DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 23 <-- 23 --> PDF |
R. Cividini i K. Mirth (Zagreb): APSOLVENTSKA EKSKURZIJA STUDENATA ŠUMARSTVA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU MJESECA SRPNJA 1940. GODINE. (L´excursion des etudiants forestiers de la Faculte agronomico-forestiere de Zagreb faite en mois de juillet 1940) Između mnogih drugih, problem je krša naročito zaokupio našu pažnju i učvrstio naše uvjerenje, da je najaktuelniji i najvažniji problem hrvatskog šumarstva pa i jedan od najvećih problema cijele naše gospodarske politike. Sva naša nastojanja moraju biti usmjerena onamo, da naš goli krš bude u budućnosti šuma, pa da tako zamijeni one šume, koje će se bezuvjetno morati povući sa relativnog šumskog tla naše Slavonije i ustupiti mjesto unosnijoj poljoprivredi. Znamo, kakva nas borba ćeka na kršu s raspuštenim prirodnim silama: bijesnim vjetrovima, divljim bujicama i paklenom žegom nad beskrajnim pustim kamenim površinama. Svi se ti divlji elementi oslobodiše onda , kad je na kršu nestalo šume. Mi hoćemo da ih ponovno skučitno, da ih pokorimo. Ta nas borba i draži, pa smo živo zaželjeli da vidimo, kako se ta borba i s kolikim uspjehom sprovodi drugdje — u Italiji. Ne bi bih iskreni, kad ne bismo rekli, da osim ovog glavnog problema pošumljavanja, zbog -koga je pao izbor na Italiju, pa i zbog još nekih važnih šumarskih problema, kao što je organizacija talijanskog šumarstva, nije bilo i drugih razloga. Atraktivna je snaga Italije, kao što je bila stoljećima, tako i danas toliko jaka, da joj ni mi nismo mogli odoljeti. Spremali smo se ozbiljno pod vodstvom naše gg. profesora, kod kojih smo naišli na razumijevanje i pomoć. Imali smo čak i tečaj talijanskog jezika na Fakultetu, koga su nam držali profesori ovdašnjeg Instituta za talijansku kulturu., Međunarodne prilike odre diše međutim drugačije, pa naša gg. profesori odlučiše, da se odustane od puta u inozemstvo i priredi ekskurzija u državi. Naš nas je požrtvovni vođa puta g. prof. dr. Nikola Neidhard t sakupio sve prije ekskurzije te nam razložio program puta i njegovu svrhu. Spomenuo nam je, kako je ova ekskurzija zapravo letimični profi l kroz naše šume i šumarstvo. Dosada ste slušali — rekao nam je dalje — o šumarstvu u glavnom ex cathedra, sada ćete se sresti s praksom, njenim najaktuetnijim problemima i s njenim protagonistima — šumarima. Krenuti ćemo najprije u Slavoniju, kroz njezino pitomo humlje i ravnicu, kroz šume toliko znamenitog hrasta. Zatim ćemo poći preko Beograda u Bosnu ponosnu, koja za šumarstvo predstavlja čitav kompleks većinom još neriješenih problema. Naposljetku ćemo u Dalmaciju, da vidimo njene velebne ljepote ali i onu tužnu golotinju krša i problematiku života na kamenu. Nakon toga je svaki od nas dobio po neku dužnost. Svi ćemo se dabome interesirati za sve na ekskurziji, ali će još svaki od nas posvetiti posebnu pažnju pojedinoj grani šumarstva. Pored stručnih, razdijelio je vođa puta među nas i neke tehničke, organizatorne poslove same ekskurzije. Tako dobismo svaki svoj resor, a neki i po više i to s punom odgovornošću. Ne možemo, a da već ovdje ne zahvalimo svima, koji su na bilo koji način pomogli ekskurziju i doprinesu njenom velikom uspjehu. Naročito se zahvaljujemo odjelnom predstojniku za šumarstvo gospodinu Ing. Ivici F r k o v i ć u, koji je ekskurziju svestrano pomagao, ljubezno davao savjete, odredio novčanu pripomoć, preporučio ekskurziju područnim ustanovama itd. Zahvaljujemo nadalje požrtvovnom vođi puta gosp. Dr. Nikoli Neidhar t u, koji je na čelu »svojih mladića«, kako nas je svuda predstavljao, činio s nama nerazdvojenu cjelinu. Zahvaljujemo svima usta 187 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 24 <-- 24 --> PDF |
novama, čiji smo bili gosti, a napose Dobru biskupije đakovačke,, Brodskoj imovnoj općini, Općini grada Beograda, Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zemunu, Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu i Direkciji šuma u Sarajevu. Zahvaljujemo.svoj gospodi, a naročito gospodi šumarima, koji su nas na cijelom puta toliko ljubezno i( kolegijalno primali i bili požrtvovni organizatori pojedinih dijelova našeg putovanja. Ekskurziji su prisustvovali: vođa puta dr. ing. Nikola Neidhardt , sveučilišni profesor; dr. ing. Milenko Plavšić , sveuč. asistent te ovi apsolventi: Rudolf C ivi´diTii (zvan´Rudek), Ervin Č e 1 i k o v i ć (zvan Čelik), Oton Išpanovi ć (zvan Krcun), ´Nikola Jelači ć (zvan Mika), Viktor Klanjšče k (zvan Mali Kranjc), Ivan Masten (zvan Mrgud), Stanko M a v r e k, Karlo Mirth, Ivan P a v š a (zvan Janez), Predrag Pejić (zvan Belami), Branko Šti-mac (zvan Brko), Zdenko T o nč i ć (zvan Tonča), Franjo U i d e n i c a i Boris Z1 a t a r i ć (zvan Boca). Opis ekskurzije sastavili smo na temelju podataka, koje su nam susretljivo davali gospoda šumari te na temelju bilježaka, koje su nam stavili na raspolaganje slijedeći učesnici ekskurzije: Franjo Uidemie a (uporaba šuma), Nikola Jelači ć (uzgajanje šuma), Branko Štima c (šuma i seljaci). Napose nas je zadužio kolega Viktor K.Lanj š če k opširnim i preglednim referatom iz prometala. oiv. Na putu u Đakovo. Bio je l.. srpanj, kad u 12.50 sati ostavismo Zagreb. Za čas nesta s vidika veliki ,grad, a onda i Medvednica. Brzi je vlak gutao posavsku ravnicu. Ravna polja, natopljena i suviše öd stalnih oborina posljednjih dana, pokisla sela, nizinske šume, koje se sad dovuku do uz prugu, a onda pobjegnu i nema ih na daleko, razvijena trgovišta, lijepi´ gradovi — sve se to odmotava kao s beskrajne vrpce. Naš nam vođa puta zadaje da odredimo postotak šumovitosti u profilu željezničke pruge. Zadatak smo riješila tako, da smo brojili telegrafske stupove uz prugu, kad je prolazila izvan šuma (a) i kad je prolazila kroz šumu (b). Procenat smo dobili pomoću formule: p = —Lj. .. a -\- 0 a, rezultate smo .uspoređivali s topografskim kartama. Kažu, da se ne može proputovati Slavonijom, a da se u vlaku ne sretne bar jednog šumara. Tako je i u naš vlak ušao šef šumske uprave u Slavonskom Brodu g. Ing. Miso P a j c. Simpatični i vrlo prijazni gospodin došao je odmah k nama i tuma čio nam krajeve, kroz koje smo prolazili, sve do male željezničke raskrsnice Striži vojna—Vrpolje u istočnoj Slavoniji, gdje smo mi sišli, da pređemo u osobni vlak za Đakovo. Nitko od nas nije ni slutio, da će za nekoliko časaka cijela ekskurzija doži vjeti malu avanturu. Zar je moguće, da bi se nešto dogodilo izvan programa? Pa ipak eto dogodilo se — i mi smo se umjesto u Đakovu, gdje su nas očekivali, najednom našli´ usred nekog slavonskog sela, odakle smo imali zadovoljstvo da gledamo u da ljini dva´ visoka tornja katedrale. Premda je ekskurzija imala čak i posebnog referenta za vagone i vlakove, sjeli smo u, Striživojni u krivi vlak, koji se je nalazio ispred vlaka za Đakovo. Nismo pravo ni ušli i" već je krenuo, ali ne spram Đakova, nego natrag spram Zagreba. Na prvoj stanici smo se iskrcali. To su bili Perkovci. Situacija je bila tragikomična, ali nimalo strašna. Raspoloženje među nama vrlo dobro. Prvi nam je posao bio, da se fotogra firamo ;i tako ovjekovječimo doživljaj. Bio je to događaj za sićušnu postaju i jedinog skretničtra na njoj. Drugi nam je posao bio, da dobijemo telefonsku vezu s Đakovom. Odanle su po nas došli automobili. Ali, ovi ne mogu u Perkovce, nego samo po drža vnoj cesti do na kraj sela Čaj´kovaca.. Od postaje Perkovci do Cajkovaca ima još neka 2 km slabog blatnog puta, po kome se automobili ne mogu kretati. Taj smo put preva 188 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 25 <-- 25 --> PDF |
lili na dvojim seljačkim kolima. Jadni su se konji i te kako izmučili vukući nas po takovom putu do glavne ceste. Duboko su zapadali u glib. Koliko li se energije izgubi vožnjom na ovakovim putevima! Za nas mnoge, koji nismo iz ovih krajeva, bilo je to novo i važno saznanje o jednom velikom problemu slavonskih sela. Premda to možda ne bi spadalo ovamo, ali ne škodi da se istakne. Sjetili smo se naime prošlogodišnje ankete »Gospodarske Sloge«. Prvi je rezultat te ankete, u kojoj je sudjelovalo oko 2000 sela banovine Hrvatske, bio: »Najnužnija je potreba za gotovo sve kotareve u banovini gradnja i popravak cesta, puteva i mostova. To je glavna potreba čitave .banovine.« Koliko li zamašan izgleda taj problem! Njegovo težište i njegovo rješenje zavisi po našem mišljenju jedino o širokoj i snažnoj organizaciji rada, jer radne snage ima kod nas dosta. Protegli se Čajkovci. Vidimo kuće dosta uredne i gospodarstva oko njih također napredna i uredna. Naši automobili jure blatnjavom cestom, a „gusani iz mutnih lokva psiću za njima. Prođosmo i tu za nas famoznu Striživojnu. Nakon oblačnog i kišovitog dana, nekoliko posljednjih sunčanih zraka prolilo se tamo negdje iza Ciljeva te obasjalo komad ravnice i dva visoka impozantna tornja, koja dominiraju cijelim krajem. Oni su nam postajali sve veći, vcličanstveniji i bliži — i za malo nađosmo se pred njima. Pred Bogoslovijom su nas dočekali rektor Bogoslovije monsignor Ilija Anakovi ć te šumarski savjetnik i upravitelj vlastelinskih šuma g. Ing. Ivan A s a n č a i ć. Bili smo toplo i srdačno primljeni. Zaželivši nam dobrodošlicu prečasni gosp. rektor nas je odveo u Sjemenište, gdje su nas čekale sobe, u koje smo se smjestili. I odlična je večera bila za nas već pripremljena. Svi smo bili raspoloženi i veseli. Usprkos »pustolovine« stigli smo u Đakovo s neznatnim zakašnjenjem. U Đakovštini. Jutro je osvanulo svježe, umiveno. Prvo sunčano jutro nakon stalnih kiša posljednjih dana. S katedrale je otkucalo tek 7 sati a mi smo već dovršili doručak i krenuli u dvorište vlastelinstva. Tu nas je dočekao šum. savjetnik g. ing. Ivan A s a nč a i ć i kotarski šumarski referent savjetnik g. ing. Makso H r a n i 1 o v i ć. Teretni je automobil vlastelinstva (iMagirus) čekao spreman, da nas ponese u vlastelinske šume Mi se smjestismo na njemu vrlo udobno. Za tren je Magirus jurio s nama kroz svježe srpanjsko jutro noseći nas na svojim širokim plećima. Pred nama se pružila suncem obasjana, bogata i raskošna, pitoma i blaga Đakovština. Prostrla se polja, išarana živim ljetnim bojama, nanizali blagi humci, dugačka sela, uredna, s karakterističnim jednolikim kućama. Naši prijazni domaćini bili su neumorni. Govorili su nam o kraju, kroz koji prolazimo, tumačili, pokazivali i odgovarali na naša pitanja. Morali su radi buke motora govoriti vrlo glasno, da ih možemo puti. »Ovdje se odvaja put za Gorjane« — pokaže nam. U nama se probudi sjećanje na davne borbe, preko kojih pređoše stoljeća, na jedan značajan i sudbinski period u životu Hrvatske. Ova su polja i humci bili nijemi svjedoci. Približavali smo se sve više Diljevkna. Okrenusmo se natrag i vidjesmo dva daleka tornja u prozirnoj magli. Ta silhueta katedrale dozove naše misli u nedavnu našu prošlost i još dalje u našu suvremenu realnost. Svemu su tome bili svjedoci ova polja, humci i sela. Sva Đakovština. I koliko ce toga još preko njih preći! Prekinusmo reminiscencije. Magirus je jurio naprijed, a pred nama se nizale nove slike. Zamjećivali smo sve češće vinograde na obroncima šuma iza njih. Prolazeći kraj šume đakovačke z. z. upozorio nas je g. ing. Hranilović na karakterističnu pojavu u hrasticima: napadaj gubara. Ova je šuma davala klasičan primjer prednosti mješovitih sastojina. Dok je srednji dio šume, gdje je čisti hrast, bio potpuno obršten, dotle su oba krila šume, gdje je hrast pomiješan sa jasenom ; gra 189 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 26 <-- 26 --> PDF |
bom, ostala uglavnom zelena, pošteđena od gubara. Objekt je svratio živu pozornost, jer do tada još nismo vidjeli kako izgleda golobrst gubara. U nekim selima, kroz koja smo prošli, ima dosta Nijemaca, ali su se oni prilično asimilirali i poprimili mnoge navike ovdašnjeg našeg življa. Stigli smo već na obronke Diljeva i u selu smo Mandičevci sišli s auta te pošli u biskupski vinograd, kroz koji vodi put dalje do šuma. U vinogradu, iz koga se otvara širok pogled na Đakovštinu, govorio nam je ing. Makso Hranilović o nekoliko šumarskih problema ovoga kraja. Budući da je u Đakovštini iskrčeno mnogo šuma i pretvoreno u livade i oranice, počela se javljati u selima sve veća nestašica drva. Ova je nestašica toliko podigla vrijednost šume u očima seljaka, da je nedavno z. z. kupila zemlju, na kojoj je dosada sađen kukuruz, te pošumila čitav kompleks bagremom. Doduše tlo je i onako dosta loše, zbijeno, glineno-ilovasto, ali je ovaj slučaj ipak vrlo karakterističan za odnos seljaka prema šumi. Kao što je to uvijek i svuda u životu, vrlo često osjetimo pravu vrijednost nečesa tek onda, kada to izgubimo. Tako je i sa šumama. »Naš narod će tek onda znati cijeniti šume, kada ih više ne bude« — čuli smo često od naših starijih. Znajući kako se nažalost na očigled bespomoćnih stručnjaka šume nemilosrdno harače u skoro svim našim krajevima, poznavajući i glavne elemente iz čitavog kompleksa prilika ekonomskih, prosvjetnih, političkih, koje omogućuju, uvjetuju i podržavaju ovu sveopću devastaciju, mi ipak moramo iznijeti jednu povoljnu konstataciju za Đakovštinu, jer iako ovaj kraj nije nepošteđen od šumskih šteta, prilike su ipak dosta dobre. Seljak je iz Đakovštine upućen u vrijednost šuma. I ne samo to, nego i svijestan, svijestan toliko, da je i sam podiže. A to je već mnogo. Seljaci sami u svojim šumama kao i zemljišna zajednica sade većinom bagrem, s kojim gospodare šumsko-poljskim gospodarenjem sa 20 godišnjom ophodnjom. Bagrem zadovoljava gotovo sve potrebe seljačkog kućanstva. Služi kao vinogradsko (kolje, pa za sitnu građu i kao vrlo dobar ogrjev. Hrastom se teško može postignuti u takovim prilikama uspjeh. Njegov je prirast slab dok najzad u četrdesetoj godini ne postane već i suhovrh. Kopajući panjeve našli su, da je i žila srčanica sasvim istrunula. Ova pojava nastaje vjerojatno radi toga, što je to ilovasto tlo nakon krčenja šume i nakon šumsko-poljskog gospodarenja tako omršavilo i tako se zbilo, da onemogućuje egzistenciju hrasta, odnosno razvitak njegovog žilja. Bagrem naprotiv, kaže g. ing. Hranilović uspijeva vrlo dobro na tim tlima i takvim načinom gospodarenja, jer više raširi korijenje. U dvadeset } prvoj godini daje ovdje bagrem prosječni prirast 3—4 ms po jutru. Čekao nas je čitav niz kola i malo poslije krenu ta naša prava svatovska povorka u šumu Tolkovac . Na prosjeku nas je odjela 1 i 11, dočekao šef šumske uprave u Levanjskoj Varoši g. ing. Drago Sulimanović. Sišli smo s kola i tu, u šumi, pozdravivši nas na tlu biskupskih šuma, održao nam je sjajno predavanje g. savjetnik ing. I. A s a n č a i ć. Prikazao nam je historijat biskupskog vlastelinstva, način gospodarenja, prikazao nam je gospodarsku osnovu sa mapama te mnoge momente iz uzgajanja, isfeorišćivanja šuma i t. di. Dobro biskupije đakovačke darovao je Koloman, vojvoda Slavonije, biskupu Ponsi godine 1239. Taj se je posjed nalazio u glavnom na istom mjestu, gdje se i danas nalazi, samo se još i dalje protezao prema istoku do sela Mikauovci, a na jugu prema Savi. Dapače se je jedan dio nalazio u današnjoj Bosni oko mjesta Tolisa. Posjed su biskupi uživali sve do dolaska Turaka. Nakon odlaska Turaka dobili su biskupi posjed natrag. Kad je organizirana Vojna Krajina, otpao je dobar dio posjeda, koji je ležao južnije uza Savu i potpao pod Vojnu Krajinu. Posjed se u glavnom zadržao sve do segregacije; poslije segregacije došlo je do nekih promjena u veličini posjeda. God. 1899, kad je napravljena prva gospodarska osnova, bilo je oko 28.000 jutara šumskog posjeda. Prema današnjoj gospodarskoj osnovi, koja je sastavljena 1931 god., iznaša šumska površina oko 21.000 jutara. Od toga otpada na neplodno tlo t. j . 190 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 27 <-- 27 --> PDF |
na prosjeke, puteve, skladišta, šumsku željeznicu 368 jutara. Posjed ima još 1.800 jutara poljoprivrednog tla, dvije fabrike špirita i mlin. Šumarstvo dobra biskupije đakovačke moglo bi se u općenitim konturama ova ko prikazati: Pretežni se dio šumske površine nalazi između 150´—300 metara nadmorske vi sine. Ta površina leži na obroncima Diljeva i Krstova. Nizinskih šuma nema. Bonitet !e tla u glavnom ./... Podneblje, oborine, vjetrovi, odgovaraju kao i u ostalim dije lovima Slavonije dobro uzgoju šumskog drveća. Sastojine su mješovite a glavne su vrste drveća: hrast kitnjak, cer, bukva i grab. Kao nuzgredne pridolaze: klen, topola, iva i divlje voće. Šume se -uzgajaju u visokom uzgojnom obliku, jer to najbolje odgovara obzirom na vrst drva, svrhu gospodarenja i veličinu površine. Ophodnja je određena obzirom na dobru stojbinu, na određeni način gospodarenja i vrst drveća (bukva 50%) sa 100 godina. Postoji nada, da će se do toga doba postignuti kod bukve u ophodnji od 10O1 godina dobri rezultati (250—300 kubika po jednom jutru). Hrast bi dao u to vrijeme stabla, koja bi imala potrebne tehničke dimenzije (po jutru 200 kubika i prsni promjer od 40 cm.) Svakako bi bilo bolje dati hrastu barem 120 godišnju ophodnju. Poredaj dobnih razreda nije najpovoljniji, ali će se tijekom vremena nastojati taj razmjer popraviti. U glavnom prevladavaju sastojine do ´10 godina. Sve se šume sijeku op´lodnom sječom, koja se vodi postepeno s obzirom na ´uspjeh podmlatka. Šuma se stavi 8 godina prije u predzabranu a siječe se u 3—4 sijeka, što, ovisi O potrebama na građi i gorivu okolišnog pučanstva. Dovršni se sijek izvede .nakon 6 godina, ali radi bukve i nakon 8 godina. Jači se hrastovi još ostave 1—2 godine da dobro rode žirom te se konačno i oni posijeku. Iznošenje se vrši zimi, kad padne snijeg, te se gotovo i ne oštećuje podmladak. Prvu je gospodarsku osnovu sastavio g. 1897—99 pokojni šum. nadzornik A. Borošić. Prva je revizija obavljena god. 1907, a poslije, sve do 1928 godine nije bilo revizija uglavnom zbog nesređenih općih prilika. Nova je gospodarska osnova sastavljena 1928/30 godine. Ustanovljivanje je drvne mase provedeno polaganjem primjernih ploha, koje zapremaju 3—5% cjelokupne površine te prelaze u stalne primjerne plohe. Visine su mjerene Weiseovim hipsometrom, a za ostale su podatke upotrebljavane tabele od Schwappacha za hrast i Grundnera za bukvu. U sastojmama iznad 60 godina starosti isklupirana su sva stabla, dok se stari hrastovi individualno procjenjuju. Mase su ustanovljene Hartigovom metodom. Borošićeva je osnova imala 16 gospodarskih jedinica. Bilo je to previše. Sada je samo jedina. Međe, t. j . lomne točke međa označene su drvenim stupovima sa užeženim brojevima, a pošto su ti stupovi češće nestajali, označuju se danas te točke humkama. Prije su se označivale i kamjenjem, ali bi svaki kamen nestao još brže od stupa i zamijenio funkciju lomne točke sa drugom posve prozaičnom u nekoj kaci za kiselenje kupusa. Nama je to bilo isprva smiješno, ali smo poslije shvatili; u ovom kraju naime nema kamena. Gospodarska je osnova jedna za čitav posjed. Etat je izračunat sa 31.000 m3. Međutim je g, 1934 bio izvršen prethvat radi popravka katedrale od požara, pa se je morao etat sniziti na 25.547 m3. Etat se čitav izrađuje u vlastitoj režiji. Debeli se hrastovi prodaju stablimično, a većinom ih kupuje »Našička«, čija je pilana u Andrijevcima direktno vezana šumskom željeznicom, (vlasništvo vlastelinstva) sa šumama vlastelinstva. Ako se koji dio šume proda firmi, tada vlastelinstvo vodi nadzor nad sječom, radi osiguranja podmladka. Seljacima se prodaje seoska građa po taksi i to stablimično. Seljaci kupuju stabla do 35 cm. prsnog promjera, jer im veće dimenzije nisu potrebne. Materijal dobiven čišćenjem mladih sastojina prodaje se okolišnom stanovništvu po 25.— dinara kola. Zemljišne zajednice nisu kadre podmiriti sve potrebe seljaka na drvu, pa manjak od oko 15.000 m3 podmiruje vlastelinstvo. U vlastelinskim se šumama pali i ugljen i 191 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 28 <-- 28 --> PDF |
prodaje po vagonu 8—9000 din. Rušenje vrše radnici i traktor puzavac, koji je vanredno prikladan za taj posao, a osim toga upotrebljava se i za izvlačenje drva. Iznošenje i uopće prometn e prilik e sačinjavaju poseban problem. šume su udaljene od Đakova prosječno 25 km. Od Save su udaljene u zračnoj liniji oko 30 km., dok su od Drave udaljene nešto više od 40 km. Tlo je uglavnom ilovasto, te oskudijeva na bilo kakvom kamenu. Ova je činjenica kod gradnje cesta i željeznica u ovom dijelu Slavonije od vanredne važnosti, jer je radi pomanjkanja kamena potrebno kamen dovažati iz udaljenih krajeva. Ovim se transportom kamena iz udaljenih krajeva cijena kamenu toliko diže, da ove šume ne bi mogle podnijeti toliki financijski teret, kad bi se u njima izgradili kolnici iz kamena ni onda, kad bi se radilo samo o glavnim izvoznim putevima. No ne samo da ovi krajevi oskudjevaju na kamenu, nego se opaža i pomanjkanje pijeska. Zbog toga su mogući jedino zemljani kolnici na izvoznim putevima ovih šuma. (Tek smo na jednom vlažnom mjestu opazili kolnike iz oblica t. zv. Prügelweg.) Ti se šumski putevi priključuju onda na šosirani javni put Đakovo—Našice i njegove ogranke. Nagibi na ovim šumskim putevima nisu nigdje naročito veliki, jer se, kako je već rečeno, šume nalaze na blagom burniju. Pošto se dakle u pomanjkanju kamena moralo ostati pri zemljanom kolniku, a budući da nema ni pijeska, kako bi se njegovim miješanjem sa ovom ilovačom kvalitet zemljanog kolnika barem donekle poboljšao, nastojalo se je, da se bar ovi zemljani kolnici dovedu u što bolje stanje. To je postignuto time, što su svi šumski putevi izvedeni kao visinski putevi. Oni idu po hrptu (bilu), a ne po dolinama. Ovi visinski putevi prelaze samo tu i tamo baš kod vrha u obronački put, da bi se onda obilazeći sam vrh opet povratili u visinski put. U slučaju, kad bi ovi putevi bili izgrađeni kao dolinski putevi, oni bi bili poslije svake kiše predugo mokri, pošto bi se voda slila iz brda u dolinu. Osim toga bi oni bili u dolini zasjenjeni, pa bi prema tome za vrijeme izvoza bili većinom nesposobni za promet, jer se natovarena kola kroz ovu tešku mokru ilovaču ne mogu probiti, a da ne govorimo o kakvom teretnom automobilu, koji se jedva sam izvuče, ako ga slučajno uhvati veća kiša u šumi. Naprotiv su visinski putevi preko cijelog dana obasjani suncem, sa njih lako ´otiče voda, nisu zasjenjeni te nema potrebe graditi objekte, kao što su mostovi i propusti. Osim toga je njihovo uzdržavanje lakše od uzdržavanja dolinskih puteva. Kad padne veća kiša, ona ih doduše raskvasi, no oni se opet brzo osuše, te su tako u glavnom kroz čitavu sezonu sposobni za promet, što je za eksploataciju šuma od velike važnosti. Radi toga, što su putevi visinski, odstupilo se doduše od´ onog principijelnog pravila, da transport treba da ide iz brda u dolinu a ne iz doline -. brdo. No u ovom slučaju bilo je potrebno izabrati: ili vući hrastove trupce i bukove cjepanice najprije nekih 200;—30O m duljine uzbrdo, pa ih onda polagano dalje transportirati ili vući trupce nizbrdo, ali za to do puta, koji je veći dio godine nesposoban za izvoz. Svakako je ono prvo rješenje u ovom blagom burniju, gdje visinske razlike baš nisu velike, bolje. Bukove cjepanice voze iz doline na brijeg do puta seljaci. Za prevoz na ovih 200—300 m. dobiju 5.— din. po prm. Cjepanice se na vrhu kraj puta slože i na suncu suše. Kad se osuše, voze se u grad, odnosno na željeznicu. Trupci se dovezu do vrha ili konjima, ili traktorom puzavcem. Čim je teren malo strmiji, ima trupaca malo, jer na ovom terenu odmah prevladava bukva, iz koje se prave cjepanice, a hrast i cer dolaze na položitijim terenima. Prevo z n a sredstva , kojima raspolaže đakovačko vlastelinstvo jesu: konjska kola, 2 traktora, 4 traktora puzavca i teretni auto sa prikolicom. Konjska kola svakako nisu izgubila mnogo na svojoj važnosti kao izvozno sred stvo. Vlastelinstvo dovozi drvo iz šuma ili pomoću svoje sprege i kola, ili pak izvoze seljaci sa svojim kolima. Put iz šume do Đakova, koji iznosi 25 km. mogu kirijaši prevaliti jedamput na dan. U jedamput natovare prosječno po VA m2 192 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 29 <-- 29 --> PDF |
cjepanica.-Zar ovaj prevoz dobivaju približno 70—80 din. Plaća se u novcu ili u drvu, ako seljak treba drva. U glavnom mu je potreban proredni materijal, koji se izvaža po iprosjeeima 6 m. širokim. Seljaci trebaju drva, kako smo već spomenuli, radi toga, što šume zemljišnih zajednica nemaju toliki prirast, da bi podmirile cijelu potrebu na drvu okolnog seljaštva. Od ona 4 traktora puzavca, dva je vlastelinstvo prodalo, pa ima momentano na raspolaganju 2 obična traktora, koja se više upotrebljavaju na njihovom poljoprivrednom imanju, i dva traktora puzavca. Traktore puzavce nažalost nismo imali prilike vidjeti, jer su se nalazili negdje vani na polju. Veliku je važnost kao šumsko izvozno sredstvo dobio teretn i aut o i to ne samo zbog toga, što je transport drva iz šume pomoću njega jeftiniji, čime se opet osjetljivo diže cijena drvu na"panju, nego i radi neovisnosti od seljaka. Seljak naime ne vozi drvo iz šume, kad ima svog vlastitog posla u polju. On vozi jedino tada, kad nije zaposlen na svom imanju. Drvo opet ne može u šumi čekati, dok seljak bude imao vremena, pogotovo ne bukva, koja tako brzo trune, »da pocrveni od stida, kad ju čovjek iz šume na ramenu nosi«. Drvo je potrebno izvesti iz šume čim se izvozni iput osuši. .Obično je-baš tada seljak zaposlen, te je postignuta neovisnost od seljaka u tom pogledu neobično važna. .;_; Teretni je auto marke »Magirus«. Stajao je nešto manje od 250.000 dinara. Iz karoserije jednog starog teretnog automobila napravljena su u vlastitoj mehaničkoj radionici prikolica. Motor je Dentz-Diesel sa 125 KS. Troši na 100 km. 30 kg. nafte, koja momentano stoji 4.50 din. po kg. Osim toga je potrebno dnevno još 2 kg. ulja za mazanje, koje stoji momentano 32 din. po kg. Automobil ima zračne kočnice sa kompresorom za pumpanje zraka i 4 kuplunga. Brzina na ravnom terenu iznosi oko 40—50 km. na sat. Vlastita težina automobila «bez prikolice iznosi 5 t, dok je težina prikolice 2.5 t. Koristan teret samog automobila iznosi 6.5 t., prikolice 4 i, dakle ukupno skoro 11 t. Zadnja je osovina automobila sa Kardanovim zglobom i sa dva točka na svakoj strani. Svake je godine potrebno kupiti za 6 točkova na automobilu nove gume, koje stoje približno 6000 din. svaka. Na točkovc se prikolica stavljaju stare već rabljene gume. Na automobil se i prikolica može natovariti ukupno oko 18 prm. cjepanica. Dnevno prelazi automobil oko 200 km, dakle 3 odnosno 4 puta iz šume do Đakova. No kad je izvoz drva u najvećem jeku, vozi se 24 sata dnevno. U tom slučaju ima šofer zamjenika, pa svaki vozi po 12 sati na dan. Osim šofera potrebno je još 6 radnika, koji automobil natovaruju odnosno rastovaruju. Sadašnja njihova nadnica iznosi 25 din. Osim ovih troškova ne smijemo zaboraviti još i troškove popravljanja i troškove generalne reperature. Sam auto izdrži 10O.0O0 km. vožnje a eventualno i više, ako ga se drži u redu i pažljivo s njime postupa.. Ako se sastavi rentabilni račun izlazi, da je vrlo rentabilno izvažati drvo teretnim automobilom pogotovo kad se uzme u obzir već spomenuta neovisnost u pogledu izvoza. Potrebno je još nešto spomenuti o popravk u p u t e v a. Putevi su široki 10—12 m., na nekim mjestima i više. Paralelnih jaraka ima malo, ima ih sarno tamo, gdje su najpotrebniji. Uostalom nije njihova važnost ni velika, pošto se radi uglavnom o visinskim putevima. Putevi se sporadički popravljaju kroz cijelu godinu. Popravljaju ih po 2 radnika, koji inače, rade kod teretnog automobila, kad baš nisu tamo potrebni. Osim toga potrebno je prije početka glavnog izvoza uzeti oko 20 radnika, koji imaju puteve staviti u red. Treba, da zatrpaju kolotečine, iskopaju potrebne jarke obave razne druge poslove, tako da bude put onda opet kroz nekoliko mjeseci sposoban za promet. Kako smo već spomenuli, vlasništvo je đakovačkog vlastelinstva i šumsk a željeznica , koja vodi iz vlastelinskih šuma do Andrijevaca, gdje se priključuje na željezničku prugu Zagreb—Beograd. Ova pruga je duga oko 20 km., te leži u glavnom na ravnom terenu. Radi toga nema ni velikih zemljoradnja; Pad je malen, ši 193 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 30 <-- 30 --> PDF |
rina krune nasipa iznosi 3 m. Tračnice su teške 7 kg. po tek. m., dakle su prilično lagane. Pločice ispod tračnica stavljene su po potrebi, a ne u nekom naročitom redu Osim ove pruge ima vlastelinstvo lokomotivu i vagone. Lokomotiva je troosna sa vezanim osovinama, dakle bez hodne osovine. Željezničku je prugu i vozni park dalo vlastelinstvo u zakup »Našičkoj« d. d., koja uglavnom i iskorišćuje vlastelinske šume »Našieka« naime može radi razvijenih prometnih sredstava i radi blizine njene pilane u Andruevcima nuditi najbolje cijene. Na ovu stalnu prugu, koju ima »Našička« u zakupu, nadograđuje onda ona u šumu svoje svlastite pruge, čije pomične dijelove, kad je eksploatacija na jednom sektoru svršena, prema potrebi premješta. Osim vagona, koje ima u zakupu, ima u prometu i svojih vagona. Što se tiče obran e šuma, uprave i čuvanja interesantno je spomenuti odnos seljaka prema vlastelinskim šumama. Već smo naprijed dotakli ovo pitanje, a sada ćemo priopćiti još neke interesantne činjenice, o kojima su nam govorili´gg inAsančaić i ing. Hranilović. Šumskih šteta ima malo, a i to su 80% učinjene iz prkosa i koristoljublja, a tek vrLo malo iz nužde. Većinom čine šumske štete kojekakvi seoski špekulanti. Iz grafičkog prikaza, koji je sastavio g. ing. Asančaić i kojeg ovdje donosimo, vidi se kretanje šumskih šteta po vrijednosti i po broju prijavnica od godine 1928—1940. Grafički prikaz šumskih si*« . dobru đakovačke biskupije Po vrijednosti t*co*o <**. }~& Po broju prijavnica —< i rr-jt «. mu «. %fU 194 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Vrlo su interesantni ovi grafikoni. Vidimo kako razni politički događaji djeluju poput talasa — i kako u tim slučajevima — šuma plaća račun. Svaki je i najmanji pokret ovdje zabilježen kao na kakvom seizmografu. Vrlo su poučni ovi grafikoni i o njima bi se moglo mnogo pisati. Ne samo što bi oni pružili vrlo zanimiv materijal za [proučavanje psihologije masa — u ovom slučaju naših širokih seljačkih slojeva — nego bi morali biti i putokaz svakom javnom radniku, stručnjaku, nacionalnom ekonomu, u kom smjeru treba uputiti odgoj naroda i na koji način povesti prosvjetu i propagandu. Za vrijeme ekonomskih depresija, kad se i drvni proizvodi ne mogu lako unovčiti, ordinate su najmanje. Znači, da nije slabo ekonomsko stanje i stvarna potreba razlogom šumskih šteta, već više špekulacija i želja za dobitkom. Usput spominjemo, da zadnje ordinate u si. 1. vrijede samo za prvu polovicu god. 1940. Na vlastelinskom dobru popela se vrijednost šumskih šteta do 30. VI. 1940 na 134.000 dinara. Još su te štete malene prema štetama u ostalim krajevima, a to je zbog toga, što ovdašnji narod, kako spomenusmo, prilično shvaća vrijednost šuma a onda i radi toga, što su upravitelji vlastelinskih šuma znali na zgodan način i seljacima na pogodan način pokrivati iz šume seljačke potrebe. U vezi sa vlastelinstvom stoji naime 6000 kućanstava. Zemljišne zajednice ne mogu pokrivati nikako sve njihove potrebe, pa ih oni podmiruju iz vlastelinskih šuma. Podmiruju ih na taj način, da seljaci vrše proredu, pa polovica prorednog materijala pripada njima a polovica vlastelinstvu. Međutim nije se okolno pučanstvo još sasvim priviklo na proredni materijal, te ga t.vba istom priviknuti. Proredni se materijal izrađuje u sječenice i slaže u prostorne metre, ah ga slažu i u hrpe. Obično se prakticira tako, da seljak izradi 3 pr. mi. sječenica za vlastelinstvo a 1 hrpu za sebe. Kod tog posla on može i djecu uposliti za nošenje i slaganje. Nije na odmet spomenuti poreze i dažbine, koji silno koče gospodarenje, jer se znadu popeti i na polovicu čitavog godišnjeg prihoda. U god. 1939 plaćeno je raznih poreza, prireza i ostalih javnih dažbina 475.000 dlinara. Za god. 1940. iznašat će ta svota još mnogo više. Isto tako porezi upravo guše i zemljišne zajednice. Svršivši svoje razlaganje poveo nas je g. savj. mg. Asančaić u šume, dajući nam neprestano razjašnjenja i odgovarajući uvijek spremno na naša pitanja. Najprije krenusmo u sastojinu 1. odjela, čija je površina 73 jutra, starost 36 godina, sa ovim vrstama drveća: hrast ..., grab 0.4, bukva .... Promatrajući sklop sastojine, raspravljamo o načinima proređivanja te ustanovljujemo, što bi trebalo prilikom prve slijedeće prorede izvaditi. Opaža se, da na ovom dijelu prevladava hrast, te nam g. ing. Asančaić obrazlaže, da u svim ovim sastojinama na južnim ekspozicijama prevladava hrast, dok na sjevernim dolazi gotovo sama bukva. Visina je hrasta 12—16 metara, bukve 12—15 m. Izgled je sastojine vrlo dobar. Sitna je proreda provedena 1931/32 te je dobiveno 30 pr. m. sječenica. Sastojinu treba naskoro opet prorijediti. Iz odjela 1 prešli smo u hrastik odjel 12. Vrst drva hrast 1.0 sa bukovim mladikom. Izgled sastojine je lijep, stabla visoka, pravilno građena, deblovina u glavnom čista, starost 120—140 god. Unatrag 10 god. vađena su pojedina loša ili prelomljena stabla. Sastojina nije proređivana u svojoj ranoj mladosti, zbog toga su stabla visoka, ali za svoju starost tanka te odviše gusta. Tehničko drvo do 70%, gorivo 30%. Opaža se, da sastojina ima zbog nenormalnog razvijanja mjestimično čisto prašumski oblik. Gg. Asančaić i Hranilović spominju, da je hrastovina iz ovakve sastojine finije strukture nego posavska, poznata pod imenom »slavonska hrastovina«. Na izvoru Svinjevi, na međi odjela 13 i 18 bio nam je priređen »gablec« sa pravim slavonskim kulenom i slaninom te žarkim đakovačkim portugizcem. Nakon što smo se odmorili i okrijepili, pošli smo u bukovinu u odjelu 18. Bukva 1.0 sa nešto hrasta uz put u gornjem dijelu (sjeverna ekspozicija). Izgled sastojine lijep, stabla visoka, pravilno građena. Struktura sastojine poremećena, jer su zadnjih godina vađena suhovrha loša stabla. Djelomice prevladava jaki bukov pred 195 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 32 <-- 32 --> PDF |
rast. Sastojina će doći kroz slijedećih 15 godina na sječu: Tehničkog drveta 30%, goriva 70%. Ovdje nam g. ing. Asančaić razlaže, kako se pravi ugljen.´Ugljen se ovdje pali iz onoga, što se ne može prodati i što je u nepristupačnom kraju. Popevši se na hrbat dolazimo na sječinu odjela 25, 26. Ovogodišnja sjcčina sa hrastovim stablima kao sjemenjacima. To je slika dovršenog sijeka provedenog 1939 40. Vrst drva od prilike: bukva 0.5, hrast 0.2, grab 0.3. Kao svaku sječinu, tako će se i ovu po potrebi popunjavati. Ovdje se razvila diskusija o tome, je li uspješno pomlađena posječena površina, naročito radi osjetljive bukve, u što su neki posumnjali. Da dokaže ispravnost svog postupka, g. ing. Asančaić nas je odveo kolima u 40,´ 41 odjel, branjevinu .^—5 godina staru, koja je na potpuno jednaki način pomlađena, a uspjeh pomlađenja je vrlo dobar. Kolima smo se vratili u Mandičevac, gdje nam je bio priređen u lugarnici bogat ručak. Ručak je protekao u veselom raspoloženju uz pjesmu. Među ostalima je pala SI. 2. Hrastik odjela 12 na putu od Tolkovca prema izvoru Svinjevi. Foto: B. Zlatarić. i prava lička zdravica, kojom je kol. Mirth nazdravio g. ing. Asančaiću Ličaninu. Gosp. savjetnik ing. Asančaić je u svom odgovoru istakao, da Đakovačko vlastelinstvo postoji već 700 godina i da je 70O godina čekalo na ekskurziju zagrebačkog šumarskog fakulteta. Iza ručka nas je auto prenio natrag u Đakovo, te smo, razgledali katedralu, u kojoj nas je vrlo ljubezno pozdravio preuzv. g. biskup Dr. Antun Akšamović, protumačivši nam neke interesantne pojedinosti. Divili smo se, umjetninama ove monumentalne građevine. Poslije večere krenusmo u malu šetnju te konačno umorni od hodanja, vožnje i sakupljenih impresija na počinak. Sutradan smo potpuno spremni za daljnje putovanje čekali pred sjemeništem na auto. Jutro je obećavalo i opet lijep sunčan dan. Oprostivši se od gostoljubivog sjemeništa i uslužnog bogoslova, koji je´bio uvijek s nama, dok smo boravili ti sjemeništu, ukrcali smo se opet na »Magirus« te krenuli prema šumi Rakovac, koja se nalazi južnije od šuma, u kojima smo jučer bili, bliže-Anđrijevcima, 196 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Prolazeći s druge strane one šume, koju smo jučer iz daljega vidjeli, kako je u sredini obrštena od gubara, zaustavili smo se malo, da je iz blizine vidimo. G. ing. M. Hrani lov i ć nam je tom prilikom pokazao gospodarsku osnovu te, šume. Šuma pripada z. z. Đakovo, etat izračunan po kombinovanoj metodi. I tu nailazimo na sušenje hrastova radi nepropustnosti ilovače, te je već jedan dio pošumljen bagremom. U šumi Rakovac silazimo s auta, a g. ing. As an ča ić nam daje mnoga obrazloženja, pokazavši narn mapu sa razdjelj.enjem šume. Zatim krenusmo u odjel 200 uz cestu. Vrst drveta je hrast 0.3, bukva 0.3, i grab 0.4. Izgled sastojine je dosta lijep, samo nas smetaju cerova stabla koja su skoro sva zimotrena. G. ing. Sulimanovi ć tumači da ovdje ima cera zato tako mnogo, što su u ono vrijeme, kad se podizala ova sastojina, Holanđani mnogo kupovali cerovinu, koja im je služila kod radova oko isušivanja jezera. Gornji odjeli, kroz koje prolazimo već su ljepši, razmještaj stabala uglavnom pravilniji, stabla visoka, hrast nešto jači od graba i bukve, visina 22—28 metara, starost 63 godine, tehnička građa kod hrasta 60%, tehnička duljina 15 m. Opažamo, da već treba hrastu pomoći, kako ga ne bi bukva prerasla i zasjenila. Zašavši u šumu z. z. Miškovci g. ing. M. H r a n i 1 o v i ć nam govori o historijatu zemljišnih zajednica, njihovom postanku i svrsi. Dalje iznosi karakteristične podatke za šumarstvo Đakovštine. Ukupna površina đakovačkog kotara iznosi 90.229 ha, od toga otpada na šume 19.780 ha, dakle 21.9%. Od toga najviše ima Dobro biskupije 11.080 ha, a z. z. 7400 ha. Zemljišnih zajednica ima 50 na broju. Šume su većinom nizinske prigorskog karaktera na tlu I—III boniteta. Većinom su mješovite visoke šume ´(hrast 0.4, bukva 0.2, grab 0.3, jasen i brijest 0.1). Razmjer dobnih razreda nije povoljan. Šume z. z. u glavnom nemaju osnova. Potrebne svote za sastav osnova su osigurane, ali nema dovoljnog stručnog osoblja. Potrebe seljaka ovog kotara iznose oko 45.000 pr. m.; budući da z. z. mogu proizvesti najviše 32.000 pr. m. godišnje, nastaje manjak od cea 13.000 pr. m. Taj manjak se pokriva uglavnom iz šuma biskupije čišćenjem i proredama te kupnjom, a oko 10% pokrije se kradom. U svim je šumama z. z. gospodarenje intenzivno, što je i razumljivo s obzirom na malu površinu šuma (7400 ha na 50 z. z.) i na veliku potrebu. Radi toga je ovdašnje pučanstvo svijesno o velikoj važnosti šuma. Svrha je gospodarenja uglavnom proizvodnja ogrjeva i sitne grade. Radi brzog rasta mnoga sela forsiraju bagrem. Tako na pr. uz . z. Satnica, kraj koje smo prošli, 5-ta generacija bagrema u 18 godini ima pieko 80 m3 po jutru. Pretežak su teret za z. z. javne daće, koje na I. bonitetu skaču na preko 120 din. po ha. Prosječno otpada po ha 60 din. daća. Prema tome je već. u rastu svaki m3 opterećen sa 15 din. samo za porez, ako se pretpostavi, da po ha poprečni prirast iznosi 4 m3. Auto nas jie zatim iz šume Rakovac prebacio u šumu Mačkovac , odjele. 235, 236, 237. Uz put je pregledano nekoliko odjela hrastovih sastojina starih 45 godina, koje su djelomično prorjedene. Ove su godine te sastojine bile u maloj mjeri napadnute od gubara, ali se sada gubareva legla pojavljuju u velikim količinama, pa će u god. 1941. te sastojine vjerojatno biti potpuno obrštene. Pregledane su usput neke mlađe sastojine stare 15-20 godina lošijeg uzgoja, jer nisu pravovremeno i u dovoljnoj mjeri bile čišćene. Za cijelo vrijeme vožnje i prolaska kroz šumu razgovarali su s nama naši ljubazni domaćini gg. ing. Asančaić, ing. Hranilović i ing. Sulimanović. Od ing. Sulimanovića smo čuli mnogo interesantnih podataka iz njegove prakse. U svojoj šumariji ima 24 sela. Iznenadili smo se, kad smo čuli, da većina gospodarstava nema više od 5 jutara, pa da se i tu znade dogoditi, da u polovici zime ljudi već nemaju hrane. Šumskom željeznicom odvezli smo se zatim spram Andrijevaca. G. Savjetnik ing. Asančaić pratio nas je dobar dio puta. Srdačno se oprostismo od njega zahvaljujući mu mnogo. U Andrijevcima se oprostismo od gg. ing. Hranilovića i ing. Sulimanovića. Ostavismo Đakovštinu s nezaboravnim utiscima, očarani i oduševljeni s 197 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 34 <-- 34 --> PDF |
onim, što smo vidjeli, dirnuti gostoljubivošću prcuzvišenoga gospodina biskupa te pažnjom s kojom smo bili susretani. U Andrijevcima smo pod vodstvom direktora pilane g. Željka Drucker a razgledali postrojenja pilane, koja je vlasništvo Našičke tvornice tanina i paropila d.d. i U Vinkovcima. Ostavivši Andrijevce, prodasmo opet uz naše nezaboravne Perkovcc i Striživojnu- Vrpolje. Biio je poslije podine, kad stigosmo u Vinkovce, ovo klasično mjesto našeg šumarstva. Na stanici su nas dočekali gospoda šumari od Ravnateljstva šuma brodske imovne općine i Ravnateljstva banovinskih šuma: Nakon što se smjestismo u hotelu, krenusmo pod vodstvom gospode šumara da pogledamo oba ravnateljstva. U Ravna teljstvu banovinskih šuma pregledali smo pod vodstvom taksatora nadsavjetnika g. ing; M. Crnadk a odio za taksaciju. Na prvi pogled i nakon prvih riječi osjetili smo, da smo upoznali vanrtdnog stručnjaka, koji nam je svaki postupak i svaku sitnicu rastumačio u tančine. Svako naše »zašto« našlo je precizan odgovor baziran na gvozdenoj logici. Uz to je on stara hrvatska lička korenika, čovjek širokih horizonata, pun jedrog narodnog duha i humora. Njegov temperamenat i njegov način ophođenja s nama osvojio je sve naše simpatije. Zato simo s velikim interesom i pažnjom pratili njegova izlaganja. U početku nas je upoznao s veličinom površine šuma, njihovim rasprostranjenjem, vrsti drva i t. đ. Naročito su zanimljiva bila izla^ ganja o situaciji u nižim poplavni mpodriučjima nakon gradnje nasipa, koji je podignut od SI. Broda do M´itrovice, da se zaštite poljoprivredne kulture od štetnih posljedica poplava. Iako je najveći dio tereta za taj nasip pao na Brodsku imovnu općinu i na Ravnateljstvo banovinskih šuma (a ne na teret vlasnika poljoprivrednih zemljišta), taj će nasip možda više škoditi šumama, nego koristiti. Periodičke proljetne i jesenske poplave taložile su fini muli bogat ma mineralnim hranilima, koji je sa tamošnjim ilovastim pijeskom tvorio prvoklasno tlo za svaku kulturu. Sada više neće biti tog donašanja mulja, niti će više toliko vlage biti u tlu, koja je i bila, kako izgleda, glavni uzrok finoći hrastovine iz ovih područja, da joj nigdje nema ravne. Osim toga biti će i premalo vlage za brijest i jasen, koji će vjerojatno zbog toga pomalo nestajati. Pokazavši nam na mapi područje Radiševa i Trizlove, kuda ćemo sutra prolaziti, tumačio nam je dalje g. ing. Crnadak gospodarenje sa šumama Ravnateljstva vinkovačkog. Državne su šume uglavnom slobodne od servituta, osim nešto malo pravoužitnika na području Zemuna i SI. Broda. Te šume predstavljaju zatvorene cjeline, jer se kod segregacije i kreiranja imovnih općina pazilo na to, da te šume budu što bolje arondirane, dok su imovnim općinama ostavljene površine bliže selima na okrajcima, koje zadiru više u poljoprivredna zemljišta, površine s nepovoljnim položajem, razbacane i rastresene. Prastarih hrastika više gotovo i nema. Država je, kako je poznato, dio tih hrastika prodala za svrhe »Krajiške investicionalne zaklade« a ostalo je sasjekla u svoju korist. Osim toga su te sastojine mnogo stradale od gubara. Razmjer je dobnih razreda sada vrlo nepovoljan, jer nema za sječu zrelih sastojina. Radi toga će trebati vrlo oprezno gospodariti (racionalno i maksimalno iskorišćivanje prorednog materijala!) sa smanjenim etatom, tolikim, da ne bude znatno više od godišnjih rashoda ravnateljstva. Tako će se nekako preći vakuum u prihodima. Nakon što smo pregledali jednu gospodarsku osnovu spominje nam g. ing. Crnanak iskorišćavanje šuma. Sve se skoro šume vinkovačkog ravnateljstva iskorišćuju u vlastitoj režiji, osim još nekih prastarih sastojina, koje se prodaju na panju. U svrhu eksploatacije izgrađene su konjsk e željeznice . Problem njihove gradnje i upotrebe riješen je na veoma interesantan način, koji predstavlja za nas novost. 198 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 35 <-- 35 --> PDF |
U nizinskim banovinskim šumama koje se prostiru od Vinkovaca prema Savi i Moroviću, a svojim većim dijelom leže u poplavnom području rijeke Save, pribjeglo se radije izgradnji konjskih pruga kao izvoznih puteva, nego izgradnji solidnijih cesta, koje bi bile mnogo skuplje. Bare se veoma teško isušuju, jer se ne može dobiti dovoljan pad za odvodne kanale, nema otplavnog reciipijenta, a osim toga zadaje velike poteškoće uzdržavanje ovakovih kanala, jer ih mnogobrojne svinje, koje se tu nalaze na žirenju, neprestano oštećuju, zatrpavaju i kvare im proticajni profil. Tlo je ilovasto, koje uslijed preotoilja vlage daje veoma nepovoljnu podlogu za izgradnju zemljanih kolnika, dok kamen kao materijal za izgradnju solidnih cesta opet ne dolazi u obzir, jer njegova nalazišta leže predaleko, pa bi transport do ovih krajeva bio odviše skup. Radi toga je dana prednost konjskim željeznicama. Teren je ravan, tek sa neznatnim padovima, pa su prema tome i pruge izgrađene sa malenim padovima,. Najveći pad ima pruga kod Lipovljana i to 7°/W. Zemljoradnje su isto tako malene. Iskopa se samo s lijeve i s desne strane jarak, toliko da se dobije potrebna zemlja, koja se onda nabaca u sredinu u nasip. Niski je nasip dobar još i radi toga, što je kod ovakovih nasipa lakši i jednostavniji utovar i istovar drva na vagone i iz vagona. Širina planuma nasipa iznosi tri metra. Steljište je isto tako od ilovače, pošto se šljunak odnosno tučenac u blizini ne može dobiti. No nije ni ilovača slaba podloga za pragove, jer je uslijed izgradnje paralelnih jaraka odvodnjena, a kao osušena ilovača ona daje dobnu, kompaktnu masu, koja jednolično prenosi opterećenje tračnica. Kod izgradnje donjeg stroja ne daje se nasipu nikakvo nadvišenje. Osim toga su kasniji popravci rijetki i maleni. U novije se je vrijeme pokušalo graditi nasipe sa širinom planuma od 2,5 m. Pokazalo se je, da je ova širina planuma premalena, jer treba ipak sa strane ostaviti malu bankinu kao stazu onome, koji tjera konje. Trošak zemljoradnja nije velik, osim! toga ne varira mnogo, jer se visine nadnica gotovo i ne mijenjaju te iznosi 5—7 din. po tek. m. Za ovaj su novac zemljoradnje solidno izvedene. Pragovi se izrađuju iz vlastitog drva uglavnom iz prorednog materijala. Potrebno je dakle platiti samo izradbu, koja iznosi 1,50 din. po komadu. Pragovi su zapravo otesane oblice, od kojih je bolje obrađena jedino gornja strana, gdje leži tračnica. Duljina pragova iznosi 1.50 m. Dugački su toliko zbog toga, jer se tako opterećenje prenosi na veću površinu ilovastog steljišta. Montiranje pruge, pod kojim se razumijeva razvrstavanje pragova, podbijanje, postavljanje tračnica i njihovo pričvršćivanje na pragove te međusobno spajanje iziskuje sada trošak od 2,5 din. po tek. m. Kod svih ovih radova treba još uračunati 10% od nadnica za Okružnu blagajnu. Tračnice se upotrebljavaju od 7 kg. i 9 kg. po tek. m. prema tome, da li leže na privremenoj ili stalnoj pruzi. Cijene su tračnicama jako poskočile. Dok su se tračnice za prve pruge mogle kupiti još za 1,40 din. po kg., to je danas njihova cijena već postigla visinu od 3,50 din. po kg. Tračnice su kupovane već rabljene. Etat se šuma Vinkovačke direkcije namiruje velikim dijelom produktima prorede, budući da postoji, kako već prije spomenusmo, manjak starih, za sječu zrelih sastojina. Prema takvom načinu iskorišćivanja šuma udešene su i pruge, kojima se dobiveni produkti izvoze. Ima nekoliko stalnih pruga, dok su ostale privremene. Privremene se pruge montiraju samo za vrijeme, dok se vrši proreda u okolini pruge. Čim je proređivanje obavljeno, pruga se demontira, skinu se tračnice, izvade pragovi, dok se zemljoradnje ostave na miru. Tračnice se i pragovi prenose zatim na novo mjesto, gdje se vrši proreda, te se tamo na već prije izvedenim zemljoradnjama ponovno montiraju. Ako se proreda povrati na mjesto, gdje je bio nasip već izgrađen, to se onda na nasipu obave popravci eventualnih manjih deformacija, pragovi setračnice ponovno montiraju, da bi se nakon svršene prorede ponijeli dalje. Mreža ovih nasipa za konjske pruge još nije sasvim izgrađena te se još uvijek prave nove zemljoradnje. Ravnateljstvo raspolaže sa 60 km. tračnica, od kojih je već 199 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 36 <-- 36 --> PDF |
sada 30 km. amortizirano. Gradnjom se ovih konjskih pruga osjetljivo diže šumska taksa, tako da se onda ne trebamo čuditi, što godišnji prihodi Vinkovačkog ravnateljstva zbog ovog momenta postizavaju tako zavidnu visinu. Kod iskorišćivanja šuma pazi se, da se što bolje udovolji potrebama okolnog pučanstva. Time, što su njihove potrebe zadovoljene, svodi se veličina šumskih šteta na minimum. Na kraju1 pokazao nam je g. ing. Crnadak karte pojedinih šumskih uprava i mape, koje rade praktikanti (nekoliko mladih inženjera, koji su upravo svršili studij, kad smo mi bili »brucoši«). Prednost je tih karata, što se na njima ne vide samo vrste drveta u pojedinim sastojinama, nego se može odmah pročitati i njihova starost. To je riješeno na jednostavan i duhovit način i prvi put ovdje primijenjeno. Pokazavši nam jednu loše izrađenu mapu, popratio ju je g. nadsavjetnik Crnadak duhovitim primjedbama i tobožnjom prijetnjom utjerao strah u kosti onima, koji bi nakon svršenog studija htjeli doći ovamo. Od ostalih interesantnih stvari pokazao nam je još i jednu zbirku raznih stadija života i »rada« gubara. Zanimivo je, da strada od poliedrie upravo onda, kad silnim razmnažanjem zaprijeti potpunim uništenjem hrastika. Poslije posjete Ravnateljstvu banovinskih šuma uputili smo se u krasnu zgradu Ravnateljstva brodske imovne općine. Tu su nas dočekali ravnatelj g. ing. Mak so Fišeri taksator g. ing. Ivan Srailaj. G. ing. Smilaj nam je održao interesantno predavanje, puno idealizma i vedrih pogleda u budućnost. Najprije nam je opisao postanak imovnih općina i njihov kratki historijat a zatim se duže zadržao na sadašnjem stanju i stanju, koje mu je neposredno prethodilo. Bili su tu izneseni mnogi interesantni momenti, koji su doveli do današnjeg nezavidnog stanja naših imovnih općina, jedinstvenih ustanova te vrste u Evropi. Mnogo je pogrešaka počinjeno i velikih nepravdi naneseno našim imovnim općinama i većina se od njih guši radi ogromnih poreza i dugova. Brodska imovna općina — boreći se protiv teškoća i nevolja, podvrgnuta svim teškim iskušenjima u još težim nesređenim našim prilikama — uspjela je da se održi najbolje od svih ostalih imovnih općina, zahvaljujući svojim specijalnim okolnostima, a u prvom redu — kvalitetu drveta, koje uzgaja, čuvenoj slavonskoj hrastovi ni. Iako je razlika između nekadašnjih prilika i te kako očigledna, nema kod brodske imovne općine govora o opasnosti. G. ing. Smilaj govorio nam je dalje o odnosu seljaka prema šumama, šumarstvu i šumarima. Istakao je, kako treba u našeg čovjeka odgojiti smisao za šumu i kako se mogu postići lijepi rezultati, ako stručnjak nađe zgodan način, kojim će pristupiti seljaku. Poznato nam je, da je ove godine bilo dosta šumskih šteta i haračenja šuma, pa nam je bila tim interesantnija tvrdnja g. ing. Smilaja, da se već ove godine, zahvaljujući »Seljačkoj Zaštiti«, mnogo toga spasilo, što bi nesumnjivo !bilo podvrgnuto pljačkanju. Govornik nam je svoja izlaganja ilustrirao pojedinim primjerima, navodeći najzad, da će nove prilike u banovini Hrvatskoj donijeti šumarstvu i našim imovnim općinama bolje dane. Mjerodavni će posvetiti punu pažnju ovom pitanju od neocjenjive važnosti za cijelu naciju. To se u ostalom već osjeća. Spomenuo nam je, koliko se energije i napora zahtijeva od jednog šumara. I zato naše šumarstvo treba ljude prožete dubokim idealizmom, snažnom vjerom i ljubavlju za svoj poziv i za svoj rad u narodu. Iza toga nas je poveo g. ing. Smilaj i pokazao nam »sabornicu« — vrlo lijepo uređenu dvoranu, u kojoj drži svoje sjednice zastupstvo i gospodarstveni odbor imovne općine. Otiđosmo još u odio za taksaciju. Tu smo pogledali neke gospodarske osnove. Večera iza toga protekla je u ugodnom raspoloženju. Svojim prisustvom su nas počastili mnogi šumari a i načelnik grada Vinkovaca g. ing. Basier , koji nas je srdačno nazdravio i zaželio nam dobrodošlicu. Toplo nas se je dojmila i zdravica savjetnika gos. ing. Kopf a, koji je opisao uspomene sa svoje apsolvcntske ekskurzije prije ravnih 40 godina. 200 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Radiševo i Trizlovi. Rano u jutro slijedećeg dana krenusmo u Vrbanju, Vrijeme, koje nam je bilo sklono, darovalo nam je opet bistro, sunčano jutro i krasan dan. S nama krenuše gg. ravnatelj ing. Makso Fisher , savjetik ing. Milivoj C r n a d a k, savjetnik ing. Ivan Smila j i savjetnik ing. Josip Čuvaj . Odmah je počeo razgovor o stručnim stvarima, koji je postao sve življi, što smo se više približavali Vrbanji. U Vrbanji nas je dočekao šef šumske uprave g. ing. Vladimir B e 11 r a m. Svi zajedno krenusmo pod vodstvom g. savjetnika ing. M. Cr nad.ka prema Radiševu. Prve su sastojine, u koje ulazimo, vrlo guste te je već krajnje vrijeme, da se prorijede. Puteni nam tumači g mg. Crnadak, kako se pozna po rubu šuma da li ima mnogo šumskih šteta ili ne. Ako je rub šume neoštećen, nema šum. šteta. Prije ih uopće nije bilo a tek u zadnje vrijeme, baš ove godine, bilo ih je ponešto. U koliko ih je bilo, gotovo su sve produkt političke špekulacije. Uzurpacija sa strane seljaka neoštećeni rub. Susrećemo se i s barama . To su tipične tvorevine ovih poplavnih područja, u kojima se sada skuplja većinom obor in ska voda. Za ljetne suše ta voda ponajčešće potpuno ishlapi. U barama se ipak ne može održati vegetacija drveća, jer su baš onda ispunjene vodom, kad vegetacija počinje i kad je najbujnija. Interesantno je, kako se mijenjaju vrste drveća po položaju terena s obzirom na blizinu bare. Na višim mjestima (gredama) dolaze hrast lužnjak i grab, na nižim položajima, t. j . bliže bari hrast lužnjak, jasen i brijest. Još niže samo hrast i jasen, dalje čisti jasen, topola te konačno vrba, gdje druge vrste ne mogu uspijevati radi stagnirajuće vode. Ulazimo u hrastovu sastojinu, koja je napadnuta od gubara. Sastojina je vrlo lijepa, proređivana, sa vrlo malo primjese jasena i dosta slabom podstojnom sastojinom graba. G. ing. Crnadak kaže, da se slijedeće godine ima očekivati golobrst. Gospoda tvrde, da sve mjere, koje se poduzimaju protiv gubara, nemaju praktične vrijednosti i da konačno i onako, kad je najopasniji, dođe na njega poliedria. U daljnjoj 60-godišnjoj mješovitoj sastojim hrasta, brijesta i jasena tumači nam g. ing. Crnadak, na koji se način u ovakvim sastojinama vrši proreda. Na stanovitom mjestu odabere se najljepše stablo bilo hrasta, brijesta ili jasena, dakako da hrast ima prednost, pa se izvadi i najljepše stablo brijesta ili jasena, da se lijepi hrast, koji je kraj ovih rasao, može bolje razvijati. Kad se dakle to stablo odabere, stane se pod njega, gleda u njegovu krošnju, da se vidi da li mu što smeta u rasteuju, da li se njegova krošnja pravilno razvija, pa se stabla, koja mu smetaju u krošnji, vade napolje. Dobar indikator, da li je proreda uspjela, jesu živici. Ako stabla proređene sastojine ne tjeraju živice, proreda je uspjela. Podstojnu sastojinu čini u tim sastojinama grab. Ta se podstojna sastojina bri žno čuva, pa čak, ako se i koje grabovo stablo posuši, ne vadi se napolje. Za cijelo vrijeme morali su naši domaćini a napose g. savjetnik ing. M. Crnadak udovoljavati našoj znatiželji. Oni su to rado i spremno činili. Na sve, što je bilo va žno i vrijedno, oni su obratili našu pažnju i upozorili nas na mnoge momente koji bi nam inače možda izbjegli. Pređosmo iz ove šume preko livada u drugu. Putem opazismo, da je nestalo kolege Klanjščeka. Mi zovemo i vičemo, ali njega ni pa ni. Sastojine, u koje sada ulazimo, izazivaju naše divljenje. Moramo ovdje spo menuti, da nam je to prvi puta, što vidimo nizinske slavonske šume, još k tome brižno njegovane, pa si možete zamisliti, kako smo zadivljeni stali pred tim starim hrasto vima sa deblom visokim i čistim od grana, a ipak sa krasno razvijenom krošnjom gore. I eto, prolazeći ovom sastojinom sjetismo se majstorskog opisa Kozarčevog: »Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim brazdama, koje 201 / |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 38 <-- 38 --> PDF |
teku duž cijelog 20 metara visokog debla sa snažnom krošnjom, kojano ga je okrunila, kao stasitog junaka kučma. Ponosito se oni redaju jedan do drugoga, kao negda kršni vojnici krajiški, a iz cijele im prikaze čitaš, da su orijaši snagom, da prkose buri i munji, da su najjači i najplemenitiji u svom carstvu i plemenu.« Hrastovi ravni, visoki i čisti, jedan ljepši od drugoga izazivali su naše divljenje. Još nikada nismo vidjeli ovakove šume. Ispod stare sastojine hrasta razvijena ie podstojna sastojina graba i nama sinu druga nenadmašiva usporedba književnikova: »A pod njima i medu njima utisnuli se grabovi i klenovi, granati, kvrgavi i nakazni, misliš da vidiš zgrbljenog slugu, kako povezuje i omotava gospodaru svome noge, da ne ozebu; to su šumske parije, robovi, koji su samo zato tu, da hrane i popravljaju tlo visokom hrastu, koji ohol .... kada, da se i za to /pobrine...« G. savj. ing. M. Crnadak tumači, da se u tim sastojimama vrši pomlađenje na taj način: najprije se vade najjača grabova stabla. Radi zasjene izbojci neće jako tjerati iz panjeva tih stabala, a vremenom će i uginuti. Za njima se vade i ostala grabova stabla, a napokon i hrast, pošto su povađeni svi grabovi i pošto je dobro urodio žirom. Ove se sastojine savjesno njeguju niskom proredom. Na granici banovinskih šuma i šuma Brodske imovne općine, dočekao nas je šef šumske uprave u Rajevom Selu g. ing. U v a 1 i ć. Na naše najveće čudo i veselje bic je s njime i naš izgubljeni kolega, koji se našao s njime idući po pruzi. Ovdje nalazimo prvi puta na pomlađenu staru hrastovu sastojinu sa još stojećim starim hrastovima (200—300 god. stara). Ova se sastojina pomlađuje 5 godišnjom predzabranom. Idući prosjekom dolazimo do bare »Velika topola«. G. ing. I. Smilaj razlaže, kako su tu baru pokušavali pošumiti, jer u njoj, kao i u drugim takovim barama voda dugo ne stagnira nakon izgradnje već spominjanog nasipa. Ta voda u njoj potječe najvećim dijelom od oborina. Međutim ni jedna vrsta, s kojom se pokušalo, nije uspijevala. Konačno je g. ing. Smilaj pokušao s američkim jasenom i taj je zaista do sada sjajno uspio. Napokon stigosmo do sastojine samih prastarih hrastova. Zaustavljamo se i gledamo, gledamo i divimo se. Pred nama su hrastovi sa prsnim promjerom 1—1,5 m. sa deblom 8—16 m, a i više čistim od grana, gotovo bez pada promjera. G. ing. Smilaj navada, da ovi hrastovi postižu na licitaciji poprečnu cijenu od nekoliko hiljada dinara po komadu, jer njihovo deblo daje prvoklasni furnir, koji se sada plaća sa 2.000 dinara po m3. Rastumačivši nam, kako se vrši individualna procjena tih hrastova, kaže, da trgovci i ne gledaju na granjevinu i ostale manje vrijedne dijelove. G. ing. Smilaj spominje, kako uvijek vodi nove praktikante u ove stare sastojine te im daje da procjenjuju, pa zatim uspoređuje njihove rezultate sa svojima, i tako ih uz diskusiju privikava na ovakav rad. Prolazili smo ispod tih starih divnih hrastova, koji tu stoje stoljećima. Nigdje ih u Evropi nema takvih. Nigdje na svijetu! Pričali su nam, kada je nedavno ekskurzija njemačkih šumara prolazila istim ovim putem, kojim mi sada idemo, da nisu mogli naći dovoljno riječi divljenja. G. savjetnik ing. Crnadak im je rekao: »Skinite gospodo kape pred ovim hrastovima.« I Nijemci ih poslušno skinuše. Ponos brodske imovne općine odražavao se i na licu g. ing. Smilaja. Skrižaljka dobnih razreda imovinskog Radiševa izgleda ovako: Neplodno I II III IV V VI VII razred (stari hrastici) 15,35 334,61 140,80 297,21 177,21 — 127,83 = 1.093,01 jut. Kako vidimo i ovdje tri najstarija razreda gotovo fale, pa se zato štede stare sastojine. Preko posječenih i pomlađenih površina stigli smo u stari hrastik Trizlove. Tu smo također imali prilike da se divimo starim masivnim hrastovima, te smo se s jednim i slikali, ali slika na žalost nije uspjela, pa je niti ne donosimo. Konačno, već 202 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 39 <-- 39 --> PDF |
umorni od .-satnog hodanja, ali veseli i zadovoljni, što smo toliko toga vidjeli, o čemu smo do sada samo čitali i čuli, stigosmo do lovačke kuće oko 2 sata. Ovdje nas je dočekala mlada i simpatična gospođa g. ing. Uvalića. Brižno je spremila ručak i doprinesla sjajnom raspoloženju, koje je zavladalo. Uz obilan i prvoklasan ručak bila su tu i hladna pića — u prvom redu glasoviti klikun. Za vrijeme ručka imali smo čast čuti sjajne zdravice, koje su održali g. ing. Crnadak i g. ing. Smilaj. Naročito je duhovit govor g. ing. Crnadka prouzročio pravu buru raspoloženja. Čuli smo od njega mnogo sličica iz šumarskog života i mnogo savjeta. Čuli smo i o »naštimavanju« točaka »piglajzanjem« nacrta i mnogo toga drugoga. Pripovjedao nam je dalje, kako šumar u svom poslu mora biti siguran i ne smije pokazivati kolebanja i sumnje. Osobito su nas se dojmile njegove riječi — da su oni imali ovdje dosta gostiju i iz države i iz nozemstva i uvijek su ih lijepo primili j dočekali, pokazali ove jedinstvene objekte, ali nikoga nisu s većom radosti dočekali kao nas s fakulteta iz Zagreba. »Svi su dolazili, samo vi iz Zagreba nikako. Jedva smo i vas sada dočekali, da vam pokažemo, što tu imamo. Pokazivali smo tuđima i stranima, samo vas, koji ste naši, nije bilo.« Moramo spomenuti, premda nerado to činimo, da je g. ing. Smilaj ostao razočaran našim pjevanjem, pa se našao ponukanim, da nam svojim zaista lijepim glasom pokaže, kako treba pjevati. I mi smo sami uvidjeli, da se svojom pjesmom ne možemo pohvaliti i da nema između nas nikoga, tko bi se mogao u tom mjeriti s g. ing. Smilajem, pa smo se zadovoljili da mu sekundiramo. Uostalom tu se našao i zbor lugara, koji nam je otpjevao nekoliko lijepih slavonskih pjesama. Ručak je, kako rekosmo, protekao u spontanom i ugodnom raspoloženju. »Žrtava« od klikuna nije bilo, osim jednog »lakše ranjenog«... Sunce je već bilo malo odmaklo, a mi krenusmo uz prugu prema Brčkom. Putem smo još vidjeli nekoliko sastcjina brodske imovne općine, a u blizini Brčkoga, u brčanskim barama uz Savu, uspjele kulture amerikanskog jasena. Na Savi upravo vidjesmo jedan riječni brod sa sedam šlepova. Prošetali smo ulicama Brčkog, tog zanimivog i lijepog grada. Tek predosmo Savu, pa nađosmo ovu interesantnu mješavinu Zapada i Orijenta. Iako je naš boravak u Brčkom bio kratak, on je ostavio najljepše impresije. Tu smo večerali prave bosanske ćevapčiće i ražnjiće, koj´e imamo, kao i današnji ručak, zahvaliti brodskoj imovnoj općini. Spustila se tiha ljetna noć kad krenusmo vlakom iz Brčkog u Vinkovce, kamo stigosmo oko 11 sati na večer. Na stanici nas je dočekao brzojav iz Beograda. Sutra nas tamo čekaju. Oprostismo se s našim dragim i nezaboravnim domaćinima g. g. Ing. Fischerom, ing. Crnadkom, ing. Smilajem i ostalom gospodom, jer smo sutradan morali vrlo rano krenuti u Beograd i dalje u Bosnu. Teško je sabrati sve utiske i dojmove ovog našeg nezaboravnog dana. A koliko smo ih i opisali — to je sve nepotpuno, jer se teško mogu izraziti riječima tako, da ništa ne gube od svoje ljepote i veličine, kojom su nas neposredno obuzimali. Nad bogatstvom novih dojmova i osjećaja, koji proširiše naše stručne vidike, a koji nam pored toga obuzeše punoćom i dušu i srce — lebdila je jedna karakteristika, utisnuta poput naslova: »Gospodo, ovdje se uzgaja kvaliteti« To su bile riječi g. ing. Crnadka u banovinskom Radiševu. Te riječi ponavljale su se kao jeka uvijek, kad smo se sjetili Radiševa i Trizlova, kao jeka iznad svih tih prastarih i prekrasnih hrastova. To bi bio u neku ruku i resume svega onoga, što smo ponijeli iz Vinkovaca i odnijeli u Bosnu, gdje se radi o kvantitetu, pa u Dalmaciju, gdje ni toga nema. (Nastavit će se — A suivre) 203 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 40 <-- 40 --> PDF |
IZ ADMINISTRACIJE BANSKA VLAST BANOVINE HRVATSKE Odjel za šumarstvo V. u Zagrebu. Broj: 9041-V-1941. Zagreb, dne 20. ožujka 1941. Predmet: Ispita za lugare nedržavnih šuma održavanje. Na temelju odredbe člana 6. Pravilnika o polaganju lugarskog ispita za čuvare nedržavnih šuma Ministarsva šuma i rudnika broj 3221—1938. god. od 26. kolovoza 1938. god. sa izmjenama i dopunama od 13. travnja 1940. god. broj 8711--1940. održat će se kod Odjela za šumarstvo Banske Vlasti u Zagrebu dana 26. i slijedećih dana mjeseca lipnja o. g. ispiti za čuvare nedržavnih šuma. Ispit će polagati kandidati, koji se iskažu odlukom ove Banske Vlasti, da im je odobreno polaganje ispita. Molbe za polaganje ispita predložene putem sreskog načelstva (gradskog poglavarstva) primat će se kod ove Vlasti još 30. dana poslije dana oglasa ovoga rješenja u Narodnim Novinama. Šef Glavnog odsjeka: Brnjas v. r. KNJIŽEVNOST Dr. L. VORREITER: HANDBUCH FÜR HOLZABFALLWIRTSCHAFT, Berlin 1940, 522 strane, 206 slika, 3 pregledne karte i 115 tabela. Naklada J. Neudamm — Berlin. Ovo je prvo djelo u njemačkoj stručnoj literaturi, u kojem je sistematski obrađeno područje iskorišćavanja šumskih i zanatsko-industrijskih otpadaka drveta. Do nedavna nije se iskorišćavanju tih otpadaka posvećivala naročita briga. Oni su se iskorišćavali u glavnom kao gorivo ili kao gnojivo. Tek u novije doba, uslijed sve manjih zaliha starih za sječu zrelih šuma i uslijed sve većeg napretka tehnike, počela se pitanju racionalnog iskorišćavanja drvnih otpadaka posvećivati sve veća pažnja. Dosadašnji radovi na tom području rasuti su po raznim časopisima i u raznim edicijama manjeg opsega. Oni nisu obuhvatili cjelokupni problem nastajanja, smanjivanja i iskorišćavanja drvnih otpadaka. Autor je u svom djelu uspješno obradio cjelokupnu oblast dobijanja, preradivanja i iskorišćavanja drvnih otpadaka. Djelo je razdijeljeno u šest dijelova. U prvo m je dijelu razrađen pojam i klasifikacija drvnih otpadaka. Pod drvnim otpacima razumijevaju se ne samo ostaci kod izrade i prerade drveta nego u širem smislu i sve ono iskorišćeno tehničko drvo, koje je nakon upotrebe postalo neupotrebljivo za svrhe, kojima je bilo prvotno namjenjeno. Prema tome shvaćanju otpatci se dijele u dvije velike grupe: 1. pravi otpatci ili otpatci u užem smislu; to su otpatci dobijeni kod izrade drveta u šumi, kod iznošenja i kod prerade drveta, 2. nepravi otpatci ili otpatci u prenesenom smislu; to je drvo, kojemu je smanjen kvalitet uslijed predugog ležanja i nepravilnog slaganja na stovarištima, dalje svi proizvodi iz drveta, koji su postali neupotrebljivi zbog loše izrade i prerade (izbirak) kao i sva ona roba, koja nakon upotrebe ne može više uslijed oštećenja i istrošenja služiti svojoj prvotnoj namjeni U smislu te definicije otpatci se dijele po vrsti: . a) šumski otpatci, b) zanatsko-industrijski otpatci, c) izbirak, d) staro istrošeno i oštećeno drvo. 204 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Nadalje se otpatci mogu razvrstati po veličini, obliku, čistoći i stepenu vlage. Nakon uvoda i poglavlja o pojmu i klasifikaciji drvnih otpadaka izložene su u daljnjim poglavljima statističke osnovice iskoriščavanja i način obračunavanja količine drvnih otpadaka kod raznih vrsta prerade drveta. Dobri su statistički podatci za iskorišćavanje drvnih otpadaka od velike važnosti. U pregledno] tabeli izneseni su statistički podaci o površini, vrsti drveća i prirastu šuma Njemačke. Iz odnosa prirasta i potrošnje drveta po jednom stanovniku može se zaključiti o važnosti i mogućnosti iskoriščavanja drvnih otpadaka za aktivne i pasivne (izvozne i uvozne) zemlje. Od naročite je važnosti za iskorišćavanje drvnih otpadaka potrošnja drveta po načinu upotrebe. Prema za područje Njemačke (sa Austrijom) izrađenim tabelama ima: a) šumskih otpadaka ukupno 20.5 mil. m3, od koje je mase iskorišteno samo 8.8 mil. m3, za iskorišćavanje je još sposobno daljnjih 6.5 mil. m3, b) pilanskih otpadaka 8.4 mil. m3, c) otpadaka ostalih vrsta prerade drveta daljnjih 8.4 mil. m3, d) istrošenog i oštećenog drveta 4.4 do 5,5 mil. m3. Količine otpadaka kod raznih vrsta preradbe određene su na osnovu naročito pomnog procijenjivanja, a dobijene su na osnovu višegodišnje ankete. U drugo m su dijelu opisane sve mjere, koje idu za smanjivanjem količine drvnih otpadaka kod izrade drveta u šumi i prerade drveta u obrtu i industriji. U treće m su dijelu prikazana fizička, mehanička i kemijska svojstva drveta. Poznavanje tih svojstava omogućuje pravilno iskorišćavanje drveta. Nadalje su prikazana svojstva šumskih i zanatsko-industriskm otpadaka i nekih pomoćnih sredstava, koja služe kod prerade drvnih otpadaka. U četvrto m je dijelu obrađeno dobijanje i sav rad oko izrade i iznošenja drvnih otpadaka. Autor opisuje razne vrste krčila, čišćenje, koranje, raspiljivanje, sortiranje, slaganje otpadaka itd. Ovdje su prikazana sva pomagala, koja služe za preradu drvnih otpadaka i to mašine, način vezanja, kompresije i briketiranja sitnih otpadaka, sušenje i iznošenje itd. U peto m je dijelu autor razradio vrste i postupke kod iskoriščavanja drvnih otpadaka i njihovu upotrebu. Nakon detaljne klasifikacije šumskih, zanatskih i industrijskih otpadaka, izbirka i starog istrošenog drveta slijedi opsežni pregled (str. 319— 496) upotrebe drvnih otpadaka. Autor dijeli pregled upotrebe u dvije glavne grupe: a) fizičko-tehničku i b) kemijsko-tehničku upotrebu drvnih otpadaka. U šestom , završnom poglavlju ovog opsežnog djela, autor daje prostorne i organizatonne osnovice iskoriščavanja drvnih otpadaka. Naročitu pažnju posvećuje pitanju veličine posjeda, karakteristici staništa, radnoj snazi, nadnici, mogućnosti iskoriščavanja, prometnim sredstvima itd. Potrebna je racionalizacija izrade i prerade drveta u cilju smanjivanja veličine otpadaka, nastale otpatke potrebno je prema njihovim svojstvima najekonomičnije iskoristiti. Ovo je djelo po materiji, koju obrađuje i po svestranoj obradi jedinstveno u stručnoj šumarskoj literaturi. Ono je od ogromne važnosti za svakoga, koji se bavi iskorišćavanjem šuma i industrijskom preradom drveta. Podaci o veličini otpadaka kod izrade i prerade drveta j njihova vrijednost a konačno i mogućnost iskoriščavanja tih otpadaka i njihovo unovčenje mora biti pobuda za takav rad i u našem šumskom go.spodarstvu i industriji. Naše stare sastojine iskorišćene su prekomjernom sječom. Ukupni godišnji prihod naših šuma iz godine u godinu opada a potrošnja drveta sve više raste. U potrošnji drveta moramo uvesti najveću štednju, koju; ćemo postići pravilnom ´upotrebom drveta, smanjivanjem procenta otpadaka kod izrade i prerade i iskorišćavanjem tih otpadaka Ing. Ivo Horvat 205 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 42 <-- 42 --> PDF |
RAZNO Službena tečajnica zagrebačke burze od 2. travnja 1941. Din Vrst a drva Napomena od do Drvo Hrastovina Cijena po m3 Trupci I. vrste II. „ III. „ „ za oplatu (furnire) . . Ispiljeni polovnjaci ... . I. vrste (Wainscoat-Logs) Kladarke I. ,, (Boules) . . . Neokrajčane piljenice . . . I. ,, Okrajčane piljenice Blistače (Quar ) I. \rste 1.— na više „ II. „ 1. „ „ bočnice (Sur dosse) I. vrste .„ Listovi (Feullieta) 2 m . . . blistače (Quartier) I. vrste .. „ bočnice (Sur dosse) I. vrste ,. „ .-„ Popruge (frizi) I. vrsti 25 — 95 cm 4— 6 cm I. „ 25-95 „ 7—12 „ I. ,, blistače 1.00 m i više 7-13 cm I. vrsti bočnice 1.00 m i više 7—13 cm Četvrtače (Chevrona) . . . . od 50 cm dulj. na više Grede (kvadrati) „ 25/25 cm ... . Francuska dužica 1000 kom. 36/1. 4-6 M Bačvarska roba I. vrste od br. ..—3ty2 ,, ,, I. .-„ „ „ 4 na više 700 300 150 2000 3500 1400 1300 1700 1400 1400 1200 1800 1500 1600 1400 1300 1500 1600 1500 1200 900 8800 60 60 900 450 200 3000 4000 2000 1700 2000 1700 1800 1500 2500 2000 2000 1700 1560 1700 1900 1700 1600 1100 5000 100 80 P. St. utov. Bukovin a Trupci I. vrste Okrajčane piljenice ... . I. ,, (parene) Neokrajčane piljenice. . . . I. ,, „ Okrajčane piljenice .. . .1 . ,, (neparene) Neokrajčane piljenice. . . . I. ,, ,, Popruge (frizi) I. ,, (parene) . . . , . . . . . . 300 1000 900 900 800 500 400 laoo 1100 1100 1000 750 Javorovi trupciJasenovi ,, Brijestovi ,, Grabovi „ I. ,, I. , L. „ I. ,, 550 1000 300 300 700 1500 600 500 Mek o drvo : Piljeno koničasto drvo . Piljeno paralelno drvo . Merkantilna tesana građa: I.— III. probirak ... . I.-III. „ . . . . 650 850 550 750 1000 Cijena po komadu: Hrastovi brz. stupovi . . . 7 m dugi 10 „ ,. . . Hrastovi želj. pragovi 270 cm 18/26 cm 250 ,, 15/25 ,, 220 „ 14/20 ,, 180 ,, 13/18 ,, Bukovi željez. pragovi . 260 „ 15/22 „ Hrastova skretnička građa po m2 Gorivo drvo Cijena po 10.000 kg: Bukove cjepanice I. vrste sa do 15 % oblica 2268 par. vag Novska sjećenice (Hackprügel) 1851 par. vag. Novska Hrast, cjepanice sa do 15 % oblica . . . 2106 "Iredovno odre (U ,, sjećenice 1710 đene cijene) Drveni ugalj. . . . bukovi 14000 17000 hrastovi 13000 15000 Urednik ing. Petar Prplć. — Izdalo Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu, Vukotinovićeva ulica 2. — Tisak Narodne tiskare, Zagreb, Kaptol 27. — Za tiskaru odgovara Rudolf Vedo, Zagreb, Kaptol 27. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Pošto do dalnjega svi postojeći Zakoni, Pravilnici i normativna rješenja ostaju na snazi u koliko nisu u protivnosti sa uspostavom Hrvatske Države, to će Hrvatski Šumarski List i nadalje donositi zakone i t. d. izdane po bivšoj Banskoj Vlasti i raznim Ministarstvima, važne za Šumarstvo. Op. ur. Rešenje Direkcije o raapodeli kontingenata saopštava se odmah interesentima. Rešenje o raspodeli je odmah izvršno i po njemu Direkcija pristupa izdavanju izvoznih uverenja. Na odluku Direkcije izvoznici imaju pravo žalbe Ministru trgovine ,i industrije u roku od petnaest (15) dana od saopštenja odluke. Ove žalbe podnose se Ministru trgovine i industrije putem Direkcije i one nemaju odložim moć. Ako Ministar trgovine i industrije nađe da je žalba opravdana, on će narediti da se prilikom naredne raspodele isprave učinjene greške. Clan 9. Izvoznici su dužni da na osnovu dobivenih uverenja izvrše izvoz u određenom roku. U opravdanim slučajevima može se produžiti rok važnosti uverenja ako je produženje zatraženo pre isteka roka. Ako izvoznik iz opravdanih razloga ne može da izvrši izvoz količine koja mu je dodeljena u smislu čl. 8. ove naredbe, dužan je da odmah, čim utvrdi nemogućnost izvoza uverenje vratiti Direkciji radi poništenja. Otkazana količina ide na teret kvote izvoznika koji ju je otkazao, a neiskorišćena količina biće na predlog zajednice dodeljena drugom izvozniku ili drugim izvoznicima. sv Član 10. ,_: Svako nepridržavanje ili izigravanje, od strane izvoznika, odredaba ove nared be biće kažnjeno, prema težini krivice: a) isključenjem iz izvoza na određeno vreme; b) brisanjem iz registra izvoznika. Kazne izriče Direkcija, koja ih pismeno saopštava izvozniku. Protivu odluke o kažnjavanju izvoznik ima pravo žalbe Ministru trgovine i industrije u roku od petnaest (15) dana od saopštenja odluke. Clan 11 Ova naredba stupa na snagu na dan 1 januara 1941 godine. Stupanjem na snagu ove naredbe prestaju da važe ove moje naredbe: br. 56.366 od 18 novembra 1940 (»Službene novine« br. 267-XCII od 19 novembra 1940 godine) br. 57.214 od 21 novembra 1940 (»Službene novine« br. 275-XCVI od 28 novembra 1940 god.) i Kab. br. 2245 od 2 decembra 1940 godine (»Službene novine« br. 280>-XCVlI od 3 decembra 1940 g.) Izuzetno od odredaba ove naredbe moćiće se vršiti izvozno carinjenje do 31 januara 1941 godine zaključno na osnovu važećih i neiskorišćenih valutnih uverenja izdatih pre 1 januara 1941 godine. Za proizvode iz T. br. 91 i 92 uv. car. tarife važi i dalje odredba naredbe Kab br. 2245 od 2 decembra 1940 godine, prema kojoj se izvoz tih proizvoda ne može ni u kojem slučaju vršiti bez izvoznog uverenja Direkcije. Propisi čl. 6 ove naredbe neće se primenjivati do donošenja naredba o uslovima za upis u registar izvoznika proizvoda šumarstva. 33 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo Do obrazovanja zajednice izvoznika proizvoda šumarstva, funkcije koje su ovom naredbom poverene zajednici vršiće stalna delegacija drvarske privrede u Kraljevini Jugoslaviji. Broj 65.712 26 decembra 1940 godine Ministar trgovine i industrije Beograd Andres s. r. Napomena : — Naredba je objavljena u broju 301-CV »Službenih novina« 4d 28 prosinca 1940 godine. (»Narodne novine« od 8 I 1941 br. 5). Na temelju člana 23. Uredbe o suzbijanju skupoće i nesavjesne spekulacije od 22. XII. 1939. propisujem NAREDBU o osnivanju naročitih povjerenstava, koja će regulirati odnose između producenata drvnih proizvoda i kirijaša. Član 1. Kod s reskih načelstava odnosno gradskih poglavarstava, gdje se za to ukaže potreba, osnivaju se naročita povjerenstva za reguliranje odnosa između producenata drvnih proizvoda i kirijaša. Član 2. Povjerenstvu se stavlja u dužnost, da odredi za svoje područje putem Pravilnika pravednu zaradu kirijaša, te da utvrdi jedinične cijene za izvoz šumskih proizvoda. Pravilnik će podjednako obvezivati šumske proizvodioce i kirijaše. Općine će oglasiti Pravilnik na ´uobičajeni -način. Član 3. Povjerenstvo sačinjavaju: sreski načelnik (gradski načelnik) ili njegov zamjenik kao predsjednik, dva lica koja izaberu kotarski odbori dotičnoga sreza, odnosno u gradovima gradsko zastupstvo, kao zastupnike interesa kirijaša, dva predstavnika Saveza industrijalaca i trgovaca šumskih proizvoda u Zagrebu, odnosno za područje Gorskoga Kotara i Like, Udruženje domaće šumske industrije Gorskoga Kotara i Like u Sušaku i sreski (gradski) šumarski referent kao savjetujući organ. Član 4. Predsjednik povjerenstva saziva sjednice povjerenstva. Povjerenstvo stvara zaključke većinom glasova. U slučaju jednake podjele glasova odlučuje glas predsjedatelja. Ako se koja strana ne odazove pozivu za sjednicu povjerenstva, pa na nju ne pošalje sveje članove, povjerenstvo će, ako su ovi bili uredno pozvani na sjednicu, donijeti zaključke bez obzira na odsutne članove. Povjerestvo može stvarati povoljne zaključke, ako su uz predsjedatelja prisutna još barem dva člana s pravom glasa Član 5. Kod izračunavanja zarade kirijašima ima se povjerenstvo pridržavati slijedećih podataka: I. da je za uzdržavanje jednog para normalnih konja potrebno dnevno: a) za lagane konje 10 kg. zobi i 15 kg. sijena; b) za srednje konje 16 kg. zobi i 15 kg. sijena; c) za teške konje 20 kg. zobi i 10 kg. sijena. 34 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna i jesenja II. da je za održavanje kola, hamova, za potkivanje i liječenje konja i slično potrebno dnevno: a) na tvrdom kamenitom tlu dinara 10.—; b) na običnom i šumskom tlu dinara 8.—; c) slame za stelju .potrebno dnevno dva do tri kg. III. da je prema današnjim prilikama prosječna nadnica kočijaša 40 Din dnevno, a dnevna zarada sprege: a) sa teškim konjima sa Din 65 do 70 dnevno; b) sa srednjim konjima sa Din 50 dnevno; i c) sa slabim konjima sa Din 40 do 50 dnevno. Navedene svote može povjerenstvo izmijeniti prema dnevnim cijenama, u koliko se lokalne cijene razlikuju za više od 10% od gornjih cijena. Član 6. U srezovima, gdje još ne djeluju kotarski odbori, zastmpat će u povjerenstvu interese kirijaša dva predstavnika, koje odredi sreski načelnik u sporazumu sa Središnjim savezom zadruge Gospodarske Sloge. Clan 7. Tko se ogriješi o propise Pravilnika, kaznit će se u smislu člana 9. Uredbe o suzbijanju skupoće i nesavjesne spekulacije od 22. XII. 1939., kaznom zatvora do 30 dana i novčanom kaznom do 5.000.— dinara. Član 8. Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim Novinama«. Broj: 74.057-IX-1940. 16. siječnja 1941. Ban: Zagreb. Dr. Ivan Šubašić, v. r. (Nar. nov. od 21. I. 1941. br. 16.) * Na osnovu člana 1 Uredbe o izmenama postojećih propisa i donošenju novih, Ministarski savet, na predio g Ministra šuma i rudnika i Ministra vojske i mornarice, propisuje UREDBU sa zakonskom snagom O SNABDEVANJU VOJNE SILE I STANOVNIŠTVA ŠUMSKIM PROIZVODIMA I Opšti deo Član 1 Poslove na pripremi i izvršenju snabdevanja vojne sile i stanovništva šumskim proizvodima po odredbama ove uredbe vršiće u redovnom, pripravnom, mobilnom i ratnom stanju Ministarstvo šuma i rudnika odnosno Banska Vlast banovine Hrvatske za njeno područje suglasno odredbi člana 3 Uredbi o prenosu poslova, šuma,i rudnika sa države na banovinu Hrvatsku, a u smislu odredaba Zakona o zemaljskoj odbrani, Uredbe o državnoj mobilizaciji i Uredbe o rekviziciji. Član 2 Pod oznakom »ratni potrošači« u ovoj uredbi podrazumevaju se: vojna sila; industrijska i zanatska preduzeća i rudnici određeni da rade za potrebe zemaljske odbrane; vojna, državna, samoupravna i ostala javna nadleštva i ustanove kao i stanovništvo. f 35 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo Clan 3 Dužnost Ministarstva šuma i rudnika kao Ministarstva snabdevanja, Banske Vlasti banovine Hrvatske (Odjel za šumarstvo) određuje se opštim planom državne mobilizacije. U izvršenju tih dužnosti Ministarstvo šuma i rudnika, odnosno Banska Vlast dužni su da pripreme i organizuju sve što je potrebno, da bi u potpunosti na vreme vršili snabdevanje, čim nastupi potreba za zaštitu i odbranu zemlje. Clan 4 Ministarstvo šuma i rudnika odnosno Banska Vlast banovine Hrvatske (Odjel za šumarstvo) i podređena im nadleštva, ustanove i preduzeća vršiće u mobilnom stanju preko svojih organa ove poslove: eksploataciju šuma i preradu proizvoda te eksploatacije; prevoz šumskih proizvoda do prvih željezničkih odnosno parobrodarskih stanica kao i vršenje utovara i ekspedicije šumskih proizvoda ratnim potrošačima u sporazumu sa nadležnim vojnim i saobraćajnim vlastima. Dalji prevoz šumskih proizvoda železnicom i brodom spada u nadležnost vojnih i saobraćajnih vlasti. Prijem materijala, njegov istovar i dalje staranje o ovom materijalu dužan je preuzeti onaj kome je namenjen odnosno stavljen na raspolaganje. Clan 5 Radi izvršenja zadatka iz Uredbe o državnoj mobilizaciji imaju se kod Ministarstva šuma i rudnika (Odelemje za vrhovni šumarski nadzor) i Banske Vlasti banovine Hrvatske (Odjel za šumarstvo) osnovati kao mobilizaciski organi »otseci za šumske sirovine«. Clan 6 U smislu člana 12 Zakona o zemaljskoj odbrani imaju se pri Ministarstvu šuma i rudnika (Odeljenja za vrhovni šumski nadzor) i Banskoj Vlasti banovine Hrvatske (Odjel za šumarstvo) obrazovati »Savetodavni komiteti za snabdevanje šumskim pioizvodima«. Zadatak Savetodavnog komiteta je da proučava i daje mišljenje po svim pitanjima koja se odnose na pronalaženje, proizvodnju, pribiranje, izvoz, nabavku i smeštaj potrebnih šumskih proizvoda kao i njihovu podelu ratnim potrošačima. Savetodavni komitet pri Ministarstvu šuma i rudnika sačinjavaju: Načelnik Odeljenja za vrhovni šumarski nadzor; šef otseka za šumske sirovine; po jedan pretstavnik Ministarstva vojske i mornarice, finansija, unutrašnjih poslova, saobraćaja, pošta, telegrafa i telefona, trgovine i industrije, poljoprivrede, socijalne politike i narodnog zdravlja i građevina; Odeljenja za upravu državnih šuma; Odeljenja za upravu državnih rudarskih preduzeća i Odeljenja za vrhovni rudarski nadzor i po dva pretstavnika Industriske, Trgovačke i Zanatske komore u Beogradu. Pretseđnik komiteta je Načelnik Odeljenja za vrhovni šumarski nadzor i njegov zamjenik šef Otseka za šumarske sirovine. Pretstavnike pojedinih ministarstava određuju resorni Ministri a pretstavnike komora nadležne komore. Savetodavni komitet pri Odjelu za šumarstvo Banske Vlasti banovine Hrvatske sačinjavaju: Pretstojnilk Odjela za šumarstvo; šef Otseka za šumske sirovine; po jedan pretstavnik Ministarstva: vojske i mornarice, saobraćaja, pošta, telegrafa i telefona; Odjela za unutrašnje poslove, za trgovinu i industriju, za seljačko gospodarstvo, za socijalnu politiku i narodno zdravlje, za tehničke poslove, za rudarstvo po dva pretstavnika Trgovačke, Industrijske i Obrtničke komore u Zagrebu. Pretseđnik komiteta je pretstojnik Odjela za šumarstvo a njegov zamenik šef Otseka za šumske sirovine. 36 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Pretstavnike pojedinih Ministarstava određuju resorni Ministri, predstavnike pojedinih Odjela Banske Vlasti Ban na predlog pretstojnika dotičnog odjela, a pretstavnike komora nadležne komore. Clan 7 Poslovi oko snabdevanja vojnih, državnih, samoupravnih i ostalih javnih nadleštava i ustanova kao i nadleštava šumskim proizvodima kada nastupi potreba za zaštitu i odbranu zemlje, koncentrišu se: , a) na celoj državnoj teritoriji sem područja banovine Hrvatske, u Banskim upravama i Upravi grada Beograda kod mobilizaciskih otseka i b) na celoj državnoj teritoriji u sreskim načelstvima kod referenata za mobilizaciske poslove, u gradskim opštinama kod vojnih odeljenja i kod seoskih opština. Dužnosti ovih organa su da stalno prikupljaju i sređuju statističke podatke po šumsko-privrednoj grani i da po zahtevima Ministarstva šuma i rudnika odnosno na području banovine Hrvatske po zahtevima i ´upustvima Banske Vlasti banovine Hrvatske prema članu 13 Zakona o zemaljskoj odbrani i članu 11 Uredbe o državnoj mobilizaciji preduzimajiu sve potrebne pripreme za organizaciju urednog snabdevanja šumskim proizvodima. U tom cilju ´ustamoviće se a) na celoj državnoj teritoriji sem područja banovine Hrvatske: Pri svakoj Banskoj Upravi i Upravi grada Beograda pored samostalnog mobili zacijskog otseka još i »Komitet za snabdevanje šumskim proizvodima«. Komitet za snabdevanje šumskim proizvodima pri Banskoj upravi pod predsed ništvom pomoćnika bana obrazuju1: šef Mobilizacijskog otseka, šef Otseka za šumar stvo, referent za šumske sirovine, direktor Direkcije šuma ako u sedištu banske uprave takova postoji, jedan član gradskog veća odnosno opštinskog odbora iz do tičnog mesta koga odredi Ban i po jedan industrijalac, izvoznik i trgovac šumskim proizvodima koga odredi Ban na predlog nadležnih komora. Komitet za snabdevanje šumskim proizvodima kod Uprave grada Beograda pod pretsedništvom pomoćnika upravnika grada Beograda obrazuju šef Mobilizacijskog otseka, dva šumarska stručnjaka koje odredi Ministar šuma i rudnika, dva člana gradskog veća grada Beograda (uključivo Zemuna i Pančeva) i po jedan industrijalac, izvoznik i trgovac šumskim proizvodima koje odredi Upravnik grada Beograda na predlog pretsednika odnosno nadležnih komora. Pretsednici komiteta za snabdevanje šumskim proizvodima mogu po potrebi pozivati na sednice i druge stručne eksperte. Komiteti za snabdevanje šumskim proizvodima pri Banskoj upravi i Upravi grada Beograda su centralni organi za snabdevanje na svom području i upravljaju svim odborima za snabdevanje šumskim proizvodima kod srezova, gradskih i seoskih opština. b) na području banovine Hrvatske: Poslove komiteta za snabdevanje šumskim proizvodima iz prethodne tačke vršiće Otsek za šumske sirovine. v) na celoj državnoj teritoriji: Pri svakom sreskom načelstvu »Sreski odbor za snabdevanje šumskim proizvo dima«. U taj odbor ulaze: sreski načelnik, referent za mobilizacijske poslove, sreski šumski referent odnosno sreski šumar, dva člana opštinskog odbora iz dotičnog mesta i po jedan industrijalac ili izvoznik i trgovac šumskih proizvoda dotičnog mesta ili sreza kojega odredi sreski načelnik. Pri svakoj gradskoj odnosno seoskoj opstini »Odbor za snabdevanje šumskim rtoizvodima« koji se sastoji: iz dva člana gradskog veća odnosno opštinskog odbora 37 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo od kojih stariji kao pretsednik, jednog šumskog organa ukoliko takvog ima u dotičnoj opštini, a kojega predlaže nadleštvo ili ustanova kojoj pripada, po dva mesna industrijalca ili izvoznika i trgovca šumskih proizvoda ukoliko ih ima i najzad pretstavnika potrošača. Pretsednika i sve članove ovog odbora određuje nadležna nadzorna vlast. Komiteti i odbori po prednjim tačkama ovog člana rade po naređenjima i uputstvkna vlasti ikod kojih su obrazovani. Član 8 Sve šume, šumski proizvodi i njihove prerađevine stoje na raspoloženju u mobilnom i ratnom stanju u granicama predviđenim ovom uredbom za podmirivanje potreba zemaljske odbrane: a) na celoj teritoriji države sem područja banovine Hrvatske Ministarstvu šuma i rudnika; b) na području Banovine Hrvatske Banskoj Vlasti banovine Hrvatske. U tu svrhu dužni su sopstvenici´ sviju šuma, da u mobilnom i ratnom stanju dozvole nesmetano iskorišćavanje svojih šuma od strane nadležnih vlasti uz naknadu po propisima Uredbe o rekviziciji. Clan 9 U izuzetnim slučajevima, kada to naročito potrebe zemaljske odbrane zahtevaju i kada to nadležne vojne vlasti budu tražile, može se u pripravnom, mobilnom i ratnom stanju vršiti i jače iskorišćavanje šuma sviju vlasnika bez obzira na njihovu površinu. Clan 10 Svim stovarištima drva, građe, drvenog uglja i drugih šumskih izrađevina po objavi mobilizacije može raspolagati uz naknadu po propisima Uredbe o rekviziciji vojna sila i njene ustanove i Ministarstvo šuma i rudnika odnosno na području Banovine Hrvatske Banska Vlast banovine Hrvatske (Odjel za šumarstvo) preko svojih organa, komiteta i odbora iz člana 7 ove Uredbe. Vojna sila i njezine ustanove mogu za vreme mobilnog i ratnog stanja na svakom mestu i u svako doba radi podmirivanja hitnih potreba uzeti uz naknadu po uredbi o rekviziciji one količine šumskih proizvoda koje trebaju za svoje snabdevanje, time, da o izuzetim količinama obaveste nadležnu opštinsku vlast akö se proizvodi izuzimaju neposredno iz šume. Clan . Sopstvenici sviju nedržavnih odnosno nebanovinskih šuma, izuzev vlasnika šuma površine do 50 ha, dužni su da u mirno doba obaveštavaju nadležna sreska načelstva odnosno gradska poglavarstva o stanju njihovih šuma i privredi u njima svake kalendarske godine, najdalje do kraja meseca januara a o znatnijim promenama stanja u roku od 30 dana po njihovom nastupanju. Na celoj državnoj teritoriji sem područja banovine Hrvatske za državne šume podatke o stanju šuma i privredi u njima prikuplja Odeljenje za upravu državnih šuma i dostavlja ih svake godine do kraja meseca januara Odeljenju za vrhovni šumarski nadzor. Odeljenje za upravu državnih šuma obaveštava Odeljenje za vrhovni šumarski nadzor i o svim bitnim izmenama stanja državnih šuma i privrede u njima u roku od 30 dana po njihovom nastupanju. Na području banovine Hrvatske podatke o stanju banovinskih šuma, o privredi i bitnim promenama stanja u njima dostavlja svake godine do kraja meseca januara Otsek za banovinske šume Odjela za šumarstvo Banske Vlasti banovine Hrvatske Otseku za šumske sirovine istoga Odjela. 38 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Clan 12 Sopstvenici stovarišta drva, grade, drvenog uglja i drugih šumskih izrađevina kao i sva šumsko-industriska preduzeća i tvornice iz nadležnosti Ministarstva šuma i rudnika kao Ministarstva snabdevanja odnosno Banske Vlasti banovine Hrvatske dužni su u roku od 24 časa po objavi mobilizacije pismeno obavestiti nadležnu opštinsku vlast o količini i vrsti drva, grade, drvenog uglja i drugog materijala koje imaju na svom stovarištu i o mestu gde se stovarište nalazi. Oni ne smeju po objavljenoj mobilizaciji ništa prodavati sa svojih stovarišta niti prenositi robu bez odobrenja nadležnih opštinskih vlasti. Clan 13 Svi trgovci, koji se bave prodajom mašina, sprava i alata potrebnih šumskoj industriji i za eksploataciju šuma, dužni su u roku od 48 časa od trenutka objavljene mobilizacije pismeno obavestiti nadležnu opštinsku vlast o količini i vrsti mašina, sprava i alata kojima raspolažu kao i o mestu, gde se oni nalaze. Clan 14 U cilju zamene drva ugljeni ili drugom toplotnom snagom, ovlašćuje se Ministar šuma i rudnika da u siporazumu sa ostalim zainteresovanim ministrima propiše Uredbu o primeni i načinu zamene drva ugljem ili drugom toplotnom snagom. Za područje banovine Hrvatske propisaće ovu Uredbu Ban banovine Hrvatske u sporazumu sa Ministrom vojske i mornarice. Clan 15 Ministarstvo šuma i rudnika vrši za ćelu državnu teritoriju, sem područja banovine Hrvatske, a uz saradnju Ministarstva vojske i mornarice, Ministarstva unutrašnjih poslova i ostalih zainteresovanih ministarstava, sve poslove oko organizacije radne snage, kao i iskorišćavanje stoke za vuču, prevoznih srestava, mašina, sprava i alata u svrhu snabdevanja šumskim proizvodima. Na području banovine Hrvatske poslove iz prednjeg stava vrši Banska Vlast banovine Hrvatske (Odjel za šumarstvo) uz saradnju Ministarstva vojske i mornarice i ostalih ministarstava i odjela Banske Vlasti banovine Hrvtske. Clan 16 Svi sopstvenici šuma, sva nadleštva, ustanove i preduzeća, koja ne mogu izvršiti povereni im zadatak osobljem i sredstvima za mirnodopski rad, dužni su još u redovnom stanju da predvide i organizuju potrebno osoblje i pomoćna sredstva, da bi mogli izvršiti dodeljeni im ratni zadatak, kad nastupi potreba za zaštitu i odbranu zemlje. šumsko-industriska preduzeća, određena za snabdevanje ratnih potrošača, dužna su da u svakom momentu budu snabdevena svim potrebnim rezervnim delovima, sirovmama i ostalim materijalom potrebnim za nesmetan rad preduzeća najmanje za vreme od 6 meseci, a naročito onim, koji se nabavlja iz inostranstva. Clan 17 Svi ratni potrošači iz člana 2 ove Uredbe sem stanovništva dužni su da u svako vreme budu snabdeveni sa potrebnim zalihama šumskih proizvoda za najmanje 3 meseca. Clan 18 Svi ratni potrošači šumskih proizvoda iz člana 2 ove Uredbe, ukoliko se u mobilnom stanju ne mogu samt snabdevati, dužni su, da o svojim potrebama još u mirno doba obaveste ono nadleštvo odnosno ustanovu, koja bude u smislu člana 21 ove Uredbe određena da ih za vreme rata snabdeva. 39 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo Član 19 Na celoj državnoj teritoriji! sem područja banovine Hrvatske Ministarstvo šuma i rudnika izvršuje povereni mu zadatak snabdevanja šumskim proizvodima preko Odeljenja za vrhovni šumarski nadzor (otseka za šumske sirovine) a pomoću: 1) Odeljenja za upravu državnih šuma; 2) Otseka za šumarstvo i mobilizaciskih otseka banskih uprava i Uprave grada Beograda; 3) Direkcija šuma; 4) Direkcija šuma imovnih opština; 5) Sreskih načelstava; 6) Uprava šuma: državnih, državnog dobra Belje, imovnih opština, eksproprisanih šuma u privremenoj državnoj upravi, privatnih i sviju ostalih; 7) Gradskih poglavarstava i opŠtinskih uprava; 8) šumskih manipulacija i režija; 9) Šumsko-industriskih preduzeća i tvornica iz svoje ratne nadležnosti; 10) Komiteta i odbora za snabdevanje šumskim pro;zvodima iz člana 7 ove Uredbe i 11) Ratnih šumskih manipulacija i režija. Na području banovine Hrvatske Banska vlast banovine Hrvatske izvršuje povereni joj zadatak snabdevanja šumskim proizvodima preko Odjela za šumarstvo (Otseka za šumske sirovine) a pomoću: 1) Ravnateljstva banovinskih šuma; 2) Ravnateljstva šuma imovnih opština; 3) Sreskih načelstava; 4) šumskih uprava: banovinskih, imovno-opštinskih, privatnih i svih ostalih te privremenih državnih uprava ekspropisanih šuma i poverenstava za likvidaciju eksproprisanih šuma u Delnicama; 5) Gradskih poglavarstava i opštinsfcih uprava; 6) šumskih manipulacija i režija; 7) Šumsko-industrijskih preduzeća i tvornica iz svoje ratne nadležnosti; 8) Odbora za snabdevanje šumskim proizvodima iz člana 7 ove uredbe i 9) Ratnih šumskih manipulacija i režija. Clan 20 Na celoj državnoj teritoriji sem područja banovine Hrvatske zadatak Ministarstva šuma i rudnika kao Ministarstva snabdevanja a na području banovine Hrvatske zadatak Banske Vlasti banovine Hrvatske (Odjela za šumarstvo) deli se na: a) zadatak u redovnom stanju.; b) zadatak u pripravnom stanju; v) zadatak u mobilnom i ratnom stanju i g) zadatak za vreme demobilizacije do prelaza na mirnodopski život. Clan 21 Dužnosti i prava organa, nadleštava, ustanova, preduzeća i tvornica .z člana 19 ove Uredbe propisuje za ćelu državnu teritoriju sem područja banovine Hrvatske Ministar šuma i rudnika u sporazumu sa Ministrom vojske i mornarice i Ministrom unutrašnjih poslova a za područje banovine Hrvatske Ban banovine Hrvatske u sporazumu ´sa Ministrom vojske i mornarice. 40 |