DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 55     <-- 55 -->        PDF

/


SAOPĆENJA


PRILOG POVIESTI NAŠEGA ŠUMARSTVA


Dobrotom predsjednika ogulinske imovne općine g. Josipa Fröhlicha iz Brinja
dobio sam dva naredna štampana priloga, koji se odnose i na povijest našega šumarstva
i koje ovdje priopćujem.


NARODU KRAJIŠKOM LIEPI I LJUBEZNI POZDRAV!


U starinstvu domovine naše bila su sretna vremena, kad su stari Bani naši narod
svoj u sabore sazivali, te kao otci s diecom svojom´ o sreći domovine Ijubezno se
dogovarali. Tieh liepšieh i čestitieh vremenah odavna je već nestalo bilo, jer nastadoše
zla vremena, u kojima smo takove Banove imali, koji nit od našeg roda ni plemena,
već tudjini nemilostivi biše, koji s nami mi u nasern jeziku govoriti neznadoše.


Raduj se, mili narode naš, jer od kada smo opet iza tolikieh zalah jedno dobro
naše, Bana Jelačića, stekli, ogramulo je žarko sunce domovini našoj, vratja nam se
sreća i razvija krila naša slava starodavna.


Kad je dični glas i k vami, vitežki krajišnici, doletio, da je milost carska svietlog
Bana Jelačića na to visoko dostojanstvo podigla, uzigrala su junačka serca vaša,
jer znala je sirotna krajina, da je i njoj opet sunce ogramulo, i da je ona otca zadobila,
koji će se za nju pobrinuti znati.


I zaista u toj nadi, vitežki narode krajiški, ti se prevario nisi, jer perva je briga
našeg Bana bila, da izlieči gerdne rane tvoje. Sazvao je dakle kako sa svieh stranah
domovine naše tako i iz krajine zastupnike i drugu uglednu gospodu, te pretresavši
molbe tvoje, učinio je u propisih vaših takove promiene, da će vam sve potežkoće
vaše s jumačkieh ramenah spasti, i da ćete i vi u svakoj struci blagostanja napriedovati
moći.


Nove ove propise primio je sabor jednodušno, i šalje ih po priloženoj molbi njih
Veličanstvu milostivom caru i kralju našem na previšnje potverdjenje, koje moćna zaštita
naša svietli Ban će takodjer naskoro izraditi znati.


Polaštice ovieh novieh propisali za krajinu uvidit ćete iz sliedećih točkah:


1. Stupit ćete i vi kao dio našieh kraljevinah na ustavno polje, to jest, zakoni i
propisi za vas neće se kao dosad bez vas satvarati, nego pošiljat ćete na sabor ovaj i
odsele svake godine zastupnike svoje, da se o sreći i potrebi domovine naše s ostalom
bratjom i s svietlim Banom svojim posavietovati možemo. Neće dakle moći svatko
komu na um pane bez vašeg znanja propise vam krojit, da pod njima stenjete vi i
potomstvo vaše.
2. Narodni jezik naš uvodi se u sve poslove službene; zato neće trebat dieci vašoj
tudje jezike učiti, već u školah koje će se bolje urediti u svom jeziku sve učiti,
što će njoj na korist služit, i moći će tako sve časti postignuti. Kod poglavarstva i sudišta
ne ćete kroz tudja usta govoriti, koja istinu nikada pravo ne tolkuju.
3. Neće vam se izvan u vojničkoj službi, po vojničkom prepisu, (t. j . po Tereziani)
suditi.
4. Ukidaju se potežkoće iztiečuće iz reškriptah bivšeg Hofkriegsratha.
5. Zemlje vaše podpuna će vlastitost vaša biti, kojom baratati možete, kako
vami drago, samo tri rali da podkućnice bude.
6. Obćinski pašinci vlastitost su obćinah, kojom obćine vladat budu mogle.
7. Iz deržavnih šumah dobivat ćete i vozit smieti svaki dan od ležećeg derva,
a bukovinu i ljeti sieći.
8. Špekulacija s sumarni neće smieti bez privoljenja obćinah počimat se.
9. Gradju i dasku dobivat ćete što se lakše bude moglo.
387




ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 56     <-- 56 -->        PDF

10. Branjevine odredit će obćine u šumi.
11. Imat ćete beaplatnu žirovinu i pašu po šuman i po proplancih.
12. Kod prodaje i promiene gruntah moći će se kontrakt i kod kumpanie ´bez
regimenta učiniti.
13. Vinograde smije svatko zasadjivat na svojoj zemlji kako kome drago.
14. Posljednji član jedne kuće more i zemljišta u testamentu kom mu drago
ostaviti.
15. Tergovini i zanatu more svatko bez ušterba vojničke službe podati se.
16. Mladež, more bez zaprieke nauke učiti.
17. Osim zemljišta more svaki krajišnik zgrade i blago i sve drugo imati.
18. Dioba će se i na tri rali zemlje dopustjati, (bez da treba kao dosad najmanje
tri čoeka ma svakoj strani biti; samo ima se svaki obvezati kad na njega red dojde,
da će svoju službu odslužiti,
. 19. Dioba neće na regiment ići. Sub numeri prestaju.


20. Kako rat prestane i mir se povrati, neće se više vojnik krajiški na više nego
samo na četiri godine u soldate upisivati, jer uvodi se kapitulacia od četiri godine.
21. Svi vojnici vadit će se onda samo na kocke, tako da se nikom krivo učiniti
neće.
22. Svatko more miesto sebe u vojnike i zamienika stavit.
23. Vojska krajiška neće "se više bez dozvoljenja sabora umnožiti.
24. Krajina neće odsele više vojnikah nego i druge pokrajine carstva na vojnicu
slati, već po razmierju dušah, od koliko dušah jedan vojnik se iz drugieh pokrajinah
slao bude, od toliko i iz krajine.
25. Svaki vojnik dobit će mondur, i na straži i u drugoj službi plaću kao i regulaš.
26. Krajiški vojnici moći će i na 15 danah na stražu ići, da onda kod kuće mirni
budu.
27. Carska rabota posve ukida se.
28. Obćinska rabota također ukida se. Obćine imat će same svoje poslove obveršivati.
29. Krajina će odsele zavisit samo od njih Veličanstva cara austrianskog, pa od
svog bana, regimenta i kumpanie. iNeće trebati dakle krajišniku izvan ako samo kod
cara milost traži, u Beč od nemila do nedraga prošnje slati, već kad potežkoću kakvu
ima, kojoj drugacie odoljeti nije, a on štap u šake, pa do bana svoga! Jer kod bana
vodit će jedno verhovno saboru odgvorno poglavarstvo sve poslove krajiške, kod koga
će za krajinu samo takove osobe postaviti se, koje su u krajini služile, i tamošnja obstojateljstva
podpuno poznadu, da nebuđe kao dosad da vam onaj sudi, koji vas ni vaše
zemlje nikada ni vidio, dakle ni potežkoće vaše znao nije.
30. Kod regimentah vodit će poslove pod predsiedničtvom oberstara verhovnom
deržavnom vieću odgovorno regementsko vieće.
31. Kod kumpaniah vodit će poslove pod predsiedničtvom kapetana kumpaninsko
praviteljsko vieće, u kom će sidjeti i glasovati pet prisežnieh starešinah.
32. Sve častnike izim savietnikah kod deržavnog vieća naimenuje Ban, ove posljednje
nj. Veličanstvo.
33. Sudišta će se po načinu porotah urediti.
34. Priedlozi za časti oficirske imat će se od svieh štopskih oficirah podpisivati.
35. Svi poslovi vaši kod poglavarstvah i sudištah obavljat će se javno, jer svatko
uviditi može, da ono što je pravo, kriti se ne treba.
36. Dalnje polaštice prikopljene su u posebnih zaključkih saborskih od §. 1 do
§. 32.
Osim toga svega nastavit će se viećanje o još nekojih poieškoćah krajiških, o
školah, tridesetnicah, sudištih, svešteničkoj plaći, ženidbi oficirskoj bez kaucie i t. d„


388




ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 57     <-- 57 -->        PDF

dokle samo drugi važni poslovi se obave, dotični odbori svoje operate izrade, i sabor
se opet sazove.
Iz ovog svega vidite vi, bratjo krajišnici, na koliko se proteže brižljivost dobrog
Bana vašeg i želja sabora ovog vas sretne i zadovoljne vidjeti.


Zato mila bratjo, čuvajte se onakovieh ljudih, koji za navratiti vodu na magjarske
inline, narod bune, i proti našem ljubljenom Banu i saboru laži razprostiru,
čuvajte se onih, koji vas na to nagovaraju, da se poglavarstvu svome nepokorite, jer
mila bratjo, samo medju gorskom zvieradi poglavarstva1 nije, i zato poglavar je tu
onaj, tko je jači, lija zecu, vuk lisici, medvieđ obodvoma.


Od ovih gore izbrojenih polašticah uvesti će se posebnom zapoviedi na vaša poglavarstva
od strane svietlog Bana našeg sve što se uvesti može odmah, te sve drugo
kako potverdjenje od njih Veličanstva dojde. Ako bi vam jošter isto na sercu ležalo,
odkrit ćete moći to svake godine na obćem saboru, gdie ćemo se razgovarat i savjetovat
kao bratja s bratjom, dieca jedne majke s otcem svojim Banom Jelačićem.


:Iz priložene molbe na njihovo Veličanstvo uvidit ćete, kako se tužimo pred carskim
prestoljem, na nepravedna nasertanja ljutieh našieh nepriateljah Magjarah, koji
su bili milostivog cara tako obmamili, da je na neprestano klevetanje njihovo glas se
bio već raznio, da je obće ljubljeni Ban naš časti svoje lišen, zato gdie neće da izda
domovinu svoju pod magjarski jaram, već vieran caru vieran je i domovini svojoj.
Premda se viest ova potverdila nije, ipak žalostju je serca naša napunilo, da se toli
vriedni muž i poglavar naš od naših nepriateljan tako bezobrazno napada, i zato izjavismo,
da mi dok je i jednom junaku u domovini našoj glasovitoj glava na ramenu,
da mi onoga ostaviti nećemo, koji je muževnom odvažnostju dobnu našem ako treba
zertvovat se odlučio, da mi onog ni u ikakvoj biedi ostavit nećemo, koji nas u sreći
svojoj ostavio nije.


Bog živi svietlog Bana našeg, jedinu moćnu zaštitu našu, diku i otca domovine
naše, Bana Jelačića!
U Zagrebu ´dana 10. serpnja 1848.
OD STRANE ZASTUPNIKA« KRAJIŠKIH
na saboru trojedne kraljevine.


POSEBNI ZAKLJUCKI SABORSKU
na prošnje krajiške dosad na saboru pretresane.


§. 1. Uslied §. 13. novog ustava krajiškog prosto je krajišnikom gorski kesten u
deržavnoj šumi bezplatno kupiti, izim branjenicah bujad kositi i roviti.
§. 2. Proplanci u šumah smatraju se kao šuma ista, i zato na njima paša, košenje
i rov bujadi bezplatno se dozvoljava.


§. 3. Izvoženje ležećih dervah iz šumah dozvoljava se za svaki dan u nedielji.


§. 4. Siečenje bukove gradje i ljeti se dopušta.


§. 5. Marva nefcrajišnikah nipošto se bez dozvoljenja obćinah u šume ni obćinske
pašince krajiške na pašu puštati ne smije.


§. 6. Krajišnici mogu s privolienjem obćinah i regimentskog poglavarstva gdie
to okolnosti nuždno čine, stanove imati i graditi.


§. 7. Izkerčeni okrajci šumski izvan hunkah, mogu se krajišnikom pripisati.


§. 8. Lugari nesmiju bez dovoljnoga uzroka poradi šumskog kvara, kad im se
svidi, kuće preiskavati.


§. 9. Pečeti (cedulje) na pašu i žirovinu ukidaju se.


§. 10. Na vlastitoj zemlji mogu krajišnici šume podizati.


§. 11. Ženidbe se imadu krajišniku ne kao dosad, već kod okružnog kumpaninskog
poglavarstva dopustjati.


389




ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 58     <-- 58 -->        PDF

§. 12. Ciena .morske soli obaljena je posebnim člankom saborskim na cienu


kako je u Dalmacii.
§. 13. Predprege (Vorspann) imadu se u arendu dati.
§. 14. Siečenje i izvoženje dervah za oficire, činovnike, svetjenike, škole, pi


sarne, straže i t. d. neka se u arendu dade.
§. 15. Krajišnici nijesu ni za plaću dužni pod moraš na javno dielo kakovo ići,
nego sve što se je dosad carskom robotom delalo, imade se ucienice privatnim osobam
povieriti, koje će dijelo za pogodjenu plaću iz deržavne kase (graditeljskog fonda)
učiniti.
§. 16. Pravo bezplatnoga dervarenja, paše, žirovine, proteže se na sve stanovnike
. krajini.
§. 17. Krajišnici mogu bez obične pratnje vojničke na kordunu na svoje zemlje ići.
§. 18. Obćinski magazini, gdie to obćine zahtievaju, mogu se ukinuti, žito i magazini
prodati, i iz ti eh novacah shodne fundacie po želji obćinah «činiti.
§. 19. Mierne zemlje slunjskieh ikrajišnikah na kordunu nek im se kao pravedna
stečevina predadu i porezu podvergnu.
§. 20. Tamničare (reštance) koji pod sudom stoje, neka hrani deržava.
§. 21. Žitni ´dugovi, koje su siromašni krajišnici dužni, nek im se poklone.
§. 21. Dugovi, koje je Francezka za krajiške žitelje Austrii predala, nek se
deržavnom vleću poviere, da ih ono onim kojim spadaju, izplati.
§. 22. Naknade već ustanovljene za požare od turske strane uzročene, nek se
priličnim putem izposluju.
§. 23. Cieniocem kvarovah nek plati onaj dangubu, koji je kvar učinio.
§. 24. Služeći krajišnici nek nadalje o trošku deržavnom liefce dobivaju.
§. 25. U službi nemoćni (invalid)1 postanim krajišnikom i unteroficirom, koji su
dugo služili, neka se primierna podpora dade.
§. 26. Svi siromašni krajišnici imadu pravo u toplicah perve banovačke regimente
bezplatno u obćinskom kupalištu kupati se.
§. 27. Straženje na kordunu ima se bolje urediti, i gdie je moguće, broj poštah
umaliti.
§. 28. Krajiški kapitali (Grenzvermögens, Grenzbildungs, Religions, Arbeits und
sonstige Fonds) neka se našem domaćem deržavnom vieou na uipravljanje predadu,
tako isto da se u Beču ležeće obćinske i cerkvene glavnice izplate i u našoj domovini
na kamate dadu.
§. 29. Izpisane zemlje nek onaj, tko ih je izpustio, opet si pripisati dati more.
§. 30. Izplatjenje mondura kog su krajišnici sami nabavili, i u Italiu ponieli, nek
se po bečkom ministeriu što skorie izposluje.
§. 31. Mierenje zemaljsko (Kataster) ima se što prie moguće bude učiniti.
§. 32. Krajina rnagjarskoga ministeria nepriznaje, nit priznati hoće.


Opazke. O daljnjih poteškoćah krajine nastavit će sabor viećanje svoje, naime o školah,
harmicah, plaćanju svega svešteničtva, o sudištih, ženidbe oficirah i
činovnikah bez kaucie, o šumskom gospodarstvu i t. d. odmah kad dotični
odbori operate svoje sastave, i odgodjeni sabor ovaj se opet sazove.


Priopćio: Ing. Z. Turkalj


390