DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 62 <-- 62 --> PDF |
lokomotive a naši pogledi prate ova mala svjetla, koja mogu biti od tolike važnosti za šume, d´ok nam se ne izgube s očiju. Kao što nam pred očima bljesnuše ova mala svjetla, tako nam u sjećanju bijesnu sad ova, sad ona slika s našeg puta. U Zagrebu se srdačno oprostismo cd vođe ekskurzije gosp. prof. Dr. Ing. Nikole Neidhardta , zahvaljujući mu mnogo na požrtvovnoj brizi, s kojom je ekskurziju organizirao i na susretljivoj pažnji, koju nam je za vrijeme cijelog puta iskazivao. SAOPĆENJA OSVRT NA ČLANAK ING. FRANClŠKOVIĆA: »SAVREMENI PROBLEMI UREĐIVANJA ŠUMA U NJEMAČKOJ«. U Šumarskom listu br 12 iz 1940. god. napisao je g. ing. Frančišković gore spomenuti članak. Pošto >u njem imade nekoliko netočnosti, koje — vidi se — nisu ušle svjesno, to bi se htio na njih osvrnuti, da ne bi možda kojeg nepažljivog čitaoca dovele u zabludu. Htio bi istaknuti sličan način rada kod uređivanja naših šuma (naročito imovinskih i t. d.) i slična načela, kojih se kod toga ima pridržavati, kao što su ona navedena u gornjem članku. To je određeno (počevši od g. 1938.) raznim naredbama i uputstvima. Potrebno je sve to istaknuti, da nebi ostao utisak nakon čitanja toga članka, kao da se kod nas osim sječe i nešto pošumljavanja radi bez određenog cilja i plana. Molim kolegu g. Frančiškovića, da to primi u najvećoj mjeri kao dobronamjerno, jer na nikoji način ne mislim time smanjiti vrijednost njegovog članka, već samo doprinesti bistrenju pojmova. Gosp. kolega hic je očito vanrcdno impresioniran onim što je u Njemačkoj čuo i vidio u šumarstvu, pa nije ni čudo, ako mu se u tom oduševljenju štogod i omaklo. Gosp. Frančišković ističe, da je u današnjem njemačkom gospodarskom sistemu napušteno načelo rentabiliteta i da na to mjesto dolazi produktivitet. Nemoguće je. da jedno drugom ustupa mjesto, kad su što veći rentabilitet i što veća produktivnost tako reći sinonimi. Da je tomu tako, slijedi iz daljnjeg razlaganja u samom članku, u kojem se ističe, da se ide za što većim ukamaćenjem kapitala, a to i nije ništa drugo nega podizanje rentabiliteta. Zatim, sa većom produktivnošću podiže se i rentabilitet. Ako se kod toga imade posvetiti više pažnje organizaciji rada i radu, ne mijenja u stvari ništa. Konačno, ako je u Njemačkoj određeno (vidi IV. zaključak), da se inventarizacija udešava pomoću takovog knjigovodstva, da može u svako vrijeme poslužiti kao podloga 264 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 63 <-- 63 --> PDF |
za računanje uspjeha gospodarenja, onda to nije opet ništa drugo nego računanje ren tabiliteta. Slijedi, da Nijemci žele načelo rentabiliteta samo konkretnije primjernu, a ne da to napuštaju, jer napred spomenuto dokazuje obratno. Uvećavanje je prirasta po masi i kvaliteti (stepenaste strukture sastojina, miješanje uzgojno srodnih vrsta) princip i našeg šum. gospodarstva. Spomenuta uputstva to Ö uvodu naročito ističu, a da bi se to što potpunije postiglo, propisuju i načfm proredivanja u tom smislu naročito u rnjiešovitim sastojinama. Moderna uredajna metoda na bazi prirasta, po kojoj se ustanovljivanje drvne zalihe imade periodički ponavljati, uvedena je spomenutim uputstvima i kod nas. Ta uputstva reguliraju potrajnost također na bazi sveukupnog gromadnog prirasta međuužitaka i glavnog prihoda i to također s obzirom na pojedine vrsti drveća po debljinskim i kvalitetnim razredima. Iz oivih elemenata moguće je odrediti posebno prosječnu vrijednost po kubnom metru za svaki debljinski razred pa time dobiti dalje uvid u rezultat gospodarenja i izračunati uspjeh gospodarenja. Shvaćanje potrebe, d´a se to i kod nas striktno provodi, ovisi o svijesti naših šumara, pa se nadamo, da će i do toga uskoro doći. Led je probijen, jer smo nedavno dobili putokaz (vidi doktorsku disertaciju g. ing. Plavšića). Ne mogu se složiti sa kolegom g. Frančiškovićem, kad kaže, da gospodarske jedinice kao sklop šumskih površina postaju nemoguć e kao instrumenat za reguliranje potrajnosti, makar je prirast uzet kao osnovka uređivanja. One ne samo da nisu nemoguće, nego su i potrebne, jer će »plam o protornom redu i nadalje zadržati svoju veliku važnost« (str. 604) pa radi toga pasusa ostavljam to bez komentara. Glede sastava i visine drvne zalihe ističem, da uputstva propisuju uzgoj raznih vrsti drveća te da se održi ako ne i poveća drvna zaliha po kvaliteti i po kvantiteti. Taj tečaj razvoja konkretne sastojine imade se kontrolirati pomoću periodičkih snimanja drvne zalihe na samom objektu. Uputstva propisuju težnju za pravilnim poredajem dobnih razreda i uvid u stanje stvari po debljinskim razredima, kako bi se imao stalno pregled o vrijednosti drvne zalihe od jedne do druge izmjere. Dakako, da je s tim u vezi određeno ii periodičko sastavljanje specijalne osnove. Na nikoji način nemože se reći, da je kod nas rasipavanje u potrošnji, jer se baš naprotiv štedi. Možda su toj predpostavci uzrok netočne informacije, kao na pr. u članku u Novostima od 18. I. 1941.: »spas je naših šuma ugljen!« Članak je inače napisan sa posebnim cfljem — propagirati potrošnju ugljena. Navađajući količinu posječenog drveta na području banovine Hrvatske sa 6,458.090 m3 u tom je članku očito previđeno, da se u njoj sadržava i proredni materijal barem sa 25% (vjerojatno i mnogo više). Ovaj materijal ne ide na račun glavnog etata, koji po toni članku iznaša 4,868.570 m3, dakle ne smanjuje se kapital i neide se u susret nestanku šuma iz razloga prekomjerne sječe. Barem ne u banovinskim i imovinskim šumama, čije površine na sreću iznašaju najveći dio površine naših šuma."´ Brodska imovna općina na pr. podmiruje potrebe svojih pravoužitnika najvećim dijelom sa prorednim materijalom; od glavnog etata sječe se nešto radi pokrića financijalnih potreba, a sav ostali prirast priklapa se kapitalu sa ciljem, da se taj približi normali, jer je bio silno smanjen uslijed propasti nepotrošive glavnice, koja je silom prilika morala biti uložena u ratni zajam. Ovu je glatvniicu brodska imovna općina stvorila na taj način, što je unovčila drvo starih TirastO´vih sastojina sječom u skraćenom uporabnom vremenu sa svrhom, da bude trošena u vremenu, kad nastane vacuum na redovitom prihodu radi pomanjkanja sjiečivih sastojina. Dakle, kapacitet šuma brodske imovne općine daleko je veći nego što se siječe i prema tomu kapital ne pada nego raste. Ni malo ne sumnjam, da se sa sličnom štednjom gospodari a kod ostalih imovnih općina. Ravnateljstvo banovinskih šuma u Vinkovcima dobiva velikim dijelom svoje prihode iz proreda, štedeći glavni etat, pa * Osim šuma u pasivnim krajevima, gdje šuma rapidno nestaje radi ilegalne sječe. Op. ur. 265 |