DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 25 <-- 25 --> PDF |
U razmatranje uzeto je samo razdoblje od stote godine pa na više, jer visinu ophodnje nitko ne će odrediti za gospodarenje ispod te starosti, koja prema tome predstavlja donju granicu ophodnje. Opaža se, da %i prirasta mase u razdoblju od 50. do 100. godine pada naglo, tako, da za naredno pedes etljeće ne iiznosi ni pola onoga iz prvoga razdoblja. Nadalje je karakteristično, da iza 150 god. starosti % prirasta mase pada na ispod 1%. Postotak prirasta vrijednosti, naprotiv, pokazuje drugo kretanje. Kulminacija % prirasta vrijednosti je u razdoblju između 150. i 180. godine; u narednom razdoblju od svega 20 god. pada postotak prirasta Vrijednosti na gotovo Vs maksimuma. Postotak prirasta vrijednosti određuje i visin u ophodnj e ili sječnu starost stabla. Ta glasi, da bosanski crni bor Zft´o-uffa mrfätäz twntsfe jnnSć i zm/tdmfü /mzff/.... mrt:- --- *o .«. SI. 6. zahtijeva život od 180 god., pa da dade maksimum vrijednost i. Tim su dokazana i okularna opažanja, koja su na osnovu promatranja panjeva posječenih stabala razne starosti i u raznim; šumama govorila za ophodnju — sječnu starost bosanskog crnoga bora — od 180 g o d i n a. V. POGLED U BUDUĆNOST CRNOBOROVIH ŠUMA. Budućnost crnoborovih šuma jednaka je sudbini ostalih bosanskih šuma, o kojima se u nas mnogo piše. Naglašava se i naročita vrijednost bosanske crnoborovine, ali se do sada nisu poduzimale mjere, potrebne, da se ona ne samo sačuva, nego i unaprijedi. Posve je razumljivo, da te mjere traže j veće financijske žrtve, ali kad se radi o većem dobru, valja i više ulagati. To se povećanje troškova, uglavnom, odnosi na povećanje 305 |