DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 32 <-- 32 --> PDF |
SAOPĆENJA JEDAN ZASLUŽENI JUBILEJ Povodom osamdesete godišnjice ravnatelja šuma u m. Eduarda Slapnlčara. Kad svrnemo okom po našim šumama, najradije će nam se ciko napasti na mladim i srednjodobnim sastojinama. Na njih gledamo upravo kao na djecu: i kako će djeca doći poslije nas da nas zamijene, te mlade šuime zamijenit će one starije, odrasle. I kad prevrnemo možda već požutjele listove gospodarskih osnova ili stare uzgojne prijedloge ili oeevidnike u šumariji, naći ćemo, redovno skromno, bez ikakovih osobitih oznaka, zabilježeno ime šumara, koji je na tome poslu radio. Možda je i ime već izblijedilo. Eduard Slapničar, ravnatelj šuma u miru S ponosom mcžemo mnogo puta gledati u te često puta požutjele papire i izblijedjela imena. Jer ako usporedimo negdanje uzgojne osnove sa stvarnošću, naći ćemo, da je šumar savjesno i dobro ispunio svoj zadatak. Ime našega jubilarca stoji na jednom cd prvih mjesta u tome pogledu. Njegov dugogodišnji a uvijek korisni rad u šumarskoj struci s jedne strane, a njegov čisti i neslomljivi značaj s druge, daju neizbrisivu sjajnu aureolu njegovoj markantnoj pojavi. G. Eduard Slapničar rodio se je 15. lipnja 1861. u Krapini. Više — onda najviše — šumarske nauke završio je 12. lipnja 1880. na našoj skolwmatici u Križevcima. Odmah stupa u šumarsku praksu kao besplatni vježbenik kcd županijskog nadšumarskog ureda u Križevcima, a 22. srpnja 1881. zauzima mjesto kotarskog šumara u Vrbovcu. Pun poleta i ljubavi za svoju struku, izrađuje gospodarske osnove za šume mjesnih općina Gradac, Vrbovec i Lojnica i daje se na pošumljavanje čistina. Danas su to lijepi 50-gO´dišnji hrastici. 312 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 33 <-- 33 --> PDF |
God. 1883. imenovan je kotarskim šumarom I. banske imovne općine u Stankovcu; iste godine polaže ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva i preuzima pri vremeno upravu gospodarskog ureda u Glini. God. 1884. odlazi na vlastitu molba za ko tarskog šumara imovne općine križevačke u Čazmi, gdje ostaje do 1886. Tu razvija jaku djelatnost: ureduje šumsko-tehničku službu, mnogo se posvećuje poslovima oko uzgoja šuma i počinje sa čišćenjem i proređivanjem sastojina, da tato pokrije potrebe na drvetu, a zaštedi stane sastojine. God. 1886. imenovan je procjeniteljem križevačke imovne općine. Dolazi pravi čovjek na pravo mjesto. Rekordan broj gospodarskih osnova — 43 na broju — koje su odobrene po hrvatskoj vladi, svjedoči o intenzivnom radu njegovom. Mnoge cd tih osnova još i danas služe kao glavna podloga za gospodarenje. Gd. 1887. postaje nadšumar i zamjenik upravitelja. God. 1889./90. dodjeljuje ga vlada povjerenstvu za uređenje paviljona na milenij skoj izložbi u Budimpešti. Odlikovanje kolajnom i diplomom značilo je puno priznanje za ovaj rad. God. 1900. izabire ga zastupstvo imovne općine đurđevačke za upravitelja gospo darstvenog ureda. Dekretom vlade od 26. prosinca 1900. uslijedilo je imenovanje. Go dine 1920. imenovan je šumarskim savjetnikom. Na mjestu upravitelja gospodarstvenog ureda imovne općine đurđevačke ostaje do 30. ožujka 1922. kad je umirovljen. Osim pomenutih letimično nabrojanih momenata iz života našega jubilarca, koji pokazuju njegovu jaku aktivnost kao šumara, čiji su tragovi vidljivi i danas svuda, gdje je službovao, neka je dopušteno iznijeti još koju značajniju sl´ku iz njegovog života. Eduard Slapničar surađuje i u »Šumarskom Listu«. Napomenut ćemo samo neke njegove radove. Godine 1881. piše mladi E. Slapničar: »Poučno putovanje slušatelja III. šum. tečaja u Č e š ku«. Osvrćući se na članak šumara A u e-a piše god. 1902. »Još nešto: O načinu procjene goriva u našim proredama«. Godine 1932. piše: »Zašto je nastao financijalni slom krajiških imovnih općina«. Osobito je važna ova potonja rasprava, jer je u savezu sa rješenjem pitanja o imovnim općinama, koje je još i danas na dnevnom redu i o kome je pisac još 1920. godine podnio svoj memorandum. Duboko poznavanje pitanja, o kome raspravlja, pa jasno gledanje na stanje stvari — osobina je Slapničarova raspravljanja uopće, a u ovoj raspravi napose. Njegovo gledište o uređenju šumskog gospodarstva imovnih općina, po kome to gospodarstvo ima davati što veći kvantitativni prihod, kao i druge promišljene i opravdane tvrdnje, potpuno su na svom mjestu i obrazložene. Kroz tri periode je povjerenik na ispitu za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Mnogo je mladih šumara dobilo svoju prvu stručnu praksu pod upravom E. Slapničara. Jedni od njih su danas već također u mirovini, a drugi na važnim položajima . u šumarskoj administraciji. Svi su zadržali svoga nekadašnjeg starješinu u najljepšoj uspomeni. A imali su i zašto. Poslovična je kolegijalnos t našega uvaženoga jubilarca. Svuda: i u uredu i u šumi i u izvanuiredskom dodiru pun takta i urođene finoće, uvijek je odavao sliku pravoga starješine. O tom svjedoči njegov, po svoj prilici jedinstveni, postupak kod popunjavanja mjesta mladih ljudi, o čemu pripovijedaju njegovi negdašnji činovnici. Bilo je to ovako: Kad je trebalo popuniti mjesto1 vježbenika, upravitelj gospodarstvenog ureda E. Slapničar pozvao je redovno najmlađeg vježbeinka pa mu je iznio kandidate, koji su završili šumarske nauke i koji traže, da ih imovna općina primi u svoju službu. Te je kandidate poznavao najmlađi vježbenik još sa studija. Bili su, po pravilu, od njega najviše godinu mlađi ili možda njegovi vršnjaci. E. Slapničar je tražio, da najmlađi vježbenik iznese svoje mišljenie o svakom kandidatu, da li je vrijedan čovjek i dobar 313 |