DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 10     <-- 10 -->        PDF

viti, a ima ih dosta i potpuno zatvorenih, za čije iiskorišćavanje treba uložiti
veći kapital za samo pravljenje transportnih srestava. Ako računamo
s današnjim stanjem eksploatacije ovih šuma, sadašnjim ilnteresovanjem i
stranog kapitala i domaćih preduzeća za još neiskorišćene šume te dosadašnjim
učešćem preduzeća i pojedinaca u tim šumama, moramo reći, da
je eksploatacija ovih šuma rentabilan posao. Ako ne za svakoga, za dobar
dio svakako. Uostalom i način rada il način organizacije posla nije svuda
jednak, pa se kod svih ne mogu ni očekivati podjednaki rezultati. Pod
organizacijom rada kod iskorišćavanja šuma razumijevamo, kako to ističe
Dr. A. Ugrenović,2 izabrati valjano vrijeme sječe, pribaviti u pravo vrijeme
dovoljan broj sposbnih i valjanim alatom opremljenih radnika, udesiti valjanu
upravu i tehniku samoga rada tako, da stvarno težište organizatorskog
rada bude na terenu a ne u birou. Za ovakve poslove nije dovoljno
imati samo kapital no se mora, pored mnogo drugih stvari, imati i pouzdano
stručno osoblje, bez kojega se ovakvi radovi ne mogu ni zamisliti.
Kod dosadašnjih eksploatatora niko nije imao stručnog osoblja za provođenje
ovih poslova, pa se sigurno nijesu ni postigli oni rezultati!, koji
su faktično mogli uslijediti. Ovo pitanje nećemo ovdje dalje raščlanjavati,
već ga samo spominjemo, da se vidi nedovoljno razumijevanje ovih pitanja
kod eksploatatora i nepoklanjanje one pažnje ovim poslovima, koju ti
poslovi zaslužuju po svome obimu i značaju. Čak i ona preduzeća, koja
po § 77 Z. o. š. moraju imati za vođenje eksploatacije šumarskog stručnjaka,
nijesu po tome postupala ni ranije pa nil danas. Nadležne vlasti sa
svoje strane nijesu u ovom pogledu nikad preduzele odlučne korake. Kad
ovako stoji, stvar kod preduzeća, koja zakon obavezuje, da moraju postaviti
kvalifikovano lice ne treba se čuditi, što im ni druga, koja za ovo
nijesu obavezna, ne prednjače dobrim primjerom u ovom pogledu.


Pitanje eksploatacije ovih šuma dosta je otežano time. što vlasnici
obično nemaju tapija na svoje šume. U zadnje vrijeme ovo se stanje
osjetno popravlja, te se na taj način uklanjaju mnogi sporovi o vlasništvu,
koji su često puta dosta štete i troška nanosili i vlasnicima i eksploatatorima.
Uz ovaj momenat, često se ističe kao velika teškoća kod iskorišćavanja
ovih šuma nerazumijevanje vlasnika odnosno udioničara u pogledu
upotrebe radne snage za poslove eksploatacije i neprilike, koje
zbog toga imaju pojedina preduzeća. Mi smo međutim ubijeđeni, da kod
onih preduzeća, koja solidno rade te koja se striktno drže ugovora o
eksploataciji i privrednih planova, do ovakvih nesuglasica ne dolazi. Koliko
znamo, nikad u ovakvim slučajevima nije bilo krivice samo do vlasnika
šuma. Da je međutim nadležna vlast prilikom odobravanja ovih
ugovora malo više vodila računa o tome, da se u ugovore unesu potrebne.}
jasne odredbe o upotrebi domaće radne snage i drugim pitanjima s njom
u vezi. izbiegli bi se i svi ovakvi nesporazumi ili! bi se bar sveli na
minimum. Vlasti su najzad zato tu, da obezbijede pravilan i zakonit rad.


Na rad i postupak vlasti kod ovih ugovora osvrnućemo se docnije a
ovdje samo konstatujemo, da se je u ovom pogledu il od strane vlasti na
žalost dosta griješilo. Kao da se o ovim pitanjima nije imalo ili nije htjelo
imati jasnih pojmova i upoznavanja nadležnosti pojedinih vlasti. Tim se
valjda jedino može objasniti na pr. slučaj, u kome je jedna upravna vlast


2) Dr. Al. Ugrenović: »Iskorištavanje šuma«, kuj. II str. 70 i 71, Zagreb 1934


174