DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Dr. Ing. ZLATKO VAJDA. Zagreb. TEMELJI RACIONALIZACIJE RADA (GRUNDLAGEN DER ARBEITSRATIONALISIERUNG) Što je čovjekov rad smišljeniji, bolji i organizovaniji, to je i njegov opstanak sigurniji, a život mu je lakši. Što pojedini narod ima više zadovoljenih radnih jedinica, to je i napredak čitavog toga naroda sigurniji i veći. Nerad i neznanje pojedinca pogoršava njegovo ekonomsko stanje, a zajednica, koja ima ´mnogo takovih pojedinaca, nazaduje u svakom ..^ gledu — što, u krajnjem slučaju, vodi do njezinoga raspada. Rad je, tjelesni i duševni, osnovni uvjet ljudskoga opstanka i njegovoga napredka. Prvi iziskuje stalne napore ljudskog tijela, drugi je ograničen na intenzivno mišljenje. Teže životne okolnosti izazivaju i intenzivniji rad — jači napor ljudskih snaga —da bi se osigurali primarni uvjeti za život. Prekomjerni rad dovodi do iscrpljenja ljudskih snaga i slabljenja organizma, pa ljudi nastoje već odavna, da izbjegnu takvom radu. Zato svaki rad treba biti unutar -fizičkih mogućnosti pojedinca. Svaki rad treba biti promišljen i planski, da se izbjegne uzaludno rasipavanje ljudskoga rada uopće. Tijekom vijekova postao je ljudski rad mnogostran. Što je čovječanstvo više napredovalo1, otvarala su se i brojna polja rada. Pojedine vrste radova postale su sve složenije tako, da ih više nije mogao obavljati jedan čovjek, nego je za njih bilo potrebno više ljudi. Kako su ljudske potrebe mnogobrojne, tako su se razvile i različite vrste radova, da bi se te potrebe podmirile. Obzirom na životne potrebe čovjekove, gospodarski radovi spadaju među najvažnije i osnovne radove. Kako svaki rad znači ujedno i trošenje energije, razumljiva je težnja čovjekova za njegovom racionalizacijom, a to znači: d a u z š t o manji p o t r oš a k energije, bude efekt rada veći, a da se uz to ne umanji kvalitativna vrijednost rada. Spoznavši ljudi bit i izvor rada, pa njegov odlučni i presudni značaj za svoju egzistenciju, započeše sa njegovim podrobnijim istraživanjem, nastojeći, da raznolike radove, što osiguravaju i olakšavaju život čovjekov, izvedu što pravilnije i što lakše. Započeše istraživanja i ustanovljivanja ispravne metodik e kod intelektualnih i fizičkih radova sviju vrsta, a posebna je pažnja posvećena radovima manuelnih radnika. Opće je poznato, da se je koncem prošlog stoljeća u tom poslu prvi istakao Amerikanac Taylor , koji je počeo istraživati rad i razčlanjivati ga u njegove sastavne dijelove, da bi ga poboljšao : racionalizirao. Imajući pred očima socijalne prilike današnjice, nastoji se ustanoviti normalna djelatnost čovjekova t. j. onaj intenzitet rada i način njegove izvedbe, koji ne može biti na uštrb njegovom zdravlju. To je postalo temeljnim problemom upravo zato, što je čovjeku radniku cilj, da svojim radom stvori što povoljnije uvjete za život t. j . da za svoj rad 308 |