas općenito ne upotrebljavaju odnosno, da se ne cijene dostatno u njima izložene smjernice radi toga, što knjige nisu kod nas dovoljno poznate. Dozvoliti ću si učiniti iz njih izvadak samo s obzirom na hrast, no moram naglasiti, da su četinjače i bukva kudikamo opširnije obrađene, što je razumljivo s obzirom na provenijenciju knjiga. Skrižaljke su izdane po badenskom ministarstvu pa nije opravdana rezerva, osim toga autor potsjeća na svoje četrdesetgodišnj iskustvo na polju istraživanja i sređivanja materijala pokusnih stanica- Dobra stara vrmena bezbrižnosti prošla su. U vijeku racionalizacije vlada neprekidni nemir. Novi se problemi silom nameću i zahtjevaju rješenje. Znanje na polju šumarskih kao i ostalih istraživanja može se steći samo napornim i dugotrajnim radom i velikim troškom. Neki šumarski stručnjaci ne priznaju izdatke u tu svrhu korisnima i potebnima. Unatoč tomu potrebno bi bilo, da se i kod nas započne sa radovima i da se pokusima utvrde temeljna načela njege sastojina. Da bi se što više oslobodili upliva ranijih naziranja obzirom na normalnu šumu i raniju njegu sastojine, poželjno je, da pokusne plohe budu položene isključivo u mladim sastojinama i to po mogućnosti po taksacionim organima, koji prilikom radova na uređenju šuma dobiju potreban pregled stanja i prema tome imaju najviše izgleda na uspjeh. Doklegod nemamo svojih skrižaljki, dobro će biti, da se što više koristimo Philippovima, jer se time pojednostavnjuje i pojeftinjuje uređenje šuma jako, jako mnogo. Philipp navada proti lokalnim skrižaljkama slijedeće: Prilikom upotrebe materijala za sastav prirasno-prihodnih skrižaljki mora se sasvim isključiti svaku ekstravagantnu plohu. Još će uvijek preostati dosta nepravilnosti radi netočnosti u nač/nu snimanja, pogriješaka pri mjerenju, sušnih perioda, uroda sjemena, knjigovodstvenih pogriješaka i t. d. Preostaje još toliko oscilacija u podacima, da se može mirne duše preći preko razlike u klimi, jer se te nabrojane smetnje ne mogu uopće nikako isključiti. Strukturu odnosno međusobni odnos i dinamiku prirasno-prihodnih skrižaljki treba da iskoristimo bez daljnjega za naše prilike. Ne trebamo se bojati iznenađenja niti onda, ako uvrstimo apsolutne vrijednosti. Prilikom uređenja šumskoga gospodarstva manje je važno ustanoviti što 141 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 20 <-- 20 --> PDF |
točniju zalihu pojedine sastojine, nego ukupne gospodarske jedinice. Primjer: Taksator se nije htio služiti skrižaljkama kao premalo točnima u konkretnom slučaju. Opširnim radovima je precizno ustanovio zalihu. Može se reći, da je rad bio iluzoran. Voditelj sječe mora za svrhe drvosječnog predloga uvijek provesti prije sječe stablimičnu procjenu po sortimentima- Nije vjerojatno, da će podacima iz gospodarske osnove pripisati veću važnost nego novoj stablimičnoj procjeni. Normalna sastojina. Kako se prirasno-prihodna skrižaljka mora sastaviti za svaku vrst drveća prema bonitetu, a za bonitet je karakteristika proizvedena drvna zaliha, razumljivo je, da se je kod početnih radova polazilo od proizvedene drvne zalihe. »Normalne« su sastojine bile one, koje su se već prema vrsti drveća i staništu kod nesmetanog razvoja smatrale najpotpunijima. Pod tim izrazom razumijevala se je najbogatija drvna zaliha- Ako je trebalo osnovati novu pokusnu plohu, onda je nakon obilaska neke šume od nekoliko stotina hektara bivao izabran najgušći dio od npr. pola hektara. Po tadanjem se je običaju prihod od prorede sasvim zanemario. Svrha je njege sastojina bila, uzgojiti je sa najvišom zalihom u svakom razredu njene starosti te umjetno podignuti glavni t. j . konačni prihod. Čak su se i šušci bilježili kao glavni prihod. Dok je normalna sastojina vodila glavnu riječ, bilo je uzgojno načelo umjerena proreda t. j . u zbilji niska proreda. Međuprihod se je kretao između 12—20% sveukupnog orihoda. Sastojine su bile prepune stabala bolesnih, slabog uzrasta, rakavih, napuknutih od zime i t. d. te su u glavnom tvorile farmu kukaca i gljiva. Ukoliko se neki stručnjak nije saglasio sa tadanjim mišljenjem većine, bio je proglašen izravnim oštetiteljem konačnog prihoda, štaviše i same šumske rente. Tek su kasniji pokusi dokazali, da tekući prirast sastojine to više pada, što se konkretni zbroj temeljnica više približuje »normalnoj« sastojini. Primjer: Bukove sastojine sa preko 35 m7ha zbroja temeljnica daju za 15% manji prirast nego sastojine sa 30 m2- Sastojine sa 21—25 nf zbroja temeljnica kraj skoro jednakog apsolutnog prirasta posjeduju naprotiv velike prednosti, što se u većoj starosti i na boljem bonitetu još jače ističe. Danas nastojimo po mogućnosti što ranije odstraniti iz sastojine sva bolesna ili inače manjkava stabla te zahvatiti u preguste skupine, jer je to od daleko veće važnosti nego do sada uobičajena sječa samo polusuhih ili sasvim suhih stabala. Ukupni prihod i srednja visina. Već je davno zapaženo, da je visina sastojine dobar putokaz za bonitet. Nekada je normalna sastojina sa minimalnim međuprihodima bila usmjerena jedino ka maksimalnoj produkciji zalihe. Otkako se je u šumarstvu uz kvantitet sastojine počelo zahtjeva« i kvalitet, napalo se je niske međuprihode na zaprepaštenje svih pristaša normalne šume. Konačni se je t. j . dotadanji glavni prihod time smanjio a meduprihodi su se povećali kao t. zv. pretprihod. Važnost je zadržao i nadalje ukupni prihod. Tek je pojam sveukupnog prihoda oslobodio šumare prijašnjeg neprestanog straha pred nestašicom šuma t. j . straha, da se možda pre 142 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 21 <-- 21 --> PDF |
više ne sječe. S tim strahom bile su vezane neugodne posljedice, jer su se drvne zalihe kod dobrih šumara sve više gomilale. Sam Schwappach bio je u dilemi, da li da se dotadanje pokusne plohe zadrže, te da se na njima dotadanji niski međuprihodl zamjene sa jakim, ili bi bilo potrebno dotadanje pokusne plohe sasvim napustiti i zamjeniti ih novima. Schwappach se je .odlučio, da zadrži dotadanje. Bilo je radi toga neizbježivo, da se je od tada zaliha glavne, sastojine na pokusnim plohama u prvim godinama kojiput tek neznatno uvećavala, često ostala nepromijenjena a kojiput se čak i umanjila. Time je u vezi izgubila svu važnost do tada uobičajena krivulja zalihe glavne sastojine u odnosu spram starosti. Na njezino je mjesto došla krivulja »ukupnog « prihoda. Iz praktičnih se je razloga pošlo korak dalje pa se je ukupni prihod stavio u odnos spram srednje visine sastojine( Slike 1. i 2.) Visinske krivulje imaju znatne prednosti i to: a) prostiru se na manjoj površini. b) njihov je tok u isječcima pravilniji, iako one reagiraju na sve zahvate u sastojinu. c) one se mogu rektificirati pomoću krivulia t. zv. »gornjih« visina stabala, koje su obično rezultat stabalnih analiza. (Razdijelimo li — prema postupku njemačkih pokusnih stanica — izbrojenu sastojinu u 5 razreda jednakog broja stabala i označimo ih od tanjeg promjera prema debljem sa I, II.. . V, u tom je slučaju srednja visina u I razredu »donja« visina, a u V razredu »gornja« visina sastojine. (U praksi se gornje visine neke sastojine međusobno neznatno razlikuju, te se preporuča pomoću istih ustanoviti srednju visinu sastojine jednostavnim računanjem po skrižaljkama. (Slika 3.) Bonitet. Zastarila je metoda, prema kojoj se razlikovalo 9 Feistmantelovih, 5 Grimdnerovih, 4 Wimmenauerova i t. d. boniteta, jer nam ta metoda nije dala mogućnost orijentirati se dosta brzo glede sposobnosti neke šume. I kad se znade bonitet, potrebne su još dotične prirasno-prihodne skrižaljke, da bi se mogao očitati prihod u kubičnim metrima, koji nas konačno zanima. Philipp predlaže nov način bonitiranja te stepcnuje ukupni prihod s obzirom na starost od 100 godina. (Slika 4 i priložena skrižaljka). Ako na pr. ukupni prihod u istoj godini iznosi 400, 500, 6000 i t. d. m´\ onda iznosi poprečni godišnji prirast 4, 5, 6 i t. d. mf´ a to je ujedno naziv boniteta. Govorimo dakle o jeli 15, hrastu 8 i t. d. i time kažemo, da se u 100 godina proizvodi ukupno konačnog i pretprihoda jelovine 1500 m3, hrastovine 800 m:i i t. d. Napredovanje. Sama se od sebe porodila misao, da se pretprihod izrazi u postotku spram ukupnog užitka- Tako se danas u Badenskoj govori o drugom, trećem, četvrtom i t. d. napredovanju, već prema tome, da li pretprihod iznosi u 100 godina 20, 30, 40 i11. d. postotaka ukupnog prihoda. (Za izraz »Wirtschaftsstufe« uvrstio sam silom prilika naš izraz napredovanje, dok se ne nađe bolji.) Sastojine 2. i 3. napredovanja neka se spominju samo kao prošlost. Marljiv će upravitelj nastojati već kroz prvi decenij gospodarenja postići četvrto napredovanje. Peto se napredovanje ima 143 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 22 <-- 22 --> PDF |
mm 10 -"´i »´. ^ vi 1 ,j f/ A*p > i 0 1 >/ > Y * i8> 3 isine «HL4 net lose 800 600 400 loo m Slika 1. Slika 3. Slika 2. 144 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Bonitet godine 4 5 j 6 7 8 9 ujedno ukupni prirast za ophodnju 100 god. Srednja visina sastojine u metrima 10 1,0 M 1,8 2,2 2,5 2,8 15 2,0 2,6 3,2 3,9 4,4 5,1 20 3,0 3,9 4,8 5,7 6,6 7,5 25 4,2 5,4 6,6 7,8 9,0 10,2 30 5,5 7,0 8,5 10,0 11,4 12,8 35 40 7,1 8,5 8,7 10,2 10,3 11,9 12,0 13,7 13,6 15,6 15,2 17,3 45 50 9,8 11,0 11,7 13,1 13,5 15,0 15,4 17,0 17,4 19 0 19,3 20,9 55 12,1 14,4 16,4 18,5 20,5 22,4 60 13,2 15,7 17,7 19,8 21,8 23,7 65 14,2 16,8 i8,;i 21,0 22,9 24,8 70 75 15,1 16,0 17,8 18,7 20,0 20,9 22,1 23,0 24,0 24,9 25,8 26,7 80 85 90 95 100 110 120 130 140 16,8 17,5 18,1 18,6 19,1 20,0 20,8 21,6 22,3 19,6 20,2 20,8 21,4 al,9 22,8 23,7 24,5 25,2 21,8 22,5 23,1 23,7 24,2 25,2 26,2 27,1 27,9 23,9 24,6 25,3 25,9 26.4 27,4 28,4 29,4 30,3 25,7 26,4 27,1 27,7 28,3 29,5 30,5 31,4 32,2 27,6 28,3 28,9 29,5 30,1 31,2 32,1 33,0 33,9 150 23,0 26,0 28,7 31,1 33,0 34,7 postići u svim mladim sastojinama i kod svih vrsti drveća, koje zahtjevaju svijetlo na pr. hrast, bor i t. d Već davno se je počelo stabla na pokusnim plohama numerirati i voditi evidenciju o svakom pojedinom. Nakon opetovanih snimanja istih ploha utvrđeno je sa iznenađenjem, da gornja polovica stabala obzirom na broj daje skoro sav tekući prirast, a da prirast donje polovice broja stabala upravo iščezava. Time su potištena stabla izgubila svu važnost za prirast u sastojini. Nastavkom istraživanja utvrđeno je, da 4, ,5 a gdjekada i 6 napredovanja ne smanjuje ukupni tekući prirast, ako su prelazi od nižih k višim napredovanjima bili polagani. Najpouzdaniji je indikator ukratko tlo, koje nam odmah poslije sječe pokaže, da li smo uspjeli uzgojiti mnogo korova umjesto šume. Sastojine su niskih napredovanja, dakle prijašnje normalne sastojine, izrazito abnormalne, jer im je manjkala njega promjera, (Slike 5, 6 i 7.) Zbrojevi su temeljnica za skrižaljke izračunati djeljenjem drvne zalihe glavne t- j . postojeće sastojine sa oblikovisinom sastojine. (Slike 1, 5 i ..) Broj je stabala isto tako ustanovljen računskim putem iz zbroja temeljnica i srednjeg promjera. Broj je stabala ujedno najnesigurnija veličina prirasno-prihodnih skrižaljki, jer još danas nemamo sastojina, koje bi bile uzgajane već od mladosti na visokom stupnju napredovanja. Tek od nedavna postoji uzgoj elitnih stabala. Drvnu zalihu sastojina 145 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Slika 4. 80 RM «0 0 €0 Popr.... vred« »st 1l ns &a the. / / / — _. 40 .. 159 2) 43 cn 6 . tuAn ) «^ pva 8Uj b Slika 8. Slika .. 146 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 25 <-- 25 --> PDF |
današnjih visokih napredovanja tvori previsoki broj stabala sa premalenim promjerom. I ako se po nijednom drugom kriteriju nije preporučilo dijeliti prirasno-prihodne skrižaljke s obzirom na napredovanje, nije se to više moglo izbjeći kod ustanovljenja prsnih promjera. (Slike 5 i 6.) Slika 5. Pretvorba količine u vrijednost. Imade stručnjaka koji tvrde, da se šumar mora zaustaviti kod brojke kubičnih metara t. j . kod ustanovljene zalihe, jer da je prelaz k vrijednosti težak i nesiguran, a nije potreban. Ali ako se ne uzme u obzir vrijednost, onda se zanemaruje važnost razlike u cijenama između raznih vrsti drveća i pojedinih sortimenata. Međutim je jedino novčani iznos u stanju 147 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 26 <-- 26 --> PDF |
da se prilagodi tempu vremena i da po potrebi poboljša konkretno stanje šuma. Na pr. prilikom pretvorbe čistih bukovih sastojina u mješovite potreban nam je neki računski oslon. Iskorištavanjem predprihoda za rudničko i celulozno drvo polučuje se prelaz k višem napredovanju. (Slika 8.) Poprečna vrijednost svakoga kubičnog metra zalihe s obzirom na prsni promjer daje nam nadalje dragocjeni podatak pri isporedivanju rezultata uzastopnih inventura, jer možemo uvijek kontroliati međusobni odnos, ako se vremenom apsolutni iznosi izmjene. Jedino novčani iznos je u stanju da nam omogući inventuru, pomoću koje ćemo kao ekonomi primjeniti princip, kojega primjenjuje danas već svaki najmanji trgovac, da ustanovi efekt rada. Efekt je rada razlika u vrijednosti imovine početkom i svršetkom poslovne dobe uvaživ pripise, otpise i promjenu vrednosti pojedinih dijelova imovine (artikala) uslijed promjena na tržištu. Poslovno je doba kod trgovca obično jedna godina 80 m Vl.napredov. Slika 7. pa i pol godine- U šumskom gospodarstvu ono može trajati 10 ili čak 20 godina. Jasno je, da će biti potrebno uložiti mngo truda oko realizacije inventure u šumskom gospodarstvu, ali jasno je i to. da čim prije se počne na tom raditi, tim prije ćemo doći do cilja. Biti ću zadovoljan svojim radom, ako mi uspije uvjeriti gg. kolege, da nam je sveta dužnost neprestano imati u vidu rentabilnost u okviru propisa zakona o šumama i time opravdati svrhu svog opstanka a ne zaustavljati se na ustanovljivanju mnogih sporednih, a često i problematičnih veličina za svrhe gospodarskih osnova. ZUSAMMENFASSUNO. Da Pliiliipp´s Hilfstabellen für Forsttaxatoren viele unbedingt notwendige Daten in schön übersichtlicher Form enthalten, stellt man im gegenwärtigen Schriftstück den Antrag, man möge die Hilfstabellen bei uns je öfters gebrauchen. Ganz besonders aber werden die Hilfstabellen den inneren Aufbau und den Zusammenhang der einzelnen Bestandteile des Waldes leicht verständlich darstellen, wenn man sich die Mühe gibt und die Graphikone betrachtet. 148 |