DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 50     <-- 50 -->        PDF

ništa. Rješenjem ministarstva šuma jl rudnika broj 30723/36 od 15-1-1937
na osnovu §§ 121 i 126 Zakona o šumama13 određena je zabrana sječe
stabala munike »s razloga, što je ta vrsta drveća u prirodu dosta rijetka«.
Sječa stabala munike dozvoljava se samo u naučne svrhe ili iz šumskouzgojnih
razloga a i u tom slučaju mogu se sjeći samo defektna (za život
nesposobna) stabla. Međutim, munika se mjestimice sječe nemilice. Neka
njena staništa nisu danas ništa drugo, mego panjišta. S obzirom na pridolaženje
ove vrste na takvim terenima, gdje osim nje gotovo ni jedno
drugo drvo ne može pružiti tlu sigurniju zaštitu, nije,ni čudo, što se na
mjestima gdje su posječena stabla munike, stvaraju počeci bujica i vododerina.
Možda je danas k r a j m j e v r i j e m e, da se pvo
drvo zaštiti jakim mjerama, ne samo zbog toga, što
je prirodna rijetkost, nego da bi se zaštitilo i ono
zemljište, na kome o n o r a s t e.


LITERATURA


1.
Christ H. — Uebersicht der Europäischen Aibietineen (Pinus Lin.) — Naturf. Gess.
Basel III. (1863), str. 549.
2.
Antoine F. — Pinus leucodcrmis Ant. — Österreichische Botanische Zeitschrift XIV
(1864), str. 366. (Isto u posebnom izdanju (1865) sa 2 fotografije).
3.
Christ M. — Beiträge zur Kenntniss europäischer Pinus-Arten Flora. N. F. 1867,
str. 83. (Regensburg).
4. Beck Dr. Q. — Flora von Südbosnien -und der angrenzenden Herzegowina — Annai.
d. naturh. Hofmus. II. 1887, str. 60 (38).
5.
Formanek Dr E. — Zweiter Beitrag zur Flora von Serbien, Makedonien und Thessalien
— Verhandlungen des naturforsch. Vereines Brunn 1896, str. 9 i 20.
6. Vandas Dr. C. — Reliquiae Formanekianae Brunae 1909, str. 533.
7.
Novak Dr. F. — Pinus pindica a Pinus magellensis — Rozpravy II. Tfidy Češke
Akademie. Ročnik XLIV (1934) č. 18.
8. Adamović Dr.
L. — Die Panzerföhre in Pindus Gebiete. — Österrechicsche Botan.
Zeitschr. 1906, str. 487.
9.
Schoiuw J. — Les Coniferes d Italie, sous les raports geographiques et historiques.
Ann. d. Se. Nat. (Bot.) Ser. III T. III (1845), str. 233.
10. Longo B. — Intorno al Pinus leucodermis Ant. Annali di Botanica Vol. V. Fase. 2
(1907), str. 115—131, sa nekoliko fotografija.
11.
Fiiori Adriano — II Pino Laricato — L´Alpe — Rivista forest. Italiana. Ann. XVIII
(1931), str. 4012.
Markgraf Dr. F. — Die Panzerkiefer — Mitteilungen der Deutschen Dendrolog;schen
Gesellschaft 43 (1931), str. 250.
13. Fitschen J. — Handbuch der ´Nadelholzkunde, Berlin 1930, str. 402.
14. Boissier E. — Flora orientalis. Vol. V. 1884, str. 697.
15.
Maire R. et Petitmengin M. — Etude des Plantes Vasculaires recoltees en Grece
(1904). Nancy 1907, str. 234.
16. Pančić Dr. J. — Flora kneževine Srbije — Beograd 1874, str. 638.
17. Petrović S. D. — O šumskom drveću u Južnoj Srbiji. — Šumarski List (1934),
str. 471
18. Košanin N. — Geološki i geografski momenti u razviću flore Južne Srbije. — Zbornik
radova posvećen J. Cvijiću — Beograd 1924.
13 Vidi Šumarski list br. 3/4 1938. str. 201. — Zabrana sječe stabala Pančićeve
omorike i mimike.


382