DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 19     <-- 19 -->        PDF

br. 3.


IZ ODJELA 77.


Promjeri na


U godini starosti stabla od


osnoTU opsega


bez sa 8 a


190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 310 318


kore cm korom cm


. a


"5 L


iznosi polumjer bez kore cm opseg d opseg d . o


37.65 38-75 39-65 40-6 41-65 42-6 43-2 48-9 446 45-1 45-6 46-05 46-1 46-6 294 93-5 318 101-3 7´8
32-5 32-45 34-2 35-— 35-9 36-5 37-2 37-9 385 3885 39-2 39-6 40-05 40-4 258 82-0 278 88-5 65
21-95 230 23-8 24-65 25-6 26-5 27-15 28-15 29-05 28-7 ..-. 30-95 31-45 31-7 207 65-5 220 70 4-5
12-4 13-8 14-2 15-4 16-45 17-25 17-9 18-7 19-4 20-05 20-6 21*26 21-9 22-5 143 45-5 154 49 3-5
2-3 .-. 12-3 5-2 6-1 6-9 7-6 8-3 8-8 9 4 9 6 10-4 10´6 11-2 71 22-5 84 26-7 4-2
.-. 1-0 1-8 2-7 3 4 4-1 4-7 5-2 5-8 6-3 6-8 7-4 7-7 8-1 50 16-— 54 17-2 1-2
1) Sastojim izabranog stabla.


Izabrano stablo raslo je u šumi Varda (s kotom Velika Varda 1.389
m nad morem). Glavni smjer Varde jest sjever-jug; nadmorska visina
iznosi oko 1.000 m, a lokalna je ekspozicija jugozapadna. Temeljna podloga
je serpentin, koji mjestimice izbija na površinu kao krupnije i sitnije
kamenje. Tlo je plitko do srednje duboko: sastojina, koja tu dolazi omogućuje,
da je tlo razmjerno dobro humozno, rastresito i svježe. Mrtvi
pokrov sastoji se od tankog pokrova listinca (bukovog), a živi od raznih
vrsta Festuca, koje na progalama zamjenjuju bujadi, a na osojnim (sjeveroistočnim)
stranama otimlje im prvenstvo vrijes.


Sastojina, u kojoj je bilo stablo, jest mješovita od crnog bora i bukve.
Bukva ovdje zapravo čini podstojnu sastojinu, jer je ne samo znatno
mlađa od crnoga bora, nego je i omjer smjese na bazi masa 0,7 : 0,3 u
korist crnog bora. Iako je veća masa crnoga bora uslovljena i pogodnijim´
staništem za bor (I/II bonitet) nego za bukvu (II/III bonitet), ipak se
bukva ne može izmaći karakteru podstojne sastojine ni svojim vanjskim
oblikom. Za ovu sastojinu imamo i taksacione podatke, koji su dobiveni
polaganjem primjernih pruga.


Podatci se odnose na 1 ha, a glase:


Debljinski razred


od .. . do .. . cm 10—30 32—54 56—80 preko 80 cm. Svega´
Masa crnoborovine 17 23 92 21 == 153 m3


Masa bukovine 28 36 11 = 75 m3


Ukupno 45 59 103 21 = 228 m3


Već navedene mase pokazuju utjecaj debljine stabala, a izvršene
doznake pokazat će to još jasnije. Naime, u istom su se odjelu tokom
1938. i 1939. god. realizirala dva rezervaciona ugovora i to tako, da se je
svake godine doznaka izvršila po cijelom odjelu. Predmet ugovora bila su


299