DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 11 <-- 11 --> PDF |
oraha susrećemo i sa radom poljoprivrednih stručnjaka. Osim toga orah je zavoljeno drvo u našem narodu, pa rad i nastojanje u tom pravcu neće imati smetnja. Ne samo u šumskom gospodarstvu države i imovnih općina, nego i šumskom gospodarstvu zemljišnih zajednica, a naročito kod malih posjednika seljaka, valja pomagati uzgajanje pitomoga oraha u velikim količinama. Na taj ćemo način bez velikih investicija — podesnim pripremanjem izazivamo klijanje oraha i tako ga sadimo na njegovo određeno mjesto — gotovo nečujno povećavati narodni imetak. U dvije tri uzastopne radne sezone možemo ovo pitanje gotovo skinuti s dnevnoga reda. Velike koristi brzo će se osjetiti, dok orah počne rađati, a kasnije će doći koristi i od drveta. U našim toplim krajevima, u mediteranskoj zoni, uzgajanje mnogih korisnih vrsta traži i mnogo rada i mnogo pažnje. Istaći ćemo samo dvije vrste, koje pred ostalima zaslužuju osobitu pažnju: jedno je pinj , a drugo je hrast p 1 u t n j a k. Prvi daje i cijenjen plod i dobro drvo, a onda i smolu, pored toga je najizrazitiji predstavnik sunčanoga juga, drugi daje poglavito pluto. I jedna i druga vrsta dobro dolazi u malom seljačkom gospodarstvu. U potonjih 20 godina dalo se je literarnih podataka i o ov´im vrstama. Dalje se nije išlo. A nema sumnje, da bi upravo s obzirom na potrebe naselja u krajevima, gdje ove vrste mogu uspijevati, njihovo, po mogućnosti što brže uzgajanje i u što većoj mjeri, imalo korisnih posljedica. * Znajući, da je naše šumsko gospodarstvo u jakoj vezi sa narodnim životom, potrebno je uspostaviti što tješnju vezu između narodnoga života i proizvodnje u našem šumskom gospodarstvu . Narodni život mnogo traži; potrebe se javljaju u raznim oblicima a njihovo zadovoljenje predpostavlja prije svega promišljenu proizvodnju na svim stranama. Ne radi se samo o potrebama današnjice. Treba se pobrinuti, baš u šumskom gospodarstvu, i za potrebe pokoljenja, koja dolaze. Za to je potreban rad na najširoj podlozi, i rad po određenom programu. Gospodarenje sa šumom stajalo je kod nas pod suviše jakim utjecajem liberalističkog gledanja na šumu, a to je opet bila posljedica gledanja na izvore dobara uopće. Osnovna misao, koja se je provlačila kroz šumsko gospodarstvo devetnaestoga stoljeća, bila je traženje rentabiliteta, pa je najpovoljnije ukarnaćenje ostalo glavni temelj u šumskoj proizvodnji. A to nije bilo uvijek u skladu sa narodnim potrebama. Istina, gledanje na šumu, kao na izvor trajnih dobara, znalo je često puta suzbiti čisto kapitalističke težnje, ili ih je barem u stanovitoj mjeri preinačilo. Ideja po trajnosti u šumskom gospodarstvu kod nas dolazila je već rano do izražaja. Toj ideji zahvaljujemo mnoge lijepe rezultate našega gospodarenja. Individualističke težnje, koje su se često isticale baš posljednjih dvadeset godina, i čije je ostvarenje izazivalo narušavanje potrajnosti proizvodnje, nailazile su na spoticanje baš u našim redovima. Za lijepe drvne zalihe, koje možemo naći i danas kod svih kategorija vlasništva u Hrvatskoj´, i koje su siguran izvor dobara, zahvaljujemo baš tome, što je po trajnost bila misao vodilja u gospodarenju . Ali ima i slučajeva, gdje je prodrlo čisto računsko 291 |