DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 16 <-- 16 --> PDF |
prevelike vlage stradala već prvih dana, dok se ponik crnog bora mnogo bolje držao. Da su velike kiše prestale još polovicom lipnja, ponik crnoga bora bio bi sigurno spašen, dok se to ne može reći za ponik smreke. II. NETAKNUTE SASTOJINE CRNOGA BORA. Kako je već napomenuto, 1938. god. sjekira je poremetila prirodnu ravnotežu crnoborove prašume i u posljednjim dijelovima na području višegradske uprave državnih šuma. Da barem ostane mali trag ili približna slika prašumskog tipa, priopćujem jedan fotografski snimak i premjerbu iz šume Duvnice ili, bliže, »iz Jablanice«. U tu svrhu izabran je dio 64-og odjela i u zajednici s Ing. Ivanom P. Isajevom fotografiran i snimljen jeseni 1938. god. i to pred sječu (si. 1.). Tabela br. 2. SASTAV DRVNE MASE ODABRANE PLOHE U ODJELU 64. Prsni promjer srednjeg stabla cm Visina srednjeg stabla m (po graf. | izjed ) Postotni odnos °/0 Debljinski razred od do cm a Masa _03 Opaske "3 CS . ´o* S IM . m 3 8 đ O co h s o do 30 23 1,1245 25 18 10,81 18,2 5,7 3,5 MASA sred31— 40 41—50 27 36 2,7522 5,9077 36 46 26 31 35,37 89,64 21,4 28,6 13,7 29,6 11,6 29,4 njih stabala uzeta po našem šumarIznad 50 sko lovačkom (51-71 ) 40 10,1794 57 34 169,20 31,8 51,0 55,5 kalendaru Ukupno 126 19,9638 — — 305,02 100,0 100,0 100 0 Po 1 ha 140 22,1820 — — 338,91 — — — Površina snimljene plohe iznosila je 0,9 ha, a dobivena je neposrednim mjerenjem. Dužine su mjerene vrpcom i štaflanjem, koje se mjestimice moralo upotrijebiti zbog strmosti terena. Snimljena ploha nalazi se između 600 i 700 m nad morem1. Ekspozicija sjeverna, a inklinacija 30°—45°. Temeljni kamen serpentin, pokriven tankim slojem zemlje, ali kamen izlazi mjestimice na površinu. Tlo je inače humozno. Od zelenjastih bilina spomenuti.je, da pored vrijeska (po lokalnom nazivu crnjuša — Calluna vulgaris Salisb.) pridolazi i lincura ili raven (Genua lutea L.). Podstojne sastojine nema. već mjestimice dolazi lijeska i crni grab (po lokalnom nazivu i nazivu u istočnoj Bosni, uopće kukrika — Ostrva carpinifolia Scop.). Prilično jednolik poredaj stabala na samoj plohi poremećen je jednom malom čistinom od ranijih izvala. Sastav te sastojine prikazuje tabela br. 1. Visine su mjerene Isajevim visinomjerom.2). 2) Taj visinomjer opisao je autor ing. I. Isajev u »šumarskom listu« br. 9. iz 1937. god. u članku: »Modifikacija Christenovog visinomjera«. 296 |