DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 34 <-- 34 --> PDF |
KNJIŽEVNOST RUPPERT V. SCHUHMACHER: DES REICHES HOFZAUN (OGRADA DRŽAVE) ili DER WALL IM SÜDOSTEN (BEDEM NA JUGOISTOKU). Pod tim naslovom izašla je nedavno u knjižari L. Kirchler u Darmstadtu knjiga, koja bi prema svome naslovu trebala da neupućenima predoči povjest austrijske Vojne Krajine. Međutim, tko tu knjigu pročita, biti će u glavnom razočaran, jer izgleda, da je knjiga pisana za one, koji su u povjest Krajine dobro upućeni, a ne za one, koji bi se tek u nju pobliže uputiti htjeli. Ona je pisana više pjesnički, novinarskim stilom i prešućuje mnogo toga, što bi njezin čitalac želio znati u svrhu, da taj nalaz usporedi sa sadržajem drugih starijih djela o istom predmetu. Naše su neke novine tu knjigu pohvalile i preporučile, no mi ili u tome ne možemo slijediti, jer je n. pr. stara knjiga od Va n i če k a: »Specialge´schichte der Militargrenze « po našem mišljenju mnogo bolja za svakoga, koji se želi uputiti u taj predmet. Schuhmache r spominje i Va pička, no za njegovu knjigu kaže, da je u mnogočem netačna, pogrešna i nejasna. U čemu bi se imale sastojati te netočnosti i pogreške on ne navada. Mi znamo, da je Ven i če k svoju povjest crpio iz državnih arhiva i opširno ju sastavio kronološkim redom. Ima doduše po našem hrvatskom shvaćanju i u tom djelu pogrešaka baš takovih, kao što ih ima i u Schuhma c hero vom. Vaniček je n. pr. naseljenike Pazarišta po našem hrvatskom shvaćanju pogrešno nazvao »katholische Serben« baš tako, kao što je i Seli. sve u Ugarsku i Srem naseljene Bunjevce kao i naše primorske Morovlahe priklopio srpskoj narodnosti. Jedan i drugi su bezdvoibeno pošli sa stanovišta, da je riječ Vlah istovjetna u značenju sa riječju Srbin, dočim mi znademo, da ta riječ predstavlja brdane, ponajviše potomke starih Ilira i Rumunja kao i pastirskim nomadskim životom u brdima živuće Hrvate (katolike) i Srbe (pravoslavce). Dalmatinski otočani zovu sve dalmatinske F´rimorce, ma da medu njima nema pravoslavnih, Vlasima (Morovlasi) a Vlasima zovu sami sebe i u talijanskoj Apuliji p.red nekoliko stotina godina naseljeni Hrvati Primorci iz Dalmacije. Car Dušan u .svom zakoniku priznaje, da u njegovoj carevini ima puno već prilično srbiziranih Vlaha, koji ali još uvijek govore svojim rumunjskim jezikom. Značenje riječi Vlah nije dakle točno ustanovljeno ni za same Rumunje, kao ni za Srbe ni Hrvate. Nije isključeno, da su to ime dobili uopće svi balkanski seljaci od trgovaca Grka po sjeveroafričkoj riječi: Felah = seljak. Ilira više nema, Rumunji su u svojoj državi Rumunji a srbizirani Rumunji su postali Srbi sa nazivom Cincari, dočim su pohrvaćeni Rumunji i hercegovački i dalmat. Brdani prozvani Bunjevcima. (Nije još razjašnjeno, da li po svojoj staroj postojbini oko rijeke Bune ili po tom, što su se u velike bavili pčelarstvom po rumunjskoj ili talijanskoj riječi bunja = košnica ili po tom, što svoje zgrade i crkve grade u pomanjkanju drvne grade i vapna od grezoga kamena u formi košnice. Neki drže, da su to ime možda dobili od Grka po riječi bounos = brda = brdani. Vaničkova omaška sa naseljenicima Pazarišta još se dade oprostiti. U ono doba naseljivanja nije bilo dostatno popova ni jednog ni drugog vjerozakona, nego se je u slučaju nužde uteklo uzrečici: »Ta jedan je Bog« i narod je kršten po najbližem popu bilo kojega vjerozakona. Fäkal je, da je po prezimenima sudeć (Jovanović, Živković, Vlatković i dr-) bilo u Pazarištu osim Bunjevaca katolika (Balenović, Vrkljan, Ltilić i t. d.)>* dosta pravoslavaca Srba, koji su u pomanjkanju pravoslavnih sveštenika pokatoličeni i time s vremenom pohrvaćeni. * Ime Vrkljan nalazimo redovno napisano sa Werklein , što je skroz krivo. Ime Vrkljan nije njemačkog porijekla, već potiče od bunjevačkog imena Frkljanović, koje je u uskim rubrikama vojničkih popisa pretvoreno u Frkljan i po lički izgovarano a kasnije i pisano Vrkljan. 156 |