DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 12     <-- 12 -->        PDF

R a j h a. Još se snažni´je osjeća u Bismarckovom Njemačkom1 Savezur
koji, proklamovan godine 1871. u Versaillesu, traje do god. 1918., poznat
pod imenom Drugog a R a j h a. Konačno u najnovije vrijeme, od 1933.
god. pa ovamo, ovaj osjećaj praktički sjedinjuje sve narodne skupine
njemačke krvil u jedinstvenoj nacionalno-socijalističkoj državnoj zajednici
(Meja Trećeg a R a i h a). Razumljivo je, da se ova jedinstvenost
naziranjia na život i svijet nije odrazila samo u političkim idealima Nijemaca.
Dapače, na tom je području moramo shvatiti Više kao rezultantu
svilh raznih komponenata, od kojih je u svakoj unutarnje jedinstvo Nijemaca
istaknuto na poseban načiln. I kada bismo proveli malo točniju
analizu svih tih sastavnih elemenata, čiji! je rezultat političko, socijalno
i gospodarsko ujednjenje njemačke rase, mi bismo brzo došli do uvjerenja,
da se proces amalgamiziranja, napose u posljednjem deceriiju, ne
smije pripisati momentanoj psihozi ili! prolaznim idealima jednog makar
i! popularnog režima, već jednoj elementarnoj1 težnji, duboko ukorijenjenoj
u svijest svakoga Nijemca.


Jedan je takav elemenat, u kojem se njemački narod ukazuje naročito
jedinstven i oštro omeđen od drugih naroda jednakog kulturnog
nivo-a, njegov specifični odnošaj prema prirodi uopće, a prema šumi
napose. Rijetko Je gdje smisao za prirodne ljepote i pravilno shvatanjc
uloge šume tako duboko prodrlo u najšire slojeve seljaka i građanina,
kao upravo u Njemačkoj. Ona nepregledna zelena ploha, što se na obalama
Sjevernog mora bori s pješčanim sipinama, pa prelazeći sredogorje
Thüringena, Harza i Schwarzwalda nestaje u alpinskim gudurama, ne
predstavlja više zapreku ujedinjavanja, već je, obratno, živi nosilac i
svjedok zajedničkih crta sveukupnog Njiemstva.


Prema podacima prof. Dra Hesmeia , koje je iznio na predavanju
u svom institutu u Eberswaldu (Institut für Waldkunde), iznosi, prema
stanju u proljeću 1939., cjelokupna površina šuma u Trećem Rajnu (zajedno
s češko-moravskim protektoratom) svega 18.4 milijuna hektara.
Procenat šumoviitostii prema tome iznosi! 29%´, a na svakog stanovnika
dolazi oko 0.22 hektara šume. Od ukupne površine šuma otpada


a) na tip uzgoja:
visoka šuma 93.2%
srednja šuma 2.8»
niska šuma 4.0»


b) na vrste drveća:
listače 24.5»
(od toga na hrast 7.0 »)
(» » » bukvu 12.5»)


(» » » ostale listače 5.0»)
četinjače 75.5»
(od toga na smreku 33.6»)
(» » » bor 35.5»)
(» » » ostale četinjače ... . 6.4»)


c) na godišnji etat:
krupno drvo 60 mil. m3
sitno » 10 » »


214