DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 28     <-- 28 -->        PDF

ni 110.000 dinara. Uzevši za bazu dostalnu cijenu, iznosila je jedinična cijena za teh


ničko drvo 300 dinara po 1 m3 a za ogrjevno 60 dinara po 1 pr. met. u šumi na panju.


b) Kod z. z. Lukovdol bilo je izloženo na prodaju 218 jelovih stabala (proci


jenjenih na 720 m3 tehničkog pilanskog drveta te 220 bukava sa 218 m3 tehničkog i


390 pr. met. ogrjevnog drveta. Sumama isklična cijena za jelovinu iznosila je 134.396


timara a za bukovinu 40.910 dinara, dok je dražbom polučena cijena za jelovinu 166.742


dinara a za bukovinu 49.410 dinara. Dostalna je cijena veća kod jelovine za 24% a


kod bukovine za 20%. Kod ove prodaje nisu kupci luzimali ogrijev u obzir pa se do


stalna cijena može uzeti u obzir samo za tehniku. Po 1 m3 tehničkog drveta u šumi


na panju postignuto je prema tome za jelovinu 230 dinara a za bukovinu 212 dinara.


c) Z. z. Vrbovsko iznijela je na prodaju dio početkom 1940 god. dražbovanih


i neprodanih stabala. Drvna masa iznosila je 1817 m3 tehničkog jelovog, 868 m3 teh


ničkog bukovog i 1127 pr. met. bukovog ogrjevnog drveta. Isklična je cijena za teh


ničko drvo iznosila kod jelovine 220 dinara ipo m3, kod bukovine 150 dinara po m3 a


kod bukovog ogrjeva 160 dinara po pr. met. Kod ove prodaje nije bilo jačeg natje


canja pa je jelovina prodana za 4% a bukovina za 15% iznad isklične cijene. Veći %


kod bukovine rezultira iz činjenice, da je isklična cijena za bukovinu kalkulirana


mnogo ranije (s proljeća 1940 god.) Niža postignuta cijena po m3 nego kod ostaliii


prodaja rezultat je većih troškova izrade i izvoza drveta.


Ing. O. Piškorić


JEDNO PRIZNANJE ŠUMARIMA.


Ministarstvo poljoprivrede u Beogradu izdaje medu inim publikacijama i


»Arhiv Ministarstva poljoprivrede — smotra naučnih poljoprivrednih radova«. Ističe


mo vrijednost ove publikacije koliko po originalnim radovima toliko i po pregledu


izašlih stručnih radova ne samo na našem jeziku nego i na stranim jezicima, radi čega


imaju agronomi lijep pregled svih važnijih publikacija.


U 14- svesci VI. godine (izdana 1939 god.) sekretar Ministarstva poljoprivrede
Vi. Drecun opisao je svoja opažanja o planinskim pašnjacima na Galičici u Južnoj
Srbiji. Neke podatke uzeo je i iz neobjavljenog rukopisa Ing. O. Krstića: »Opštr opis
suvata i planinskih pašnjaka na Galičici«. Iz članka Ing. Drecuna ističem priznanje
radu šumara glede uređenja pašnjaka. Na str. 155. priopćuje ing. Drecun ovo: »Sve
objekte na Galičici: put, cisterne, bacila, šumarsku kuću i bunare izgradila je u svojoj
režiji Direkcija šuma iz Skoplja. Direkcija imade kadar stručnjaka, tehničara,
koji sve sami izvode. Oni su doduše inženjeri šumarstva, ali su se specijalno posvetili
tehničkim radovima. Blagodareći njihovoj spremnosti li (požrtvovanosti, svi su
objekti izgrađeni masivno, solidno i relativno jeftino. Velika je razlika i u solidnosti
i u ceni između ovih radova i onih, koje za račun države vrše razni preduzimači«.


Ing- O. Piškorić


LE CENTRE INTERNATIONAL DE SYLVICULTURE.


Berlin-Wannsec, Robertstrasse 7


Le Centre international de Sylviculture a commence la publication de sa revue
tremestrielle »I n t e r s y 1 v a«. Le premier numero a suscite un vif interet dans les
milieux forestiers. La premiere partie dc la revue, qui est precedee par une courte
preface par le Baron Wald´bott, President du Centre international de Sylviculture,
et d´une introduction par le Directeur, Prof. Dr. K ö s 11 e r, contient une serie
d´articles originaux: »L´avenir de la Sylviculture« par le Prof. Köstler (Berlin),
xApercu general sur le developpement de rentomologic forestiere en Yougoslavie« par
le Prof. Gradojevi c (Belgrade), »Jardinage par bande et coupe de jardinage par
bande« par le Prof. Rot h (Sopron), »Le reboisement en Italic« par le Lieutenant


150