DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 29 <-- 29 --> PDF |
SAOPĆENJA ŠTO BI VALJALO PODUZETI, DA SE PODIGNE LOVNO GOSPODARSTVO U OKVIRU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA? Dnevno se iznose prijedlozi, što bi valjalo poduzeti, da se unaprijedi ovo ili ono, što je u vezj s narodnim gospodarstvom. A to je i razumljivo. Koliko se u nas već raspravljalo i o lovnom gospodarstvu A baš danas je taj problem aktuelniiji i važniji, nego je možda bio ikada prije. I doklegod šumsko i lovno gospodarstvo bude na brizi šumara, red je, da se baš šumar s tim pitanjem i pozabavi. Po svemu izgleda, da će uslijed sve veće napučenosti i s time u savezu uslijed brižljivije obrade poljoprivrednog zemljišta i potrebe stvaranja takovog zemljišta, divljač malo pomalo ostati bez prirodnih zaklona i uslova svoga opstanka u polju i da će se postepeno povlačiti u svoje pravo prirodno boravište, u šumu. Stoga je red, da promotrimo mjere, koje bi valjalo poduzeti, da se podigne lovno gospodarstvo u našim šumama, kako bi i taj dio narodnog gospodarstva bio što savršeniji. Razumije se, da danas prihoda bez investicija nema, jedno je o drugome ovisno. Prema tome, da lov i u šumama ne propadne, jer izgleda da će ga u polju sve više nestajati, i da s time ne nastanu štete po narodno gospodarstvo, trebalo ni po mome mišljenju poduzeti ovo: 1. Na šumar, fakultetu valjalo bi lovno gospodarstvo predavati kao redovan predmet, i iz te discipline polagati ispit tako, da apsolventi fakulteta budu imali potpunu spremu u toj grani gospodarstva. 2. Kod svake državne šumarije, gdje je prilika da se podigne lov, valja postaviti jednog izučenog i lovačkim ispitom i praksom osposobljenog lovca. Praksa je dosada pokazala, da lugari t. j . čuvari šuma, kraj velike površine čuvarskog sreza i ostalih poslova oko čuvanja, uzgoja i iskorišćavanja šume, ine mogu dospjeti da više pažnje posvećuju lovnom (gospodarstvu. Osim toga svi čuvari šuma ne poikazuju volje i smisla, a manjkaju im i prirođene sposobnosti, da budu lovci — uzgaiači. Za tu službu ´treba birati ljude, Kad bude svaka šumarija imala po jednog izučenog l«vca, onda će upravitelj šumarije moći svladati sve (poslove oko vođenja lovnog gospodarstva. Bez izučenih lovaca ne može se voditi uređeno lovno gospodarstvo. Kad budemo imali izučenih lovaca, ne će biti potrebno, da se luta bez vodica po šumi i lovištu s lovnom uputnicom — i da se ne nalazi divljači ni ondje, gdje je zaista ima dosta. Isto tako ne će se onda dogoditi, da gosti bez lovca-pratioca, sami po svojoj volji, vrše odstriel visoke divljači, i da kod takovog lova bude glavno, da je divljač ustrijeljena, bez obzira na to, da li je bila određena za odstrijel ili ne. A baš pogrješuirn odstrijelom mogu se nanijeti velike štete lovnom gospodarstvu. Kad bi postojali osposobljeni lovcj kod šumarije, vodila bi se kontrola o ustrijeljenoj divljači, o vaganju i mjerenju divljačine, o iskorištenju kad lovac pridrži za sebe samo trofeju, i tako redom. Tko danas vodi podatke o težini i jačini odstrijeljene divljači i gdje se čuvaju podaci o mjerama trofeja (rogova)? Gdje su podaci o uginuloj i stradaloj divljači i t. d. Svi su ti podaci, točno pobilježeni i sređeni po godinama, od velike važnosti za promicanje lovnog gospodarstva. Osposobljeni lovci vršili bi potreban odstrijel za uzgoj divljači (razmjer u spolovima, bolesti i t. d.), jer se to ne može prepustiti neiskusnim lovcima. Za vrijeme velikih snijegova 4 zapadnih zima mogla bi se pod vodstvom lovca i uz pripomoć čuvara šuma poduzimati racija na zvjerokradice, mogle bi se provesti mjere za čuvanje i prehranu divljači i sve ono, što je potrebno za uzgoj i mir u šumama, koje su izlučene za lovno gospodarstvo. Ukratko: lovac bi bio odgovoran za čitavo stanje 441 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 30 <-- 30 --> PDF |
lova i divljači u dotičnoj šumariji, kao što je čuvar sreza odgovoran za stanje šume u čuvarskom srezu, te bi prema uspjesima svoga rada b´.o ocijenjen od svoga nadležnog upravitelja. U ovom slučaju čuvari šuma ne bi trebali nositi lovačko oružje već bi bili oboružani karabinama za čuvanje šume i za nuždnu obranu. 3. Za intenzivnije vođenje lovnog gospodarstva svako ravnateljstvo šuma imade, već prema izdanim pravilnicima za upravu i nadzor nad lovištima, osnovat i lovni ´katastar, izlučiti lovišta za uzgoj visoke divljači te iizrad´iitS´ osnovu |z a (ovno g 0´S´|p ođ a r s/t vjo´, iza ´|r az d ob 1 |e od devet godina (t. j. za tri trogodišta). I ovdje treba naglasiti, kako sve naše šume, po svom geografskom i -klimatskom položaju, pružaju osobite prirodne uslove za uzgoj divljači. Na mnogim našim šum. površinama, držim, da bi prihodi od lovnog gospodarstva, kad bi se ono uredilo i vodilo prema suvremenim principima, premašili prihode od šumarskog gospodarstva u užem smislu, koje u višim nadmorskim zonama i ne može davati bogzna kakove prihode na drvu; čak držim, da bi se na takovim površinama čitavo šumsko gospodarstvo dalo voditi tako, da se za podlogu -uzme prihod od lova. Sjetimo se samo velikog a te trie b a, te naše najljepše i najplemenitije pradivljači, koji nama lovcima dvadesetoga stoljeća zapjeva još samo rijetku pjesmu iz tajanstvenih dana već davno utonulog doba. Ta prelijepa divljač dolazi u našim lovištima još u priličnom broju, a sve do danas još njegova staništa i lovišta nisu kod nas izlučena niti im je posvećena nuždna pažnja. Sjetimo se i medvjeda , koji, izgleda, više nikako ne spada u današnji vijek tehnike, i koji, kao prirodni spomenik prošlosti i rijetkost naše faune, još danas pada vrlo često kao žrtva strihnina — radi krajnje nepažnje. Kakovi bi se kapitali dali izbiti samo iz te dvije vrsti naše visoke planinske divljači! A da i ne spominjem uzgoj1 naše odlične rase srna, čiji bi se broj smišljenim iovnim gospodarstvom u kratko vrijeme mogao udeseterostručiti. Koliko bi samo to bili veliki kapitali u narodnom goapodarstvu, bilo u turističke, bilo u čisto lovačke svrhe (rogovi) a bilo kao meso i divljačina za narodnu prehranu, osobito kao zaliha za teška izvanredna vremena (n. pr. za vrijeme rata), jer naši primjerci važu i do 40 kg žive vage i do 20 kg čiste divljačine (mesa).*) A gdje su jeleni i divokoze? Nije potrebno da više spominjem i ostalu našu divljač i zvj´erad. Sve investicije za uređenje lovnog gospodarstva stostruko bi se isplatile u najkraće vrijeme uz ostale koristi i prihode, što ih inače donosi lov i vršenje lova. A da sve to ne bi bilo na štetu našeg ugleda u svijetu, ne treba posebno isticati. 4. Konačno mislim, da bi i kod nas trebalo obratiti više pažnje naučnom ispitivanju pojedinih momenata lovnog gospodarstva: bilo da se u krilu odjela za šumarstvo, bilo uz katedru za lovstvo na šumarskom fakultetu osnuje poseban zavod za ovaj rad. U tom zavodu prikupljali bi se podaci sa čitavog područja Države i proučavala bi se potanje pojedina pitanja, koja se odnose u prvom redu na biologiju lovne divljači kod nas. Postignuti rezultati praktički bi se primijenjivali za promicanje lova i lovnog gospodarstva. * Ovo su nekoje misli i prijedlozi iz velikog područja lovnog gospodarstva; ovo je samo nabačena okosnica onoga, što bi valjalo najprije poduzeti, kad mislimo na intenzivnije vođenje lovnog gospodarstva. Oživotvorenje toga stoji ne samo do naših državnih vlasti, nego i do sviju nas. Ing. Z. Turkalj *) Vidi članak istoga pisca u »Lov. ribar, vjesniku« broj 6. 1941.: Što bi valjalo poduzeti za unapređenje naših srnećih postojbina. 442 |