DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 13 <-- 13 --> PDF |
lm. 0. PIŠKORIĆ (Zagreb): BILJEŠKE O BOSANSKOM CRNOM BORU (BEMERKUNGEN ÜBER BOSNISCHES SCHWARZFÖHRENHOLZ) I. OPĆENITO O CRNOM BORU U SREZU VIŠEGRADSKOM Poput slavonskog hrasta i podravskog jasena, u svijetu je poznata i borovina pod oznakom »bosanska c r nob o r o v i n a«. Oznaka »bosans k i« ne znači lokalitet, nego kvalitet drveta crnoga bora (Pinus austriaca End.). Oznaka pak potječe od kvalitativne -crnoborovine iz višegradske okoline, koja se, tako reći, odvajkada izvozi splavaranjem rijekom SI. 1. Crni bor u odjelu 64 državne šumarije u Višegradu. Foto Isajev Drinom, ili zapravo, u prvo vrijeme, pravljenjem, dok nisu neki drinski brzaci regulirani za nesmetano i sigurno splavarenje (Veliki i Mali Buk). Prema Dimitz-u1) prve eksploatacije crnoborovine u višegradskom kraju padaju u god. 1896., i to u šumama predjela Mali Panos i Hrtar, gdje danas umjesto starih borova imamo lijepe mlade crnoborove sastojine. 1) L. Dimitz: Die forstlichen Verhältnisse und Einrichtungen Bosniens und der Herzegovina, Wien 1906. 293 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Od početka našega vijeka sječe su toliko jake, da je 1938. god. srušena posljednja sastojina crnoga bora, koju bi mogli označiti tipom prašume. Površina, koju danas zauzima crni bor u višegradskom srezu, iznosi oko 14.000 hektara. To je s obzirom na tu površinu najjače raširena vrsta drveća. Od tih 14.000 ha, prema okruglo 68.350 ha površine cijeloga sreza s oko 46.000 ha šumskog zemljišta, 12.000 ha je državni posjed, a preostale 2.000 ha privatan, uglavnom sitan seljački posjed. Oko % državnog posjeda služi za podmirenje meremata. Biosociološki oblici, u kojima dolazi crni bor u višegradskom području, jesu: čiste sastojine crnoga bora, mješovite sastojine crnog bora s jelom i smrekom, crni bor s hrastom te crni bor s bukvom. Zapravo je točnije rečeno, da je crni bor tako dolazio: crni bor je iz mješovitih sastojina izvađen — i tako preostadoše sastojine bez crnoga bora ili tu i tamo s kojim crnoborskim stablom, ali zato s dosta crnoborovih panjeva. Možda malo čudno zvuči, da crni bor kao drvo, koje traži dosta svijetla, dolazi u društvu sa smrekom, jelom ili bukvom, ali po svemu izgleda, da su se potonje vrste drveća proširile u prvotno crnoborove sastojine kao neke vrste podstojne sastojine, koji su karakter podstojnosti tokom vremena izgubile onemogućujući pomlađivanje crnoga bora. Za naknadni pridolazak navedenih vrsta u crnoborove sastojine go-vori i činjenica, da su stabla ovog drveća mlađa od stabala crnoga bora. U sastojinama hrasta i crnoga bora obje vrste su vršnjaci. Doduše, današnji bi izgled takve sastojine govorio, da je hrast zapravo podstojna sastojina, da je po prilici za polovinu mlađi od crnoga bora, ali se ne smije zaboraviti, da je u tim sastojinama vršena sječa starih hrastova. Naime, pred četrdesetak godina mnogi je hrast u višegradskom području posječen za izradu dužice, pa tako i u sastojinama, gdje se danas nalaze stara crnoborova stabla u dobrom sklopu razmjerno mlade hrastovine (40—60 ili i nešto više godina). Nova sastojina stvarno je odrasla na štetu crnoga bora, ali opet ima mjesta, gdje se mladi bor bori za »životni prostor« s hrastom, pa gdje u toj borbi i uspijeva. Te su sastojine na obroncima Suhe gore (2 sata hoda od Višegrada) na jugozapadnim ekspozicijama i suhom plitkom škriljevastom tlu ali pokazuju, da je u toj borbi hrast ipak jači, jer je daleko više mladih hrastova nego crnoborovih stabala. U visinskom pogledu crni bor se prostire na svim visinama višegradskog područja t. j . od 300 m nad morem do skoro 1.700 m. Dolazi jednako na tlu eruptivne podloge (na serpentinu, granitu i gabru),^kao i na raznim vapnencima (kod sela Macuta na pr. na sedimentnom). Što se tiče dimenzije, stabla su podjednaka i na jednoj i na drugoj´ podlozi. Međutim postoji razlika u fizionomiji stabla: stabla, izrasla na eruptivnoj podlozi, imaju finiji lub i zagasitije su boje crvenkastog tona, dok stabla na vapnencu imaju grublji lub, bjelkastog tona. Postoji i impresija u razlici habitusa, a potom i u njegovoj fizionomiji, ali te se razlike mogu opaziti tek nakon duljeg boravka u sastojinama svakoga tipa, jer su u stvari slabo nijansirane. I prof. H. Ba r be y prigodom jednog svoga pohoda u crnoborove sastojine u šumi Duvnici, izrazio je svoje mišljenje, po kojem se bosanski crni bor ne može smatrati jednostavno crnim borom, nego jednom odlikom vrste crni bor (prema pripovijedanju g. J. Loquens-a, činovnika firme »Varda« d. d.). Svakako zanimiva primjedba, koju bi trebalo i provjeriti kako s botaničke, tako i s tehnološke strane. Crni bor se prirodno odlično pomlađuje. Da pak imade golijeti i nepošumljenih mjesta, krivnja je paša. Ovce i goveda ne brste ga, ali u prvoj 294 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 15 <-- 15 --> PDF |
godini života dovoljan je pomak i najmanjeg kamička, pa da s poniku otkriju dijelovi žilišta i tako izvrgnu prženju sunca. Otporan je i od suše, kako je to pokazala 1939. godina. Ta je godina bila vrlo vruća i suha. Temperatura srpanjskih dana te godine pela se i do 41° C (naravski u hladu i to na sjevernoj strani i promaji). Usprkos tome, sušenja mladih crnoborova, pa ni istoga ponika, nije bilo. Koliko je praksa pokazala (sjetva crnoborovoga sjemena u rasadniku višegradske uprave), klijavost sjemena bila je vrlo dobra i od starih stabala. To napominjem naročito zato, što je već citirani prof. Barbey izjavio u pomenutoj prilici, da sumnja u klijavost sjemenki sa starih stabala. Tabela br. 1. ISKAZ STABALA I NJIHOVA VISINA U ODJELU 64. Debljinski stepeu u cm 1 Broj stabala a đebljinskom stepenu Visina stab al a u m mjerena aritmetski srednja Debljinki stepen u cm Broj stabala u đebljinskom stepenu Visina stal ala u m aritmetski srednja mjerena 18 1 43 2 29, 33 31 19 1 — — 44 3 33, 28, 26 29 20 1 — — 45 3 32, 24 28 21 2 — 46 2 33 33 22 2 14 14 47 4 32. 31, 30, 30 31 23 2 16 16 48 6 30, 31, 32, 34 32 24 3 21, 18, 16 18 49 3 33 33 25 2 18 18 50 4 34, 36, 32 34 26 — — — 51 2 — — 27 1 21 21 52 4 34, 36, 37 36 28 4 16, 17, 23 19 53 7 31, 32, 33 32 29 2 20 20 54 3 30, 38, 32 33 30 2 20 20 55 3 30, 35, 38 34 31 56 8 29,32,34,31,28,34 31 32 3 21, 18 20 57 2 33, 33 33 33 4 21 21 58 2 27, 25 26 34 3 24, 21, 21 22 59 1 34 34 35 2 32 32 00 1 34 34 36 3 28, 26, 23 26 61 1 — — 37 38 39 40 4 3 5 25, 31 — 31, 27, 32 28 — 30 — 64 69 — 3 1 — 36, 34, 34 1 1 — 34 ^ 41 4 26, 32, 26 28 70 1 26 26 42 5 32, 31, 33 32 71 1 31 31 Svega 126 stabala 1940. god. pokazala se je otpornost ponika i u većoj vlazi, nego je normalna. Z. z. Vrbovsko ima, naime, rasadnik u jednoj vrtači, dosta zasjenjenoj, te prema tome i vlažnoj. 1940. god. bila je vrlo kišovita, pa je i taj rasadnik bio više nego vlažan, a povremeno i »potopljen«. Proljeće iste godine bio je zasijan crni bor iz višegradskih sastojina i smreka slovenskog porijetla. I bor i smreka nikli su odlično. Međutim smreka je öd 295 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 16 <-- 16 --> PDF |
prevelike vlage stradala već prvih dana, dok se ponik crnog bora mnogo bolje držao. Da su velike kiše prestale još polovicom lipnja, ponik crnoga bora bio bi sigurno spašen, dok se to ne može reći za ponik smreke. II. NETAKNUTE SASTOJINE CRNOGA BORA. Kako je već napomenuto, 1938. god. sjekira je poremetila prirodnu ravnotežu crnoborove prašume i u posljednjim dijelovima na području višegradske uprave državnih šuma. Da barem ostane mali trag ili približna slika prašumskog tipa, priopćujem jedan fotografski snimak i premjerbu iz šume Duvnice ili, bliže, »iz Jablanice«. U tu svrhu izabran je dio 64-og odjela i u zajednici s Ing. Ivanom P. Isajevom fotografiran i snimljen jeseni 1938. god. i to pred sječu (si. 1.). Tabela br. 2. SASTAV DRVNE MASE ODABRANE PLOHE U ODJELU 64. Prsni promjer srednjeg stabla cm Visina srednjeg stabla m (po graf. | izjed ) Postotni odnos °/0 Debljinski razred od do cm a Masa _03 Opaske "3 CS . ´o* S IM . m 3 8 đ O co h s o do 30 23 1,1245 25 18 10,81 18,2 5,7 3,5 MASA sred31— 40 41—50 27 36 2,7522 5,9077 36 46 26 31 35,37 89,64 21,4 28,6 13,7 29,6 11,6 29,4 njih stabala uzeta po našem šumarIznad 50 sko lovačkom (51-71 ) 40 10,1794 57 34 169,20 31,8 51,0 55,5 kalendaru Ukupno 126 19,9638 — — 305,02 100,0 100,0 100 0 Po 1 ha 140 22,1820 — — 338,91 — — — Površina snimljene plohe iznosila je 0,9 ha, a dobivena je neposrednim mjerenjem. Dužine su mjerene vrpcom i štaflanjem, koje se mjestimice moralo upotrijebiti zbog strmosti terena. Snimljena ploha nalazi se između 600 i 700 m nad morem1. Ekspozicija sjeverna, a inklinacija 30°—45°. Temeljni kamen serpentin, pokriven tankim slojem zemlje, ali kamen izlazi mjestimice na površinu. Tlo je inače humozno. Od zelenjastih bilina spomenuti.je, da pored vrijeska (po lokalnom nazivu crnjuša — Calluna vulgaris Salisb.) pridolazi i lincura ili raven (Genua lutea L.). Podstojne sastojine nema. već mjestimice dolazi lijeska i crni grab (po lokalnom nazivu i nazivu u istočnoj Bosni, uopće kukrika — Ostrva carpinifolia Scop.). Prilično jednolik poredaj stabala na samoj plohi poremećen je jednom malom čistinom od ranijih izvala. Sastav te sastojine prikazuje tabela br. 1. Visine su mjerene Isajevim visinomjerom.2). 2) Taj visinomjer opisao je autor ing. I. Isajev u »šumarskom listu« br. 9. iz 1937. god. u članku: »Modifikacija Christenovog visinomjera«. 296 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 17 <-- 17 --> PDF |
K brojčanim podacima valja nadodati ovo: najtanje stablo u istoj sastojim ima promjer u prsnoj^ visini 18 cm, a najdeblje je jedva premašilo 70 cm. Sastojina je dakle srednje debljine, a kako je dobom već poodmakla (stara je preko 180 godina), može se smatrati njezinim konačnim oblikom. Stabla su međutim za tehničku uporabu vrlo dobrog kvaliteta, što se konačno može razabrati i na fotografskom snimku. Podmladka nema. Dvogodišnji podmladak borio se za život (ponik iz 1937. god., koja je bila puna rodnih šišarica). On bi bez više svijetla sigurno uginuo>, kao i svi brojni prijašnji ponici. Ispitujući bonitetni razred sastojine prema našem, šumarskolovačkom kalendaru (za god. 1939.), sastojina bi spadala u granice između I. i II. boniteta, dok bi prema tabelama masa, koje je izdalo ministarstvo _i—i—> a.. il j.i SI. 2. suma i rudnika u Beogradu (1939. god.)3) sastojina bila I. boniteta, pa je "svrstavamo u I. bonitet. Time bi, kako po broju stabala tako i po temeljnici * masi, ta sastojina imala obrast nešto ispod 0,5, a za taj obrast prije sječe moglo bi se odlučiti i okularnim promatranjem. Prema tome kod obrasta 1,0 iznosio bi (zaokruženo) broj stabala 280, zbroj temeljnica bio bi 22,5 m2, a masa 680.— m\ Prema Dimitz-u4), naprotiv, ova bi sastojina bila na srednjem bonitetu. U svojoj knjizi Dimit z tvrdi, da se masa craoborovih sastojina, starijih od 120 god., kreće: a) na serpentinskoj 3) To su zapravo tablice, izdane za bosansko područje i upotrebu kod stablimične doznake. 4) Kao ;pođ 297 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Tabela ANALIZA STABLA o U godini starosti stabla od oS . M .. "5* ci 3 2 . et 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 CO —i es S> li .s a LO co a iznosi polumjer bez kore cm >F 1-30 318 1--4-9 7-6 11-15 14-15 16-5 19.05 21-6 24-1 26-— 28-— 30-— 31-75 33-2 34-5 35-5 36-55 10-30 292 — 2-5 6-70 10-4 13-6 16-2 18-3 213 22-65 24-3 25-85 27-25 28-5 29-5 30´5 31´45 23-30 260 055 3-65 7-0 9-45 11-15 134 14-85 16-25 17-6 18.85 19-8 20-85 31-30 230 0-5 2-55 4-35 5-9 7-25 8-3 9-4 1035 114 37-30 159 0-5 1-4 39-30 141 podlozi između 390 i 1015 m3; b) na vapnenoj podlozi od 600 do 820 m3. Razumljivo je, računa se pun obrast. No negdje je rečeno, da mnoge navode L. D i m i t z-a u ovoj knjizi treba uzimati s oprezom, jer da je knjiga pisana s jedne strane zato, da obrani sistem1 austrijske uprave u bo´sansko-hercegovačkim šumama, a s druge strane za to, da posluži kao propaganda za te šume radi angažiranja kapitala u njihovo iskorišćivanje pružajući time i zaposlenje bosanski mželjeznicama. Za ovo potonje bio bi neposredan dokaz i u samoj knjizi, u kojoj se na jednom mjestu kaže, da Drina nije povoljna za splavarenje, iako njome sada godišnje prolazi po nekoliko stotina hiljada m3 tehničkog drveta i to gotovo od izvora Pive, Tare i Lima, pa sve do njenog ušća u Savu, a ovom i dalje. III. ANALIZA JEDNOG TFJSTOGODIŠNJAKA. Svrha je ove analize, da na pristupačnom mjestu ostane spomen na stara borova stabla, koja padaju pod udarcima sjekire i pod rezom pile našega vremena. Da ostanu očiti dokazi o veličinama, do kojih mogu narasti crnoborova stabla na kršu t. j . na zemljištu, koje samo pod šumom daje sigurne trajne materijalne koristi čovjeku. Stablo, koje je predmetom ove analize, možemo označiti elitnim. Između ostalih stotinjaša, izbor je pao na ovo stablo s razloga, što se krošnja povukla u gornju trećinu stabla i što je svojim položajem obećavalo, da će kod rušenja proći bez lupanja ili s manjim krhotinama, što se i obistinilo. Konačno, bila je u pitanju i zdravost stabla, koja, zaista, nije zatajila osim panja, s kojeg se, zbog manjih defekata, nije mogao uzeti ni kolut, pa je prvi kolut za premjerivanje odrezan u prsnoj visini. Uzet je srazmjerno mali broj kolutova, da ne bi deblo izgubilo na vrijednosti, a i zato, jer su koluti izrađeni i dopremljeni do šumske uprave dobrotom pilanara braće Andića, što predstavlja novčanu vrijednost od najmanje 500.— dinara. Napokon se računalo i na to, da će i ovaj broj biti dovoljan, da se dobije pregledna slika i da se dođe do određenih zaključaka. 298 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 19 <-- 19 --> PDF |
br. 3. IZ ODJELA 77. Promjeri na U godini starosti stabla od osnoTU opsega bez sa 8 a 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 310 318 kore cm korom cm . a "5 L iznosi polumjer bez kore cm opseg d opseg d . o 37.65 38-75 39-65 40-6 41-65 42-6 43-2 48-9 446 45-1 45-6 46-05 46-1 46-6 294 93-5 318 101-3 7´8 32-5 32-45 34-2 35-— 35-9 36-5 37-2 37-9 385 3885 39-2 39-6 40-05 40-4 258 82-0 278 88-5 65 21-95 230 23-8 24-65 25-6 26-5 27-15 28-15 29-05 28-7 ..-. 30-95 31-45 31-7 207 65-5 220 70 4-5 12-4 13-8 14-2 15-4 16-45 17-25 17-9 18-7 19-4 20-05 20-6 21*26 21-9 22-5 143 45-5 154 49 3-5 2-3 .-. 12-3 5-2 6-1 6-9 7-6 8-3 8-8 9 4 9 6 10-4 10´6 11-2 71 22-5 84 26-7 4-2 .-. 1-0 1-8 2-7 3 4 4-1 4-7 5-2 5-8 6-3 6-8 7-4 7-7 8-1 50 16-— 54 17-2 1-2 1) Sastojim izabranog stabla. Izabrano stablo raslo je u šumi Varda (s kotom Velika Varda 1.389 m nad morem). Glavni smjer Varde jest sjever-jug; nadmorska visina iznosi oko 1.000 m, a lokalna je ekspozicija jugozapadna. Temeljna podloga je serpentin, koji mjestimice izbija na površinu kao krupnije i sitnije kamenje. Tlo je plitko do srednje duboko: sastojina, koja tu dolazi omogućuje, da je tlo razmjerno dobro humozno, rastresito i svježe. Mrtvi pokrov sastoji se od tankog pokrova listinca (bukovog), a živi od raznih vrsta Festuca, koje na progalama zamjenjuju bujadi, a na osojnim (sjeveroistočnim) stranama otimlje im prvenstvo vrijes. Sastojina, u kojoj je bilo stablo, jest mješovita od crnog bora i bukve. Bukva ovdje zapravo čini podstojnu sastojinu, jer je ne samo znatno mlađa od crnoga bora, nego je i omjer smjese na bazi masa 0,7 : 0,3 u korist crnog bora. Iako je veća masa crnoga bora uslovljena i pogodnijim´ staništem za bor (I/II bonitet) nego za bukvu (II/III bonitet), ipak se bukva ne može izmaći karakteru podstojne sastojine ni svojim vanjskim oblikom. Za ovu sastojinu imamo i taksacione podatke, koji su dobiveni polaganjem primjernih pruga. Podatci se odnose na 1 ha, a glase: Debljinski razred od .. . do .. . cm 10—30 32—54 56—80 preko 80 cm. Svega´ Masa crnoborovine 17 23 92 21 == 153 m3 Masa bukovine 28 36 11 = 75 m3 Ukupno 45 59 103 21 = 228 m3 Već navedene mase pokazuju utjecaj debljine stabala, a izvršene doznake pokazat će to još jasnije. Naime, u istom su se odjelu tokom 1938. i 1939. god. realizirala dva rezervaciona ugovora i to tako, da se je svake godine doznaka izvršila po cijelom odjelu. Predmet ugovora bila su 299 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 20 <-- 20 --> PDF |
stabla iznad 30 cm promjera u prsnoj visini. Pomenutim doznakama, koje su vršene početkom svake od označenih godina, izvađena su ova stabla: Debljinski razred I. doznaka II. doznaka Ukupno broj stabala % broj stabala % broj stabala do 30 om 3 1 5 6 8 2 31 do 50 cm 32 11 11 12 43 11 51 do 80 cm 201 64 49 55 250 62 81 do 99 cm 64 21 2/ 24 85 21 preko 100 era 10 3 3 3 13 4 Ukupno 310 100 89 100 399 100 Najdeblje stablo u doznaci bilo je 104 cm i to jedno u I. doznaci. Z&vzL#zfoLafaz vifiae SI. 3. Iz pregleda masa sastojine kao i iz pregleda doznačenih stabala vidi se karakteristika debljinskog odnosa stabala crnog bora u sastojini, u kojoj je odraslo stablo ove analize. Vidi se, da se označeno stablo, kako je već rečeno, može označiti kao elitno (po debljini), ali ne i osamljeno; možemo reći, da je predstavnik sastojine, koja je odgojila gotovo četvrtinu njemu ravnih primjeraka. 300 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 21 <-- 21 --> PDF |
XL /faäk ...: ZX/~^MO. :f´ht> ^..^...: / jb SI. 4. 301 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 22 <-- 22 --> PDF |
2) Analiza, Rezultat analize stabla, koja je izvršena uz sudjelovanje Ing. P. Vujića, prikazan je u tab. 3. Podaci u tabeli rezultat su mjerenja 2—3 polumjera, već prema tome, kako je zahtijevao odnosni prosjek, a djelomice su provjereni i mjerenjem opsega, naročito perifernog. IV. ODREĐIVANJE VISINE OPHODNJE ZA CRNOBOROVE SASTOJINE. Viisinu ophodnje možemo zamijeniti i gospodarskom starošću sastojine ili stabla. Pitamo se, u kojoj dobi crni bor postizava sječnu zrelost. Kažemo, da je šuma zrela za sječu, kada svojim´ dimenzijama odgovara potrebama čovjeka. Tako je drvo zrelo za sječu počevši od letvenjaka, pa i kad je tanje (božićna drvca primjerice). No ta zrelost je relativna, pa Tabela br. 4. PREGLED DIMENZIJA STABLA U starosti ođ god. iznosi 50 100 150 180 200 250 300 318 318 s korom prsni promjer 22 48 66 73 79 86 92 93 101 cm visina met. 17-0 32-0 36-0 38-0 39-5 39-8 1 40-0 40-0 — masa m´ 0,3337 28027 5-6223 7,1924 8-3253 10-693l| 12-8124 13-4023 16´0143 prosječni dobri prirast mase dm3 C006 0-028 0´037 0-040 0-041 0-042 0-043 0-043 — se kao prava, prosječna zrelost treba smatrati ona, u kojoj stablo može dati najjače dimenzije, poznate kod drveta kao građevnog materijala. Druge sječne zrelosti ograničene su na razmjerno male količine. To je ograničenje i prostorno u dosta uskim granicama. Uzgojem šume za božićna drvca može polučiti lijepu rentu na pr. onaj, koji je blizu jeftinog prevoznog sredstva, blizu tržišta a nema konkurencije ili je konkurencija malena, jer je optrošnja tog sortimenta vremenski ograničena na svega jedan dan u godini, a brojčano razmjerno na mali broj kupaca. Slično je, primjerice i s kestenovim šumama za štapove, a našlo bi se i još sličnih primjera. Kod crnoborovine je od odlučne važnosti pored dimenzija još jedno svojstvo, a to je 1 u č e v o s t. U lokalnom nazivu višegradskoo- područja lučevos t označuje prodiranje mrtve smole u srce crnoborovog stabla. Lučevost je ona odlika bosanske crnoborovine, koja \. je učinila daleko poznatom, koja joj je dala pravu cijenu i sigurala dobru prođu mal ne u svako vrijeme. Mla d lij ika v bo r — crnoborovina bez mrtve smole — manje je vrijedan od jelovine ili smrekovine, a gotovo i od bukovine, usprkos tome, što je puno žive smole, koja cirkulira stablom. Dakl e kod određivanja sječne starosti crnoborovog drveta neophodno je potrebno paziti na njegovu lučevost. 302 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Na pitanje, u kojoj se dobi javlja 1 u č e v o s t t. j . kada dolazi do oblikovanja srca, za crni bor višegradskog područja možemo odgovoriti, da je to oko 100 Rodina. Oko stote godine starosti stabla, a rijetko prije, redovno nikada prije 80 godina, počinje oblikovanje srca, a to znači uskladištenje mrtve smole u središnje dijelove stabla. To zasmoljavanje napreduje razmjerno sporo, jer u 120 god. iznosi po prilici tek 10% promjera na panju; prema vrhu se lučnost umanjuje. Dakle, usprkos tome, što crnoborova stabla u starosti od 120 godina imaju promjer od 50 cm (s korom), kvalitativno su ipak vrlo slaba. Ispitat ćemo sada na ovom stablu visinu financijske ophodnje. Totalna masa razvrstana je po kvalitetu i to: prvoklasni trupci (iz kojih se s«= & gcd SI. 5. mogu rezati bulovi te bordonali od najmanje 10 m dužine, za koju dužinu odgovara presjek oko 30/30 cm); drugoklasna oblovina (ona, iz koje se mogu izraditi bordonali ispod dužne od 10 m i raznog presjeka, ali rijetko kada ispod 15/15 cm, te mosnice, pa željeznički pragovi s pretežnim dijelom lučevine); trečeklasna oblovina (iz koje se dobiva sla´biji materijal od drugoklasnog, te izvjestan postotak željezničkih pragova). Prosječne cijene fco vagon tokom 1939. god. kretale su se ovako: I-klasni materijal 900.— Din./m3, II-klasni po 550.— Din./m\ a III-klasni po 350.— Din./m3. Računajući s iskorištavanjem oblovine od 60% (iako je firma »Varda« d. d. u Višegradu uvijek iskorištavala između 70 i 80%), vrijednost oblovine iznosila bi 540.—, 333.— odnosno 210.— dinara. Naravski, to nije šumska taksa već zbroj šumske takse, troškova i prevoza te zarade prerađivača, ali je to za relativni odnos irelevantno, jer troškovi izrade neznatno variraju. / 303 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Tab. 5 prikazuje nam u apsolutnim iznosima za pojedine godine masu razvrstanu po kvalitetu te na osnovu gornjih jediničnih cijena izračunatu vrijednost. Dok je međusobni odnos vrijednosti 1 : 1,6 : 2,7, a masa u g. 100, 150, 180 i 200 kao 1 : 2 : 2,6 : 3, to je odnos po vrijednosti za iste godine 1 : 2,6 : 5,2 : 6. U god. 200 je namjerice uzeta veća masa prvoklasne robe, nego u 180.-toj godini, iako to u stvari ne će biti, pošto to povećanje jače izražava vrijednost drvne mase u 180.-toj godini. Primijetiti Tabela br. 5. PREGLED VRIJEDNOSTI DRVNIH MASA. masa m3 yrijednost din. u Opaska .. .> I. II. III. I. II. III. Svega .. I. - bulovi, borđonali <10 m 100 25 2-5 525.— 525.-a 900.— din II. - borđonali >10 m, bolja 150 2-7 2-3 5-0 891.— 483.— 1.374.— ioba ä E50.— din 180 3-2 2 3 1 6.5 1.728,— 759.— 210.— 2.697.— III. - alata rOba ä 350.— din Sve po mB fc. vagon utovarna 200 4-0 25 1 7-5 2.160.— 775.— 210.— 3.145, stanica valja, da su vrijednosti računate uzimanjem 90% totalne deblovine, iskazane u tab. 4 t. j . uzeta je masa, koja ostaje po odbitku panjevine i eventualnog poruba na izrađenom drvetu. jer, jasno je, da se kod crnoborovine radi o tehničkom drvetu, jer je ogrijevno drvo bez praktične važnosti. Za promatranje rentabiliteta nije odlučan apsolutni iznos, nego postotak prirasta. Za konkretni slučaj % prirasta mase i %i prirasta vri- Tabela br. 6. POSTOTAK PRIRASTA MASE I VRIJEDNOSTI. Između starosti gođ. iznosi 50 i 100 100 i loo 150 i 180 180)200 200 i 250 % prirasta mase .-. 1-3 0-8 0-7 0-5 °/o prirasta vrijednosti — 2´0 2 2 0-8 — jednosti izražen je u tab. 6. Ovi postotci izračunati su po formuli profLevakovića6): _ V—v __ P — v{n — 2) + (.-.-2) ~ 20° 5) Dr A. Levaković: Dendrometrija, Zagreb 1922. god. str. 165. 304 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 25 <-- 25 --> PDF |
U razmatranje uzeto je samo razdoblje od stote godine pa na više, jer visinu ophodnje nitko ne će odrediti za gospodarenje ispod te starosti, koja prema tome predstavlja donju granicu ophodnje. Opaža se, da %i prirasta mase u razdoblju od 50. do 100. godine pada naglo, tako, da za naredno pedes etljeće ne iiznosi ni pola onoga iz prvoga razdoblja. Nadalje je karakteristično, da iza 150 god. starosti % prirasta mase pada na ispod 1%. Postotak prirasta vrijednosti, naprotiv, pokazuje drugo kretanje. Kulminacija % prirasta vrijednosti je u razdoblju između 150. i 180. godine; u narednom razdoblju od svega 20 god. pada postotak prirasta Vrijednosti na gotovo Vs maksimuma. Postotak prirasta vrijednosti određuje i visin u ophodnj e ili sječnu starost stabla. Ta glasi, da bosanski crni bor Zft´o-uffa mrfätäz twntsfe jnnSć i zm/tdmfü /mzff/.... mrt:- --- *o .«. SI. 6. zahtijeva život od 180 god., pa da dade maksimum vrijednost i. Tim su dokazana i okularna opažanja, koja su na osnovu promatranja panjeva posječenih stabala razne starosti i u raznim; šumama govorila za ophodnju — sječnu starost bosanskog crnoga bora — od 180 g o d i n a. V. POGLED U BUDUĆNOST CRNOBOROVIH ŠUMA. Budućnost crnoborovih šuma jednaka je sudbini ostalih bosanskih šuma, o kojima se u nas mnogo piše. Naglašava se i naročita vrijednost bosanske crnoborovine, ali se do sada nisu poduzimale mjere, potrebne, da se ona ne samo sačuva, nego i unaprijedi. Posve je razumljivo, da te mjere traže j veće financijske žrtve, ali kad se radi o većem dobru, valja i više ulagati. To se povećanje troškova, uglavnom, odnosi na povećanje 305 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 26 <-- 26 --> PDF |
osoblja. I lugarskog za čuvanje i! stručnog radi stručnih poslova — čišćenja i proređivanja sastojina. U sastojinama, koje su bliže Drini, može se već unovčiti materijal, koji ima u prsnoj´ visini promjer od 8—10 cm i dužine od 4 m naprijed. Ovakva stabalca upotrebljavaju se kao »povrte« za vezivanje splavi. God. 1938. i 1939. mogle su se takve povrte prodavati po 0,80 do 1,—dinar na panju, pa i skuplje, što znači 70—80 din. po m3 ili za svega pola jeftinije nego debelo stablo. To nadalje znači po 1 ha oko 150.— din. A to je prihod 25-godišnjih sastojina, koji bi se baš u interesu sastojina mogao ponavljati svake treće godine t. j . svake treće godine mogu se i trebaju provoditi lake prorede. SI. 7. Džeferova crnoborovina nakon politure.7 (Orig.) Važnost crnoborovih šuma znatna je i zbog mogućnosti smolarenja. Ne samo zbog smole i njenih proizvoda (bez pin-oil-a nema ni bakra!) nego i radi socijalnih prilika. Smolarenjem- se može zaposliti lijep broj ljudi, pa iako je neposredni jednogodišnji prihod od smole srazmjerno malen, ta je zarada ipak od velikog značenja. »Pasivni« kraj se aktivira. A za državu je i to stvarni prihod. U višegradskoj okolici može se, dakle, s crnim borom najintenzivnije gospodariti, samo intenzivno gospodarstvo treba i provoditi! ZUSAMMENFASSUNG Das Holz der Schwarzföhre aus Bosnien ist im Holzhandel als »b o s c h n i sches Schwarzföhren holz« bekannt und als solches auch sehr gesucht. Der Schreiber des Artikels, welcher als Verwalter der Schwarzföhrenwälder in Višegrad-tätig war, gibt im! obigen Aufsatze seine Bemerkungen über die Schwarzföhre in der Umgebung von Višegrad an der Drina. Der Verfasser sagt: 7) Stablo, iz kojeg je izvađen ovaj komad, raslo je u šumskom predjelu Crno brdo šumske uprave u Prijepolju. Inače se Crno brdo diže neposredno od mjesta Priboja i rijeke Uvea. Stablo je posječeno god. 1936. u rezervaciji Sv. Popovića iz Uvea, koji je džeferatost opazio prigodom piljenja balvana na pilani, pa ispiljene daske izlučio ustupivši mi primjerak. 306 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 27 <-- 27 --> PDF |
1. Die Schwarzföhre in der Umgebung von Višegrad kommt sowohl in reinen Beständen als auch in der Mischung mit Eiche, sogar Buche wie Fichte (Picea excelsa) und Picea omorica vor. Sie gedeiht auf Boden eruptiven Ursprungs (Granit, Gabro) als auch auf Kalkboden und zwar in der Meereshöhe von 300 bis 1.700 m. Die natürliche Verjüngung ist sehr gut und der Nachwuchs ist gegen Dürre und Unkraut sehr widerstandsfähig. 2. Im Jahre 1939 wurde der letzte Bestand urwaldigen Karakters abgeholzt d. h. ein Bestand, in welchem eine Abholzung noch nie stattfand. Die Lichtung des dargestellten Bestandes stammt von Windfällen ab. Tafel 1 stellt die Zusammensetzung einer Versuchsfläche in einem solchen Bestände dar. Dieser Bestand befand sich in der 64. Abteilung des Waldes Duvnica. Tafel 2 zeigt die Holzmasse dieses Bestandes sowie die prozentuellen Verhältnisse einzelner Stärkeklassen hinsichtlich der Stammanzahl, Grundfläche und Holzmasse. Die Stammhöhen wurden mit dem Isajevhipsometer gemessen und die Holzmassen der Mittelstämme sind aus dem´ kroatischen Forstnnd Jagdkalender genommen. Die Bestockumg dieses Bestandes würde 0,5 betragen. 3. Obwohl heute keine absoluten Bestände der Urwaldtypus bestehen, gibt es doch noch genug Stämme aus solchen Beständen, die´mehrere Jahrhunderte alt sind. Der Verfasser macht die Analyse eines solchen Stammes, welcher aus dem Walde »Varda« stammt. Der Stamm war 318 Jahre alt, hatte einen Brustdurchmesser, mit Rinde gemessen, von 101 cm und eine totale Höhe von 40 m. Die Tafel 3 gibt die eigentliche Analyse, während Tafel 4 die Dimensionen und die Masse desselben Stammes in verschiedenen Zeitaltern darstellt. 4. Zusammenfassend ´Schlägt der Schreiber des Berichtes für die Schwarzföhre des Višegrader Gebietes ein Holzhiebalter von 180 Jahren vor. Der Holzwert dieser Schwarzföhre liegt nämlich in seinem Holzkern, welcher mit »totem Pech« gefüllt ist. Das tote Pech beginnt sich im Alter von 80 Jahren zu sammeln. Auf Grund des Zuwaehsprozentwertes, welcher mit dem Zuwachsprozent der Holzmasse in Tafel 6 dargestellt ist, konnte der Verfasser das Holzhiebalter von 180 Jahren festsetzen. Auf dieses Alter, sagt der Verfasser, kann man sich auf Grund der Klotzprüfung alter Stämme in jenen Wäldern entscheiden.Der Verfasser 307 |