DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 9 <-- 9 --> PDF |
shvaćamo u šumskom gospodarstvu. O sastojinam a odnosno o uzgoju sastojina u punom smislu te riječi možemo jedva govoriti kod srednjeg seljačkog posjeda, jer je redovno i u tom slučaju veći dio zemlje pod poljoprivrednom obradbom. Na malom seljačkom posjedu možemo govoriti najčešće o uzgoju pojedinüh-stabala, o redu ili nizu stabala i o skupinama stabala. To može uzgojiti seljak bez većih poteškoća i na malom posjedu. Za tu su svrhu podesni okrajci poljoprivrednog zemljišta, »uvrati« nazvane u nekim našim krajevima, pa međe, ukoliko nisu iskorišćene za uzgoj voćaka. Pri tom će trebati sadnju drveća dovesti u sklad sa poljsko-redarstvenim propisima. S druge strane za sadnju na međama treba odabirati drveće, koje raste brzo, koje daje što manje sjenke i koje se može na podesan način iskorišćavati, osobito »čulanjem«. Ako je postavljeno načelo, da ne smije ostati neiskorišćen ni komadić zemlje, a to načelo zaista treba i provesti, onda se mora naći mjesta i za uzgoj šumskog drveća po mogućnosti na svakom seljačkom posjedu, pa makar se radilo i o uzgoju nekoliko stabala. Naš budući zako n o šu mam a sigurno će o ovome voditi brigu. Valja međutim nastojati, da se za to nađe mogućnosti još i prije donošenja toga zakna. Naši šumarski stručnjaci, koji će raditi kod velikih župa, imati će u ovom pravcu mnogo zadataka i posla. Ovaj rad, izveden na širokoj osnovici, povećat će osjetljivo proizvodnju drveta. Uzmimo da se ovirn putem zasadi i odgoji svake godine samo prosječno 4—5 stabala na dušu, kroz nekoliko godina bila bi to jaka osnovica za opskrbu drvetom. 5 Ima vrsta drveća, kojima se, možda i nehotice, nije dosad posvećivalo dovoljno pažnje, ma da su one i po zadovoljenju narodnih potreba i po prihodu u šumskom gospodarstvu od velike važnosti. Razlog je tome, što su te vrste bile do nedavna cijenjene možda samo u određenim prilikama, gdje je unovčenje bilo lagano, a možda ponekad i za to, što tih vrsta na drugim staništima ili nije bilo ili su dolazile samo u maloj mjeri. A razlog je bio možda i u tome, što se njihovo uzgajanje nije uzimalo strogo kao sastavni dio uzgojnog rada šumareva. Ovaj čas ćemo istaći samo nekoliko vrsta: K a n a d s k u topolu, pitomi orah, pinj i hrast plutnjak. U naše vrijeme traže potrebe industrije mnogo mekoga drveta, a podpuno je sigurno, da će ga tražiti! i u budućnosti. Industrija ukočenog drveta traži! to u prvom redu. Dovoz iz dalekog svijeta, na što se također pomišljalo, a u nekim slučajevima to se je i provodilo, biti će vezan s poteškoćama i onda, kad se uredi normalan promet, već s obzirom na poteškoće, kojima su uzrokom osobine drveta, pa makar se radilo i o mekanom drvetu. Meke vrste — m´islimo na vrbe i topole — od osobite su važnosti za to, što razmjerno daleko brže rastu, pa prema tome daju i prije prihod nego druge. Težnja za što većim skraćivanjem ophodnje rijetko se gdje može ostvariti tako brzo, kao baš kod uzgajanja ovih vrsta. Računajući, da je, primjerice u kanadske topole, ophodnja oko 30—35 godina, u kojoj 289 |