DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 33 <-- 33 --> PDF |
God. 1883. imenovan je kotarskim šumarom I. banske imovne općine u Stankovcu; iste godine polaže ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva i preuzima pri vremeno upravu gospodarskog ureda u Glini. God. 1884. odlazi na vlastitu molba za ko tarskog šumara imovne općine križevačke u Čazmi, gdje ostaje do 1886. Tu razvija jaku djelatnost: ureduje šumsko-tehničku službu, mnogo se posvećuje poslovima oko uzgoja šuma i počinje sa čišćenjem i proređivanjem sastojina, da tato pokrije potrebe na drvetu, a zaštedi stane sastojine. God. 1886. imenovan je procjeniteljem križevačke imovne općine. Dolazi pravi čovjek na pravo mjesto. Rekordan broj gospodarskih osnova — 43 na broju — koje su odobrene po hrvatskoj vladi, svjedoči o intenzivnom radu njegovom. Mnoge cd tih osnova još i danas služe kao glavna podloga za gospodarenje. Gd. 1887. postaje nadšumar i zamjenik upravitelja. God. 1889./90. dodjeljuje ga vlada povjerenstvu za uređenje paviljona na milenij skoj izložbi u Budimpešti. Odlikovanje kolajnom i diplomom značilo je puno priznanje za ovaj rad. God. 1900. izabire ga zastupstvo imovne općine đurđevačke za upravitelja gospo darstvenog ureda. Dekretom vlade od 26. prosinca 1900. uslijedilo je imenovanje. Go dine 1920. imenovan je šumarskim savjetnikom. Na mjestu upravitelja gospodarstvenog ureda imovne općine đurđevačke ostaje do 30. ožujka 1922. kad je umirovljen. Osim pomenutih letimično nabrojanih momenata iz života našega jubilarca, koji pokazuju njegovu jaku aktivnost kao šumara, čiji su tragovi vidljivi i danas svuda, gdje je službovao, neka je dopušteno iznijeti još koju značajniju sl´ku iz njegovog života. Eduard Slapničar surađuje i u »Šumarskom Listu«. Napomenut ćemo samo neke njegove radove. Godine 1881. piše mladi E. Slapničar: »Poučno putovanje slušatelja III. šum. tečaja u Č e š ku«. Osvrćući se na članak šumara A u e-a piše god. 1902. »Još nešto: O načinu procjene goriva u našim proredama«. Godine 1932. piše: »Zašto je nastao financijalni slom krajiških imovnih općina«. Osobito je važna ova potonja rasprava, jer je u savezu sa rješenjem pitanja o imovnim općinama, koje je još i danas na dnevnom redu i o kome je pisac još 1920. godine podnio svoj memorandum. Duboko poznavanje pitanja, o kome raspravlja, pa jasno gledanje na stanje stvari — osobina je Slapničarova raspravljanja uopće, a u ovoj raspravi napose. Njegovo gledište o uređenju šumskog gospodarstva imovnih općina, po kome to gospodarstvo ima davati što veći kvantitativni prihod, kao i druge promišljene i opravdane tvrdnje, potpuno su na svom mjestu i obrazložene. Kroz tri periode je povjerenik na ispitu za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Mnogo je mladih šumara dobilo svoju prvu stručnu praksu pod upravom E. Slapničara. Jedni od njih su danas već također u mirovini, a drugi na važnim položajima . u šumarskoj administraciji. Svi su zadržali svoga nekadašnjeg starješinu u najljepšoj uspomeni. A imali su i zašto. Poslovična je kolegijalnos t našega uvaženoga jubilarca. Svuda: i u uredu i u šumi i u izvanuiredskom dodiru pun takta i urođene finoće, uvijek je odavao sliku pravoga starješine. O tom svjedoči njegov, po svoj prilici jedinstveni, postupak kod popunjavanja mjesta mladih ljudi, o čemu pripovijedaju njegovi negdašnji činovnici. Bilo je to ovako: Kad je trebalo popuniti mjesto1 vježbenika, upravitelj gospodarstvenog ureda E. Slapničar pozvao je redovno najmlađeg vježbeinka pa mu je iznio kandidate, koji su završili šumarske nauke i koji traže, da ih imovna općina primi u svoju službu. Te je kandidate poznavao najmlađi vježbenik još sa studija. Bili su, po pravilu, od njega najviše godinu mlađi ili možda njegovi vršnjaci. E. Slapničar je tražio, da najmlađi vježbenik iznese svoje mišljenie o svakom kandidatu, da li je vrijedan čovjek i dobar 313 |