DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 23     <-- 23 -->        PDF

1NG. FERDO ŠULENTIĆ (SPAČVA):


DRŽAVNA ŠUMSKA REŽIJA I STANJE U
KOJEM SE NALAZI


(AUSWERTUNG DER STAATLICHEN FORSTE IN EIGENER
REGIE UND DEREN HEUTIGER STAND)


Poslije mnogo gorkih iskustava kod iskorišćavanja naših šuma, kada
je u većini slučajeva dolazilo do izražaja gledište pojedinaca, tako, da su
opći interesi bili skoro potpuno zapostavljeni, vidi se u posljednje vrijeme


— naročito po izjavama najistaknutiji! šumarskh ličnosti — da je državna
šumska režija počela sebi zamašriirn koracima krčiti put. Nema šumara
ni u upravnoj a ni u nadzornoj službi, koji se ovome ne bi iskreno radovao.
Prvi zato, što više u svojim revirima neće morati gledati nesimpatične
i većinom nesavjesne špekulante sa šumom, a drugi zato, što više
neće morati biti lutka raznih odbora i raznih »altruistički« raspoloženih
ličnosti, već će imati zadovoljstvo, da sa šumama gospodari po svojoj,
čisto šumarskoj savjesti, onakvoj, kakva se u njemu rodila onim danom,
kada se je posvetio šumarskoj struci.
Pošto sam se od početka svoje službe posvetio režiji, ponukan sam,
da s obzirom na zadatke, pred kojima se sada nalazimo, iznesem svoja
zapažanja s ovoga polja rada s obzirom na stanje, u kojemu se sada nalazu
državna šumska režija.


Sve što budem iznio ne odnosi se ni na koga, nije upereno ni protiv
koga i nema drugog značenja, osim jednog stručnog razmatranja s krajnjim
ciljem: da se pozdravi novi pokret i da mu se pridruži.


Polazim prirodnim redoslijedom: 1. doznaka, 2. proračun 1


p r i
ii j e d 1 o g, 3. s j c č a i izvoz, 4. prodaja i trgovina i 5. ad


ministracija i računovodstv o.


Prije nego počnem s izlaganjem, nadam se, da ću imati dosta istomišljenika,
ako ustvrdim, da je sistem nepovjerenja i mnogih potpuno
nepotrebnih formalnosti držao režiju u takvim okovima, da, općenito
uzevši, ni izdaleka nije mogla postizati onaj uspjeh, koji su privatnici postizavali
s manjom stručnom spremom, ali bez ovih kočnica.


1. Doznaka.
Praktični i formalni cilj doznake jasan je svakom stručnjaku, pa je


za to suvišno mnogo govoriti o tome. Važno je, međutim, ukazati na obi


čaj, po kojemu se ona sprovodi i na utjecaj toga načina rada na krajnji


uspjeh režije.


Ukratko: uvijek se prakticira, a i takav je propis, da se drvo pret


hodno doznači izvrši kontrola doznake, sastavi i podnese prijedlog za


sječu, i tek kada stigne odobrenje, može se pristupiti sječi.


Ista je procedura, a i tijesno vezana s ovom, i s osiguravanjem po


trebnih sredstava za rad.


Ovaj način je dobar i siguran ondje, gdje su u pitanju zamašniji
podhvati i planski rad u pojedinim većim manipulacijama. Ali ondje, gdje
se potreba za sječu pojavljuje nenadano (vjetrolomi, izvale, sušenje itd.),
ovaj način je prespor. Imamo, primjerice, sušenje brijesta, gdje


435




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 24     <-- 24 -->        PDF

se slobodno može tvrditi, da se u više od 50% slučajeva zakasnilo sa
sječom. Mnogi i mnogi m3 brestovine, od kojega se jedva dobio loš ogrjev


— nekada ni to — u slučaju pravodobne sječe mogao je biti iskorišćen
kao vrlo dobar pilanski, pa čak i furnirski trupac. Mnogi šumar je imao
prilike vidjeti, da su mu se ovakva stabla stropoštala na zemlju — il bez
doznake i bez sjekire.
Kako se vidi, puno puta je priroda bila brža od forme, koja se zahtijeva.
U ovakvim se slučajevima g u b i t c !ii na šumskoj taksi
penju čak i na stotine dinara, ada se i ne govori o gub
i t c i m a u ukupnim p r i h o d i! m a.


Netko će moguće primijetiti: »Pa zašto se na vrijeme ne obavil doznaka
i ostalo?« Ima mnogo razloga zašto ne. Jedan je, izgleda, glavni,
što se za svako stablo pojedince ne mogu praviti prijedlozi!, a dok se nakupi
više stabala, prva polovica je već prešla svoj »zadnji1 čas«.


Iz ovoga općenito izlazi: treba ovlastiti one, kojima je
p o v j e r e n a" š u m a, da mogu elastično pristupati i onim
poslovima, koji su iznenada postali važni i dati
bitnosti stvari prvo mjesto, jer ostalo ima značaj
drugoga reda.


Svaki rad, koji se poduzima uz pretpostavku odgovornosti organizatora,
poduzima se zato, da se s uloženim sredstvima dođe do novih
sredstava, u ovome slučaju još i više, da se spasi i iskoristi drvo u svome
naj´vrijednijem obliku. Prema tome sredstva za proizvodnju treba dati na
dispoziciju organizatoru posla, tako, da u slučaju potrebe može s njima
raspolagati bez smetnje. Ima još uvijek vremena, da se obave sve potrebne
formalnosti. Osim toga rashod, koji u stvari donosi prihod, nije
uobće rashod, već samo ulog. Stoga nad rashodima ovakve vrste nije
potrebno mnogo razmišljati.


2. Proračun i prijedlog.
Najčešće se dogadja, da se režijski proračun sastavlja i predlaže o
količini drveta ili o sortimentima, koji ni izdaleka ne odgovaraju ni količini
ni sortimentima, koji će se zbilja izraditi. Nasuprot ovoj razumljivoj
nepreciznosti, sam proračun se izradjuje s točnošću na dvije decimale.
Na ovakav izgled proračuna ipak se ne b´i imalo što primijetiti, jer ako
ništa drugo — a ono ipak pruža sliku rentabilnosti samoga posla. Medjutim,
s obzirom na stanovitu dubioznost same procjene i drugih čisto ekonomskih
momenata, koji se samo predvidjaju, a koji se kod izradbe u
mnogome mijenjaju, negdje na više, negdje na niže, proračun i predvidjene
svote mogu imati vrijednost samo u svome krajnjem iznosu. Radi toga,
pridržavajući se dosljedno proračuna, a pošto se skoro redovito ne može
nikada sve predvidjeti, dolazi kod izvedbe više puta do komplikacija, pa
čak i do zastoja u poslu. Kao logičan zaključak slijedi, da bi kod izrade,
naročito u pogledu rashoda, režijski proračun morao-
imati svoju važnost samo u u ku p n o j svoti, a postojeću
bi razdiobu po stupcima i p o d s t u p c i m a trebalo
zadržati samo kod k nj i ž e n j a utroška u cilju dobre
preglednosti po vrstama radova. Ovim se predpostavlja,
da bi režiseru trebalo dati veća ovlaštenja i time potpomoći njegovu
vlastitu inicijativu ne ispuštajući iz vida moralnu i materijalnu odgovornost.
Qlavno je, da je režiser u stanju objasniti


436




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 25     <-- 25 -->        PDF

potrebu i rentabilnost podhvata. Neizbježivo je, da bi režiseri
u ovakvom uredjenju imali i loših poteza, ali se predpostavlja, da
naročito indirektne štete ni izdaleka ne bi bule tolike, kao onda, kada je
inicijativa previše ovisna o čistim formahiostilma. Osim toga ni loši podhvati
nisu isključeni pa ni u slučaju strogih pridržavanja formalnosti u
poslu. Ovdje se ne zamišlja nikakva samovolja. Ne pretpostavlja se neodgovornost
i nepolaganje računa, ali zato se najviše povjerenja mora
ipak imati u onoga, tko je za posao direktno vezan. Najzad se pretpostavlja,
da .mjesta režisera zauzimaju sposobni stručnjaci, s dovoljno
prakse i ljubavi za ove poslove.


3. Sječa I izvoz.
Sječa, solidna i stručna izrada pojedinih sortimenata i izvoz predstavlja
ono, od čega ovisi proračun rashoda i prihoda, a u velikom dijelu
i apsolutan uspjeh ili neuspjeh. Bolji ili lošiji uspjeh, ili neuspjeh, ovisi
od pravodobnosti izvedbe ovih poslova, od iskustva režisera te stručnosti
i broja manipulativnog osoblja. Nigdje nije potrebno više
stručnosti, savjesti, discipline i neprekidne kontrole,
koliko baš u šumskoj režiji!


U savezu s time — glavni je uslov za dobar uspjeh: imat i do bro
i pouzdano vodeće i; pomoćno o s o b 1 j e. Ima dosta
manipulacija, u kojima presudna važnost ovih poslova s ove strane nije
dovoljno shvaćena. U dosta manipulacija može se naći, da je razmjeravanje
(ajnlegovanje) i izrada potpuno prepuštena samim radnicima. Za
radnika, medjutim, vrlo često čitavi dužinski metri ne igraju nikakvu
ulogu, a da o decimetrima i ne govorimo. Mnogi! manipulant, da se ne
spominje radnika, nije na čistu s time, da se u većini slučajeva bolje
isplati! i samo jedan dužinski decimetar ostaviti u trupcu, nego cijeli metar
izraditi u ogrjev.


Medjutim, na žalost, ne radi se uvijek ovako. U praksi je većinom
ukorijenjeno, da se, ako je potrebno škartirati od trupca svega 20 cm,
odsijeca cijeli metar. To se radi samo zato, jer se ne računa, da zbog ovih
20 cm ogrjeva odlazi u metre 80 cm vrijednog tehničkog drva. Obično je
u ovakvim slučajevima u stvari 20 cm drveta izrađenog u tehniku vrednije
od čitavog metra iizradjenog u ogrjev!


Da je izrada više puta prepuštena radnicima, može se reći na milost
i nemilost, često je krilva štednja u manipulativnom osoblju. Da bi rashodi
na izgled bili manji, ponekad na stotine radnika dolazi jedan manipulant.
Ovaj manipulant često nije u stanju svršavati administrativnu! dio posla,
a kamo li još voditi uspješnu kontrolu nad izradom i razmjeravanjem.
Konačno, u tanjoj šumi gdje radi sto radnika, ono, što oni dnevno poruše,
jedan manipulant mora se dobro upet´il, da sve vidi i razmjeri.


S dovoljnim brojem manipulanata prihodi se kudikamo mogu povećati,
a sa socijalno-ekonomskog stajališta isplati se imati manipulanta i
tamo, gdje privrijedi i samo toliko, koliko iznose njegova beriva. U ovome
slučaju ako ništa drugo, spašen je red u manipulaciji, a
drvo narodnoj p r i v r e d i.


Manipulativno osoblje u državnim režijama nije do sada imalo u
službi stalnosti, izuzev lugara, kofilma je osim njihove čuvarske dužnosti
povjerena i manipulacija. Radi toga se ovo osoblje vrlo često izmjenjuje,
jer svaki, čim mu se ukaže prilika za nešto stalnije, ostavlja manipulaciju.


437




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 26     <-- 26 -->        PDF

A to znači takodjer gubitak za režijski rad, jer treba često u posao uvoditi
novo osoblje. Zato bi; bilo korisno manipulativnom osoblju kod državnih
režija čitm prije dati stalnost.


4. Prodaja i trgovina.
U svakoj trgovini pa i u ovoj ima uspjeha onaj, kome polazi za ru


kom, da svoje proizvode unovči na takav način i u takvom obliku, da


prema drugima polučuje povoljnije cijene odnosno prihode. Ovo se može


postizavati samo onda, ako je posao tako organiziran, da


se ne dolazi u apsolutnu zavisnost od kupaca. Ako pro


ducent dolazi u položaj, da svoje proizvode iz čisto formalnih razloga


ne može prodati u onome momentu, kada je bila najveća tražnja, ili! ih


pak mora prodati pošto poto, jer drugoga izlaza nema, onda će, sigurno,


izostati i pravi usjeh.


U našoj šumskoj režiji prodaje se vrše po odredjenim propisima, koje
predvidja Zakon o državnom računovodstvu. Tako na pr.
kad se radi o vrijednosti preko pola milijuna, jedini način prodaje je komisijski
na dražbi. Ovo je vjerojatno zato, da bi se spriječile zloupotrebe


Medjutim, bez obzira na visinu vrijednosti robe, vrlo često nije to
najbolji način. Prodaja, bilo direktna ili putem dražbe, svakako ide nn
odobrenje višim vlastima, pa još uvijek ima vremena, da se ne odobre oni
zaključci, za koje bi se utvrdilo, da nisu povoljni po interese države.


U trgovini s inozemstvom su na pr. cijene za drvarske proizvode
manje ili više utvrdjene, a osim toga su i inače znatno više, nego na domaćim
tržištima. Radi klirinških propisa uobičajena je prodaja postavno
granica »ocarinjeno i slobodno za izvoz«. Inozemne velike tvrtke se interesiraju
baš za velike kvantume robe. Iz ´navedenoga se Vidi, da se baš
najskuplja roba prodaje samo na dražbama, na kojima mogu sudjelovati
jedino domaći trgovci, jer radi spomenutih propisa stranci ne
mogu unositi novac prije isporuke, a prodaje se vrše uz kauciju 51 obično
ili postavno šumsko stovarilšte ili u najboljem slučaju postavno utovarna
stanica. Radi toga i jesu do sada cvjetala židovska trgovačka poduzeća.
Pošto se na dražbama nisu mogli pojavljivati stranci, pojavljivali su se
oni. Tako ne samo da su oni pobirali! zamašne poduzetničke dobiti1, a za
uloženi trud i novac koji je većinom uložila šumska režija, već je puno
puta dolazilo još i do raznih nepravilnosti1.


Štoviše, moglo bi se tvrditi, da je prodaja na d r a ž b i korisna
samo u slučajevima velike tražnje, i to naročito onda, kada se počinje
gubiti vjera u novac il njegovu vrijednost. Tada se dogadjaju razni
slučajevi, pa se ponekada poluče i takve cijene, da ostanu zapanjeni i članovi
komisije i sami konkurenti. To je, medjutim, igranje »vabank«.
Naprotiv, u normalnim prilikama, kada je novac stabilan
il svi izvozni p u t e v i otvoreni, na dražbama se
većinom loše prolazi: p o 1 u č u j u se faktično niže
c i j e n e, nego direktnom pogodbom, Predpostavlja se svakako
dovoljna stručnost onoga, kome je prodaja povjerena,
te poznavanje ne samo tuzemnog već i inozemnog
tržišta . Ne treba zaboraviti ni to, da se prodajom na dražbi: radi raznih
formalnostil gubi mnogo u vremenu i ekspeditivnosti, što je od presudne
važnostiv Svima su dobro poznati slučajevi, da su šumari, i protiv svoje
volje, da*ne bi došli do odgovornosti pred zakonom, morali gledati, kako
im prvorazredno drvo gubi i u kvaliteti i u vrijednosti.


438




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Važan je čimbenik za dobar uspjeh, da se osiguramo što više od
toga, da ne budemo baš prinuđeni] za prodaju. Izraditi drvo samo uz predpostavku,
da će se naći kupac, svakako je prilično riskantno, a u najmanju
ruku je lutrija za bolji ili lošiji uspjeh. Za eksportnu robu, koju se
i tako ne isplati rezati na pilanama, relativno nije teško, osim ako se ii
tu ne računa s onim fabrikatom, koji će biti proizveden u inozemstvu.
Teško je za »gatersiku robu«, koje po količini ima najviše i od
čijega unovčenja najviše i ovisi krajnji uspjeh. Pada u oči, da velika većina
trgovaca drvom, koji šumu kupuju na panju, imaju i svoje pilane.
1 oni prodaju eksportnu robu u oblom, ali zato gatersku robu većinom
sami prerade pa prodaju kao poluiabrikat. Ako ni za što drugo, a ono im
pilane služe kao siguran pomagač, da i kod bolje robe ne moraju izgubiti
glavu, već su još uvijek u stanju računati i izabrati ono, što im se bolje
isplati. Ovo, medjutim, šumskoj režiji u velikom nedostaje. Ne pretpostavlja
se, da bi svaka manipulacija morala imati svoju pilanu, ali bi ipak
morala imati osigurano, da u slučaju povoljnije kalkulacije ovu robu može
preprodati odredjenoj pilani, koja može biti čak i posebno tijelo, takodjer
u državnoj režiji, ili pak podržavljena pilana s uloženim privatnim kapitalom.
Ovim bi se postigao ne samo bolji profit u korist erara, već bi i
socijalno-ekonomski momenat bio potpuno zadovoljen.


Moglo bi se primijetiti, da su do sada režiseri premalo sudjelovali
u prodajama. Time nisu mogli steći dovoljan vidokrug o cijenama i stanju
na tržištu. Ovo je täkodjer prijeko potrebno za pravljenje kalkulacija kao
i za izbor sortimenata, koji će se izraditi. Dobar režiser mora biti ne samo
manipulant, već i trgovac, jer će samo tako moći pravilno iskoristiti šumu.


5. Računovodstvo i administracija.
Rad u režiji su pokrenuli šumarski stručnjaci. Po svojoj spremi i
poletu oni su sposobni da šumskoj režiji daju oblik i podignu je na nivo
mnogo zavidniji, nego što se sada nalazi. Ali — po svemu izgleda, da propisi
za rad računovodstva ne odgovaraju poslu u šumskoj režiju. Za to će
biti prijeka potreba, da se što prije spremi kadar čisto režijskog osobljakoje
će u radu biti elastičnije i sämo nastojati da što više olakša i pojednostavni
posao. Nije pretjerano tvrditi, da je do sada
često posao služio računovodstvu i administraciji,
umjesto da ovo dvoje služS poslu.


Naročito otežavaju posao u režiji ove dvije stvari:


1. Režiseri su istovremeno i blagajnici. Ovo ne
samo što ide na štetu vremena, koje režiser može korisnije upotriebiti za
čisto stručne radove i nadzor posla, već i ako se ovdje zastupa stanovište
sistema povjerenja, nije zgodno, da organizator istovremeno rukuje i s
novcima. (Drugo je kod šumarija). Umjesto što razrii pisari vode knjigovodstvo
i imaju za pomoćnike opet pisare, bio bi mnogo uredjeniji posao,
da knjigovodstvo i blagajnu vode stalni činovnici, a oni po potrebi da za
pomoćnike imaju i pisare.
2. Okružn a blagajna . Sadašnjim svojim kompliciranim ustrojstvom
zadaje ona više posla i piskaranja (većinom nepotrebnog), nego sve
drugo. Samo ubiranje osigurnine od radnika prema radnim danima ne
samo što komplicira i nevjerojatno otežava posao, već je i nepravedno.
Ako radnik radi lošeg vremena ne može raditi svakog dana neprekidno,
onda mu sva zarada ode za okružnu blagajnu.
439




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Ni sistem prijavljivanja i odjavljivanja ne odgovara potrebama.


Odbitke treba ubirati, ne po radnim d a n i m a,.v eć u
posto te ima od ukupne brutto zarade. To bil za radnike
bilo pravedni!je, a posao bi se olakšao za sigurnih
70%. U pogledu prijavljivanja ii odjavljivanja, prema prednjem, radni
dani gube svoj značaj, a prijava i odjava,, pošto se inače vodi točna evidencija
o radnicima u manipulacijama, u koliko je uobće potrebna, mogla
bi se obaviti i kasnije ii to sve putem kopija — odjedamput, umjesto da
prijavni i odjavni Bstovi putuju od manipulacije okružnoj blagajni i od
okružne blagajne manipulaciji.


U slučaju liječničkih intervencija bit će manipulacija pod odgovornošću
upravitelja — uvijek u stanju da da točnu potvrdu o uposlenju sa
svima podatcima, koji budu potrebni, bez obzira na to, da Kl je prijava
obavljeno ili nije.


Ovdje se valja osvrnuti još i na investicije. Nekako je opća
crta u državnom računovodstvu bila, da se »k r e š u« predvidjariil rashodi


— sve s jednim ciljem, da ukupni rashodi u proračunu budu što manji.
U većini slučajeva povlači! to sa sobom stvarne gubitke,
jer se radi1 nedovoljnih kredita i 1II zaostaje u poslu,
ili ide na uštrb solidnosti izrade objekata, ili se rado
v il izvode u smanjenom obimu. Da se radii ovakvih »š t e d-
n j a« naplaćuje, što onda pretstavlja indirektne rashode, jasno je.
*


U vezi prednjih razmatranja uslijedio bi prijedlog:


a) režiju treba po mogućnosti potpuno osamostaliti
osnivanjem samostalnih režijskih ravnateljstava;
teritorijalni o b ii m ovih ravnatelj stava ovisio
bi prvenstveno od ekonomsko-trgovački srodnih
prilika;


b) što veće pojednostavljenje računovodstvaadministracije ;
c) režiserima osigurati veću samostalnost u
poslu;


d) osigurati1, da se prodaje proizvoda m o gu vršiti
više na trgovačkoj osnov1 Time bi se postigao napredak
i kod izrade u šumi. Dosadanja izrada i! prodaja
po u z a n c a m a je z a s t a r i1 a. Danas postoje već
nepisane uzance, i to za svaku pojedinu tvrtku druge.
Samo ovakvim radom bi se moglo doći do polučivanja
odgovarajućih cijena i do najrentabilnijeg
i s k o r i :š ć e n j a šuma;


e) neophodno je potrebno održavati barem j e d
a m p u t mjesečno skupštine režisera. Na ovakvim
sastancima bi se kolegijalno rješavali svi problemi,
rad bi bio jednoobraznoj i, a svi režiseri bili bf prosi
e čn o obavješteniji i imali bi o d r e d j e n i j i pravac u
i z v o d i efli j u poslova.


ZUSAMMENFASSUNG.


Zwecks Förderung der Auswertung der staatlichen Forste in eigener Regie
schlägt der Verfasser einige technische und administrative Reformen vor.


Die Redaktion


440