DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 67 <-- 67 --> PDF |
narodne slojeve, nego što je privođenje kulturi zapuštenih zemljišta odnosno pošumljavanje ogoljenih površina. Sigurno je, da je veliki dio golijeti nastao zbog nepažljivoga rada čovjekova, zbog njegovoga nemara i njegovoga neznanja. Qolijeti se stvaraju i danas, negdje brže a negdje sporije, već prema stanišnim prilikama i izravnom ili neizravnom radu čovjekovom. Današnje doba, međutim, mnogo radi u pravcu stvaranja uvjeta za što bolji život čovjekov. Pošumljavanje je na prvom mjestu ono, koje na najvidniji način pokazuje težnju čovjekovu za ostvaranje tih uvjeta. Vraćane proizvodnji površina, koje danas ne daju koristiti čovjeku, ili ih daju u neznatnoj mjeri, pripada među kulturne radove prvoga reda. Nije potrebno naročito isticati javni interes, za koji je vezano pošumljavanje, jer je općenito poznata uloga, koju ima šuma za čovječanstvo: utvrđivanje zemljišta, osobito strmina, koje se obrušavaju, uređenje režima voda, uređenje bujica, zaštita kulturnih zemljišta protiv usova, zaštita naselja i plodnih zemljišta u dolinama, uređenje močvarnih zemljišta, zaštita kultura od vjetrova, vezanje živoga pijeska, zaštita protiv erozije itd. U savezu s time poznate su činjenice, da uništit i šumu znači isto što i razarati, a pošumljavati znači isto što i stvarat i bogatstvo . Činjenica je, da je pošumljavanje najizrazitije izražavanje altruističkih težnja čovjekovih, jer od toga rada ima najveće koristi samo buduće pokoljenje. Prema tome uništavanje šume vidljiv je znak egoizma, jer redovno donosi neposredne koristi samo onome, koji uništava šumu. S obzirom na opću važnost pošumljavanja, donosili su češće međunarodni kongresi svoje zaključke ističući važnost pošumljavanja za čovječanstvo uopće. Zakonodavstvo svih prosvijećenih država obraća veliku pažnju pošumljavanju. Jedne države imaju posebne zakone baš za pošumljavanje, a druge u zakonu o šumama predviđaju sve što treba uraditi za pošumljavanje. Imajući pred očima sve ove momente, u ovoj su publikaciji razrađena ova pitanja: 1. Na kojim površinama treba pošumljavanjem izvesti poboljšne mjere? 2. Što je u pojedinim zemljama propisano, da se izvedu poboljšni radovi (pošumljavanje, asanacije, drenaža, uređenje bujica i t. d.). 3. Koje mjere dolaze u obzir, da se pomognu posjednici zemljišta radi pošumljavanja . radi kakvih drugih poboljšnih mjera na njihovim zemljištima (pomoć u novcu i pomoć u naravi). 4. Koje su mjere propisane za čuvanje i zaštitu pošumljenih zemljišta, da bi se ta zemljišta zaštitila protiv novoga ogoljavanja. Svako od ovih pitanja razrađeno je u posebnom poglavlju; oslonac za to razrađivanje nalazi se u zakonskim odredbama pojedinih zemalja. Prilikom razrađivanja prvoga pitanja istaknuta su zemljišta, koja su određena za zaštitne šume; posebno su istaknuti živi pijesci, a poslije toga su razmotrena druga zemljišta — zemljišta iscrpljena i napuštena, golijeti i čistine, iscrpljeni pašnjaci1, paljevine, određene površine poljoprivrednih zemljišta, gdje treba podići šumu, uzgajanje drveća po red puteva i po međama, uzgajanje vjetrobrana. U drugom poglavlju izlaže se uloga, koju država preuzima za izvođenje poboljšnih mjera. Ta je uloga utvrđena zakonima. Razne države imaju vrlo raznoliko zakonodavstvo. Posebno se ističe uloga uzadruženih vlasnika zemljišta, poselbno obaveza pojedinaca a posebno pogodnosti, koje država daje pošumljivaču ogoljenoga zemljišta; posebno je istaknut rok, u kome valja izvoditi pošumljavanje i t. d. U trećem poglavlju izlažu se načini, na koje država pomaže radove oko pošumljavanja. To je prije svega davanje pomoći u novcu i naravi, onda davanje izrađenih osnova za rad, upravljanje radovima oko pošumljavanja, promlčba pošumljavanja i odgajanja naroda. 399 |