DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 22 <-- 22 --> PDF |
2) Analiza, Rezultat analize stabla, koja je izvršena uz sudjelovanje Ing. P. Vujića, prikazan je u tab. 3. Podaci u tabeli rezultat su mjerenja 2—3 polumjera, već prema tome, kako je zahtijevao odnosni prosjek, a djelomice su provjereni i mjerenjem opsega, naročito perifernog. IV. ODREĐIVANJE VISINE OPHODNJE ZA CRNOBOROVE SASTOJINE. Viisinu ophodnje možemo zamijeniti i gospodarskom starošću sastojine ili stabla. Pitamo se, u kojoj dobi crni bor postizava sječnu zrelost. Kažemo, da je šuma zrela za sječu, kada svojim´ dimenzijama odgovara potrebama čovjeka. Tako je drvo zrelo za sječu počevši od letvenjaka, pa i kad je tanje (božićna drvca primjerice). No ta zrelost je relativna, pa Tabela br. 4. PREGLED DIMENZIJA STABLA U starosti ođ god. iznosi 50 100 150 180 200 250 300 318 318 s korom prsni promjer 22 48 66 73 79 86 92 93 101 cm visina met. 17-0 32-0 36-0 38-0 39-5 39-8 1 40-0 40-0 — masa m´ 0,3337 28027 5-6223 7,1924 8-3253 10-693l| 12-8124 13-4023 16´0143 prosječni dobri prirast mase dm3 C006 0-028 0´037 0-040 0-041 0-042 0-043 0-043 — se kao prava, prosječna zrelost treba smatrati ona, u kojoj stablo može dati najjače dimenzije, poznate kod drveta kao građevnog materijala. Druge sječne zrelosti ograničene su na razmjerno male količine. To je ograničenje i prostorno u dosta uskim granicama. Uzgojem šume za božićna drvca može polučiti lijepu rentu na pr. onaj, koji je blizu jeftinog prevoznog sredstva, blizu tržišta a nema konkurencije ili je konkurencija malena, jer je optrošnja tog sortimenta vremenski ograničena na svega jedan dan u godini, a brojčano razmjerno na mali broj kupaca. Slično je, primjerice i s kestenovim šumama za štapove, a našlo bi se i još sličnih primjera. Kod crnoborovine je od odlučne važnosti pored dimenzija još jedno svojstvo, a to je 1 u č e v o s t. U lokalnom nazivu višegradskoo- područja lučevos t označuje prodiranje mrtve smole u srce crnoborovog stabla. Lučevost je ona odlika bosanske crnoborovine, koja \. je učinila daleko poznatom, koja joj je dala pravu cijenu i sigurala dobru prođu mal ne u svako vrijeme. Mla d lij ika v bo r — crnoborovina bez mrtve smole — manje je vrijedan od jelovine ili smrekovine, a gotovo i od bukovine, usprkos tome, što je puno žive smole, koja cirkulira stablom. Dakl e kod određivanja sječne starosti crnoborovog drveta neophodno je potrebno paziti na njegovu lučevost. 302 |