DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 10 <-- 10 --> PDF |
viti, a ima ih dosta i potpuno zatvorenih, za čije iiskorišćavanje treba uložiti veći kapital za samo pravljenje transportnih srestava. Ako računamo s današnjim stanjem eksploatacije ovih šuma, sadašnjim ilnteresovanjem i stranog kapitala i domaćih preduzeća za još neiskorišćene šume te dosadašnjim učešćem preduzeća i pojedinaca u tim šumama, moramo reći, da je eksploatacija ovih šuma rentabilan posao. Ako ne za svakoga, za dobar dio svakako. Uostalom i način rada il način organizacije posla nije svuda jednak, pa se kod svih ne mogu ni očekivati podjednaki rezultati. Pod organizacijom rada kod iskorišćavanja šuma razumijevamo, kako to ističe Dr. A. Ugrenović,2 izabrati valjano vrijeme sječe, pribaviti u pravo vrijeme dovoljan broj sposbnih i valjanim alatom opremljenih radnika, udesiti valjanu upravu i tehniku samoga rada tako, da stvarno težište organizatorskog rada bude na terenu a ne u birou. Za ovakve poslove nije dovoljno imati samo kapital no se mora, pored mnogo drugih stvari, imati i pouzdano stručno osoblje, bez kojega se ovakvi radovi ne mogu ni zamisliti. Kod dosadašnjih eksploatatora niko nije imao stručnog osoblja za provođenje ovih poslova, pa se sigurno nijesu ni postigli oni rezultati!, koji su faktično mogli uslijediti. Ovo pitanje nećemo ovdje dalje raščlanjavati, već ga samo spominjemo, da se vidi nedovoljno razumijevanje ovih pitanja kod eksploatatora i nepoklanjanje one pažnje ovim poslovima, koju ti poslovi zaslužuju po svome obimu i značaju. Čak i ona preduzeća, koja po § 77 Z. o. š. moraju imati za vođenje eksploatacije šumarskog stručnjaka, nijesu po tome postupala ni ranije pa nil danas. Nadležne vlasti sa svoje strane nijesu u ovom pogledu nikad preduzele odlučne korake. Kad ovako stoji, stvar kod preduzeća, koja zakon obavezuje, da moraju postaviti kvalifikovano lice ne treba se čuditi, što im ni druga, koja za ovo nijesu obavezna, ne prednjače dobrim primjerom u ovom pogledu. Pitanje eksploatacije ovih šuma dosta je otežano time. što vlasnici obično nemaju tapija na svoje šume. U zadnje vrijeme ovo se stanje osjetno popravlja, te se na taj način uklanjaju mnogi sporovi o vlasništvu, koji su često puta dosta štete i troška nanosili i vlasnicima i eksploatatorima. Uz ovaj momenat, često se ističe kao velika teškoća kod iskorišćavanja ovih šuma nerazumijevanje vlasnika odnosno udioničara u pogledu upotrebe radne snage za poslove eksploatacije i neprilike, koje zbog toga imaju pojedina preduzeća. Mi smo međutim ubijeđeni, da kod onih preduzeća, koja solidno rade te koja se striktno drže ugovora o eksploataciji i privrednih planova, do ovakvih nesuglasica ne dolazi. Koliko znamo, nikad u ovakvim slučajevima nije bilo krivice samo do vlasnika šuma. Da je međutim nadležna vlast prilikom odobravanja ovih ugovora malo više vodila računa o tome, da se u ugovore unesu potrebne.} jasne odredbe o upotrebi domaće radne snage i drugim pitanjima s njom u vezi. izbiegli bi se i svi ovakvi nesporazumi ili! bi se bar sveli na minimum. Vlasti su najzad zato tu, da obezbijede pravilan i zakonit rad. Na rad i postupak vlasti kod ovih ugovora osvrnućemo se docnije a ovdje samo konstatujemo, da se je u ovom pogledu il od strane vlasti na žalost dosta griješilo. Kao da se o ovim pitanjima nije imalo ili nije htjelo imati jasnih pojmova i upoznavanja nadležnosti pojedinih vlasti. Tim se valjda jedino može objasniti na pr. slučaj, u kome je jedna upravna vlast 2) Dr. Al. Ugrenović: »Iskorištavanje šuma«, kuj. II str. 70 i 71, Zagreb 1934 174 |