DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Sjednica povjerenstva za polaganje državnih stručnih izpita činovničkih vježbenika s


fakultetskom spremom.


Dne 16. kolovoza ove godine održana je u ministarstvu šumarstva i rudarstva
sjednica izpitnog povjerenstva za državne stručne izpite činovn. vježbenika s fakultetskom
spremom. Predsjedavao je šum. savjetnik g. ing. Mihovil Markić.


Povjerenstvo je odobrilo pristup izpitu sliedećim kandidatima:


MHić ing. Žarku, Lakić ing. Ivanu, Krpan ing. Jurju, Potočić ing. Zvonimiru,
Pavletić ing. Franji, Mihaljević ing. Bartolu, Zgorelec ing. Pavlu, Emrović ing. Borivoju,
Hrženjak ing. Ferdi, Lukačić ing. Petru, Severinski ing. Vladimiru, Šandrovčan ing.
Miji, Georgijević-Špiler ing. Emilu, Belonin ing. Nikoli, Renko ing. Stanislavu i Schank
ing. Johannu.


Prema tome ima u svemu 17 pravodobno prijavljenih kandidata.
Što se tiče razporeda samog izpita odredjeno je u smislu postojećih propisa
sliedeće:


Izpit počima dne 20. studenoga ove godine. Toga će se dana održati sjednica povjerenstva
i prijavljivati kandidati u zgradi Šumarskog doma (Vukotinovićeva 2).
Izrada pismenih zadataka održat će se u toku 21. i 22. studenog, dakle u svemu dva
dana. Ustmeni izpit će se održavati od 24. dio 26. studenog, odnosno u svemu 3 dana, u
koliko naravno ne nastupe kakovi razlozi, uslied kojih će se ustmeni izpit morati produljiti.
Terenski se izpit predvidja za dane 27. do 29. studenog, dakle u svemu 3 dana.
Kao objekt terenskog izpita izabran je kompleks Maceljske gore, napose šumski posjedi
baruna Ottenfelsa, Filipa Deutscha sinova i Krapinske tvornice pokućtva d. d.


Izpiti pismeni i ustmeni obavit će se u prostorijama Šumarskog doma u Zagrebu
(Vukotinovićeva 2).


KNJIŽEVNOST


DVIJE PUBLIKACIJE »SILVAE ORBIS«


1.
Međunarodna središnjica za šumu (Internationale Forstzentrale, Le Centre international
de Sylciculture, The International Forestry Centre) u Berlinu preuzela je između
ostaloga, i zadatak, da proučava najvažnija šumarska pitanja sa međunarodnoga
gledišta i da objelodanjuje rezultate toga rada. Tome zadatku udovoljava publikacijama,
koje izdaje pod naslovom »Silvae Orb is« — šume svijeta. Manje stvari izilaze
od studenoga 1940. u časopisu »I . t e r s . 1 v a«, koji izlazi svaka tri mjeseca, dok
samostalne publikacije »Sylva e O r to is« izilaze u slobodnim, rokovima.


Što se tiče predmeta, koji se obrađuju u izdanjima »Sylva e O r b i s«, zanimljiv
je zaključak međunarodnoga šumarskog kongresa u Budimpešti iz 1936. god., a prema
kome je potrebno, da se obrade, između ostaloga, poglavito pitanj a o uređiva nju
maloga šumskoga posjeda, o p o š u m 1 j i v a n j u g o 1 j e t i, o z adrugarstvu
u šumskom gospodarstvu, o šumskom sjemenju te o
šumskim pašnjacima.


397




ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Međunarodna središnjica za šumu razdijelila je svoj program na
tri odjela:


I. odje l — šum a (temeljna biološka i ekološka pitanja) — obrađuje 1. tlo,
2. botaniku, 3. zoologiju 4. metereologiju;
II. odjel — šumarsko-tehnički radovi (tehnička pitanja u najširem
smislu riječi, koja izilaze iz bioloških i gospodarskih strana šumskoga gospodarstva —
obrađuje 5. uzgoj šume, 6. uređenje šume, 7. iskorišćavanje šume; izvoz drveta, i iskorišćavanje
nuzgrednih proizvoda, 8. uporabu drveta 9. uređenje bujica 10. pošumijavanje
goleti;
.. odjel — gospodarenje sa šumom, — obrađuje 11. šumarskopolitička
pitanja, 12. gospodarenje sä privatnim Sumama, 13. drvno tržište, 14. kulturno
značenje šume.


Središnjic a daje najšire mogućnosti privatnoj inicijativi. Radove svojih suradnika
štampa u svescima »S .1 v a e O r b i s«.
Geslo je središnjice: promičba šumarstva na svim područjima.


2.
Pied nama su dva sveska »S i 1 v a e Or bis« i to:
a) Repertoire international des periodique forestiere (Franz Orünwoldt) i
b) La Legislation sur le reboisement des terrains incultes (Dr Qeza Lunoz).
Ad a) Prva publikacija (200 str. 8°) iznosi popis časopisa i drugih povremenih
izdanja, koja obraduju razna šumsko-gospodarska pitanja i iznose u jasnom pregledu
čitavu današnju šumarsku djelatnost u svijetu.


U uvodu nalazimo veoma zanimljive napomene. Ako utporedimo broj časopisa sa
brojem štampanih knjiga, brzo ćemo doći do zaključka, da je broj knjiga nesrazmjerno
manji od broja časopisa. Dok je, primjerice, godine 1938. broj tiskanih knjiga iznosio
jedva nešto preko 250, dotle je broj časopisa u užem smislu iznosio oko 400, a u širem
smislu 1256. Ovaj broj časopisa pokazuje, da se godišnje u njima
tiska barem 8000 radova iz područja šumarske struke. Za
to upravo časopisi pokazuju, kako se izgrađuje šumarstvo u potonjim decenijima. Radi
toga je pregled časopisa u obliku bibliografije veoma potreban i znači korisnu novinu
u šumarstvu.


Kao vodič služila je misao, da prilikom izbora pojedinih časopisa treba uzeti
sve ono, što zanima šumara. Za to su u ovoj publikaciji napomenuti i oni časopisi, koji
se ne odnose baš na šumu. Tako je s obzirom na povezanost sa šumom, obraćena osobita
pažnja i časopisima, odnosno povremenim izdanjima, koji govore o divljači i o
zaštiti prirode. U zemljama, u kojima nema šumarskih časopisa, uzeta su obzir povremena
izdanja o šumi, odnosno o šumskom gospodarstvu.


Gradivo je u ovoj publikaciji obuhvaćeno ovako:


1. Najprije su navedeni časopisi koje izdaju međunarodne ustanove, a onda časopisi
raspoređeni su kontinentima, odnosno zemljama, kolonijama i dominionima, u
kojima izlaze.
2. Časopisi pojedinih zemalja navedeni su abecednim redom.
3. Posebno je izrađen indeks abecednim redom, pa indeks geografski.
4. Za svaki časopis, ukoliko je to bilo moguće, navedeni su svi potrebni podaci:
naslov, ustanova, koja ga izdaje, uredništvo i urednik, tiskara, godina osnivanja, način
izlaženja, oblik, cijena i t. d.
Ova će publikacija dobro poslužiti svakomu, tko prati ili želi pratiti rad u šumskom
gospodarstvu u svijetu, jer su časopisi i druga povremena izdanja najbolje
ogledalo toga rada.


A d. to) Druga publikacija (264 str., 8o) od velikoga je interesa za šumarsku struku,
jer nema pitanja u šumarstvu, koje bi više zanimalo i stručnog čovjeka i najšire


398




ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 67     <-- 67 -->        PDF

narodne slojeve, nego što je privođenje kulturi zapuštenih zemljišta odnosno pošumljavanje
ogoljenih površina. Sigurno je, da je veliki dio golijeti nastao zbog nepažljivoga
rada čovjekova, zbog njegovoga nemara i njegovoga neznanja. Qolijeti se stvaraju i
danas, negdje brže a negdje sporije, već prema stanišnim prilikama i izravnom ili neizravnom
radu čovjekovom.


Današnje doba, međutim, mnogo radi u pravcu stvaranja uvjeta za što bolji
život čovjekov. Pošumljavanje je na prvom mjestu ono, koje na najvidniji način pokazuje
težnju čovjekovu za ostvaranje tih uvjeta. Vraćane proizvodnji površina, koje
danas ne daju koristiti čovjeku, ili ih daju u neznatnoj mjeri, pripada među kulturne
radove prvoga reda. Nije potrebno naročito isticati javni interes, za koji je vezano
pošumljavanje, jer je općenito poznata uloga, koju ima šuma za čovječanstvo: utvrđivanje
zemljišta, osobito strmina, koje se obrušavaju, uređenje režima voda, uređenje
bujica, zaštita kulturnih zemljišta protiv usova, zaštita naselja i plodnih zemljišta u
dolinama, uređenje močvarnih zemljišta, zaštita kultura od vjetrova, vezanje živoga
pijeska, zaštita protiv erozije itd. U savezu s time poznate su činjenice, da uništit i
šumu znači isto što i razarati, a pošumljavati znači isto što i
stvarat i bogatstvo . Činjenica je, da je pošumljavanje najizrazitije izražavanje
altruističkih težnja čovjekovih, jer od toga rada ima najveće koristi samo buduće pokoljenje.
Prema tome uništavanje šume vidljiv je znak egoizma, jer redovno donosi
neposredne koristi samo onome, koji uništava šumu.


S obzirom na opću važnost pošumljavanja, donosili su češće međunarodni kongresi
svoje zaključke ističući važnost pošumljavanja za čovječanstvo uopće.


Zakonodavstvo svih prosvijećenih država obraća veliku pažnju pošumljavanju.
Jedne države imaju posebne zakone baš za pošumljavanje, a druge u zakonu o šumama
predviđaju sve što treba uraditi za pošumljavanje.


Imajući pred očima sve ove momente, u ovoj su publikaciji razrađena ova pitanja:


1. Na kojim površinama treba pošumljavanjem izvesti poboljšne mjere?
2. Što je u pojedinim zemljama propisano, da se izvedu poboljšni radovi (pošumljavanje,
asanacije, drenaža, uređenje bujica i t. d.).
3. Koje mjere dolaze u obzir, da se pomognu posjednici zemljišta radi pošumljavanja
. radi kakvih drugih poboljšnih mjera na njihovim zemljištima (pomoć u novcu
i pomoć u naravi).
4. Koje su mjere propisane za čuvanje i zaštitu pošumljenih zemljišta, da bi se
ta zemljišta zaštitila protiv novoga ogoljavanja.
Svako od ovih pitanja razrađeno je u posebnom poglavlju; oslonac za to razrađivanje
nalazi se u zakonskim odredbama pojedinih zemalja.
Prilikom razrađivanja prvoga pitanja istaknuta su zemljišta, koja su određena
za zaštitne šume; posebno su istaknuti živi pijesci, a poslije toga su razmotrena
druga zemljišta — zemljišta iscrpljena i napuštena, golijeti
i čistine, iscrpljeni pašnjaci1, paljevine, određene površine
poljoprivrednih zemljišta, gdje treba podići šumu, uzgajanje
drveća po red puteva i po međama, uzgajanje vjetrobrana.


U drugom poglavlju izlaže se uloga, koju država preuzima za izvođenje poboljšnih
mjera. Ta je uloga utvrđena zakonima. Razne države imaju vrlo raznoliko zakonodavstvo.
Posebno se ističe uloga uzadruženih vlasnika zemljišta, poselbno obaveza
pojedinaca a posebno pogodnosti, koje država daje pošumljivaču ogoljenoga zemljišta;
posebno je istaknut rok, u kome valja izvoditi pošumljavanje i t. d.


U trećem poglavlju izlažu se načini, na koje država pomaže radove oko pošumljavanja.
To je prije svega davanje pomoći u novcu i naravi, onda davanje izrađenih
osnova za rad, upravljanje radovima oko pošumljavanja, promlčba pošumljavanja i odgajanja
naroda.


399