DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 75     <-- 75 -->        PDF

KNJIŽEVNOST


ZVONIMIR BEHAIM, geod. p. puk.: »PRAKTIČNA UPOTREBA KARATA I
PLANOVA«, Beograd 1939. i od istoga pisca: »BEZARD BUSOLA«, Beograd 1940.


Prva knjižica obuhvata 125 stranica. Njenu svrhu najbolje karakteriziraju riječi
samog autora, koji u predgovoru medu ostalim kaže: »Karta nalazi široku primjenu u
svim granama nauke i svagdašnjeg života savremenog čovjeka« ., . »Utisak, koji ostavlja
slikovita predstavka na karti, tako je jak, da ga ljudski duh okom vrlo lako prima
i dugo zadržava«... »Da bi poznavanje karte popularizirao u širokim slojevima, a
naročito da bi se i najniže starješine mogle lako i brzo upoznati s onim, što im je iz
ove nauke najpotrebnije, napisao sam ovu knjigu. Nisam imao namjeru, da naučno
ovaj predmet izlažem, niti sam knjigu pisao za stručnjake, već sam je namijenio početnicima
i onima, koji nemaju širokih predznanja«.


Pisac je u svojoj namjeri potpuno uspio. Način izlaganja je vrlo jasan, jednostavan
i praktičan. Prvi dio knjižice počinje s tumačenjem o tome, što su karte, planovi,
krokiji, skice i panoramski snimci. Raspodjela je izvršena obzirom na vojne
potrebe. Karte su 1:100.000 »specijalne«, 1:200.000 »generalne«, 1:500.000 i 1:1,000.000
»presjledne«, 1:50.000 »planovi«. Zatim se obrazlaže pojam mjerila (razmjeri i razmjernici),
pojam prikazivanja zemljišta u horizontalnoj projekciji i -pojam slojnica (izohipsa).
Na nizu primjera prikazani su karakteristični oblici konfiguracije terena (glavica,
ploča, sedlo, kose, čit, jaruge, udoline, vrtače).


Daljnjih je 12 stranica posvećeno topografskim znacima. Prikazano je oko 120
znakova za čitanje vojno-topografskih karata. Ali autor nije donio samo te znakove,
već je neke od njih i originalno protumačio, kako bi onaj, koji nezna, šta je na pr.
cisterna, dolap, majdan ili slično, odmah spoznao, kakovi su to objekti. Stanovnik
krša na pr. nezna, šta je to bunar sa djermom, a obratno onaj iz ravnice nezna, šta je
to cisterna i slično. Zato je autor oko 26 znakova zasebno još i perspektivičnim crtežima
protumačio. Za širu je popularizaciju topografskih znakova to vrlo dobar način
prikazivanja.


Drugi je dio knjige posvećen samom čitanju karata. Sadri ove pododsjeke: A)
Mjerenje po kartama — Mjerenje linija — Mjerenje kuteva — Mjerenje površina —
Odiedivanje apsolutnih visina nekotiranih točaka — Određivanje viđenja — B) Čitanje
karata na zemljištu — Orijentacija Po stranama svijeta — Orijentacija po predme
tima i linijama — Određivanje stajne točke na karti (presijecanje sa strane i unazad)
— Opće upute za čitanje karte na zemljištu.


Treći dio nosi naslov »Krokiranje, skiciranje i panoramsko snimanje«. Obuhvata
48 stranica. Prikazan je najprije pribor za krokiranje (stolić sa gledačom), kakav se
obično upotrebljava kod vojske. Zatim način krokiranja (polarna metoda, metoda presijecanja,
poligonska metoda obostranim mjerenjem i na preskok, krokiranje na temelju
podataka već postojeće karte). Poglavlje svršava izradom skica i panoramskih
snimaka.


Zadnja glava knjižice nosi naslov: »Kako da se snabdijemo kartama«. Tu je
piikazan pregled karata Vojno-geograskog instituta za mjerila 1:100.000 i 1:200.000 i
navedeno, kako karte mogu nabaviti aktivna i rezervna vojna lica, privatne ustanove i
pojedinci te državne i samoupravne vlasti.


Druga knjižica od istoga pisca t. j . »BEZARD BUSOLA« ima 107 stranica. Daje
opis i upotrebu spravice, koja je i u šumarskoj praksi dosta omiljela. Knjižica je podijeljena
u šest dijelova i to:


277