DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 7 <-- 7 --> PDF |
zauzeo korov i da treba prije svega posebnih poboljšnih mjera, pa da bude opet u punoj mjeri sposobno za šumsku proizvodnju. »Princi p oplodnj e sječe « nije ni izdaleka proveden: on predpostavlja veoma pomnjivo zahvatanje u sastojinu a na osnovu poznavanja bioloških osobina drveća i stanišnih prilika. Kako su rijetko kada dovoljna i tri zahvata u cjelicu šumu za uspješno pomlađivanje prirodnim putem, već je redovno potrebno više, a kako se je na našim staništima radilo redovno samo sa dva zahvata, a i ti su često provedeni kako ne treba i onda kad im nije rilo vrijeme, rezultat su »br a n jev ine«, koje ni po svojoj strukturi ni po svome postanku ni izdaleka ne zadovoljavaju. Površni promatrač možda će ponekad biti i zadovoljan, štoviše, možda će naći, da je podpuno udovoljeno i propisima zakona o šumama, jer je pošumljavanje provedeno u roku od tri odnosno od pet godina poslije sječe. Međutim ne treba zaboraviti, da je smisao odredbe o obaveznom pošumljavanju u određenom roku taj, da se na danom staništu što Jp r i! j e iskoriste proizvodne snage za šumsku proizvodnju u punom smislu, kako bi istinski ib i 1 o provedeno pošumljavanje odnosno pomlađivanje. Ako je već prošlo i dva a možda i tri desetgodišta, a da nije osigurana potrebna proizvodnja na danom zemljištu, pa računajući sa minimalnim prosječnim godišnjim prirastom na jedinici površine, gubitci su upravo ogromni. Kad bismo danas strogo računali tako izgubljeni prirast, došli bismo, sigurno je, do poraznih rezultata, jer bismo vidjeli, da je naš narodni imetak smanjen za velike vrijednosti, a da i ne govorimo o šteti, što su je pretrpjeli pojedini šumovlasnici. Istina je, priroda ima svoj put u izgrađivanju biljnih zajednica, a onda i u izgrađivanju šume, kao najsavršenije biljne zajednice. Na staništima, sa kojih je uklonjena sastojina, redovno se prirodnim putem najprije javlja izmjena vrsta. Tako na staništima hrasta i bukve eto, pored drugih vrsta, i obüilje graba. On će biti često puta najglavnija prelazna vrsta. Ali ni grab nije bez promjene. On daje dosta zemljištu svojim listincem, pa će grabova sastojina stvoriti s vremenom uslove i za druge vrste, koje će ulaziti medu grab i koje će ga s vremenom: potiskivati. Samo je to dug put, kojim gospodarstvo ne može ići. Gospodarstvo traži brži put. Detaljno i brzo proučavanje o v i,h »b r a n j e v i n a« i brze šumsko-gospodarske mjere u njima, bez obzira u čijem su vlasništvu, hitna je i neodloživa potreba, jer stotine jutara, koje vidimo kao mlade s a s t o j Ü n e, u stvari su vrlo često samo d e t e r i o r i r a n a šumska zemljišta, koja treba što prije privesti njihovoj pravoj svrsi, šumskoj proizvodnji, koja će odgovarati i stanišnim prilikama i narodnim potrebama. Na taj način povećat ćemo proizvodnju a s time i pojačati, naš narodni imetak u velikoj mjeri. 3 Pitanje pošumljavanja goleti na Kršu bit će dugo važan i nimalo lagan zadatak našega šumskoga gospodarstva. Veliko prostranstvo goleti pa smještaj njihov od morske obale do velikih nadmorskih Visina i duboko 287 |