DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Ing. Đuro Vasiljević , šum. viši pristav 7. grupe kod državne šumarije u
Bos. Krupi;
Ing. Stevan Radić , šumarski pristav 8. grupe kod državne šumarije u Bos.
Krupi;
Ing. Vladimir Andjić , šumarski pristav 8. grupe kod državne šumarije u Bos.
Petrovcu;
Ing. Božidar Š a r i ć, šumarski viši pristav 8. grupe kiod državne šumarije u


Ključu;
Ing. Dušan D im i ć, šumarski pristav 8. grupe kod državne šumarije u Prnjavoru;
Ing. Boško O s t o j i ´ć, šumarski piristav 8. grupe kod šumarije petrovaradinske


imovne općine u Moroviću;
Đuro P 1 e ć a š, podšumar II. razreda 8. grupe kod kotarske ovlasti u Banjaluci;
Ing. Milutin Knežević , šumarski viši pristav 7. grupe kod državne šumarije


u Rajiću;
Ing. Stevan Dragosavijević , šumarski vježbenik kod državne šumarije u
Vrbanji;
Ing. Nikola Hrgović , šumarski vježbenik kod imovne općine II. banske u
Petrinji;
Branko B i k i ć, podšumar II. r. 8. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Tuzli.


Zahvalio se na državno] službi:


Ing. Vladimir Kosanović , šumarski pristav 8. grupe kod šumarije Ogulin,
imovne općine u Plaškom;
Ing. Ljubomir D j a k o v i ć, kotarski šumar 8. grupe kod kotarske oblasti u


Sarajevu;
Ivan M a r i ć, rnanlpulativni vježbenik kod ravnateljstva drž. šuma u Gospiću;
Ing. Vladimir Popović , šum. pristav 7. grupe kod državne šumarije u Bos.


Gi adiški;
Marko Ivkovac , računarski vježbenik kod ravnateljstva šuma ´brodske imovne
općine u Vinkovcima;
Ing. Ljubomir V 1 a i s a v 1 j e v i ć, šumarski viši pristav 6. grupe kod šumarskog
odsjeka u Sarajevu;
Luka Stapar , oficijal 9. grupe kod ravnateljstva šuma II. banske im. općine
u Petrinji.


KNJIŽEVNOST


KLEMENClĆ ING. IVAN: OPTIMALNA GUSTOĆA ŠUMSKIH PROMETALA.


Naklada šumsko-industrijskog podhvata Šipad. Sarajevo 1939., štamparija P. Dozet.
Strana 75.


Ova knjižica plod je ozbiljnog rada i stečenog iskustva u rješavanju raznih praktičkih
zadataka iz »Gradnje šumskih transportnih sredstava« u oblasti šuma podhvata
Šipad u Bosni. Glavna svrha knjižice je upoznati činioce, koji utječu na ekonomičnost
sporednih prometnih žila na određenom šumskom kompleksu te postaviti kriterije, po
kojima će se odrediti sa komercijalnog gledišta najpovoljniji njihov položaj i najpo


460




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 49     <-- 49 -->        PDF

voljnija njihova gustoća. Kako je rješavanje ovako postavljene zadaće novum na području
šumarstva, naročito našeg, autor najprije objašnjava nazive i pojmove, sa kojima
radi, dotično koje obraduje. Ako se pod iznošenje m razumijeva sav rad, kojim
se. pokreće i doprema drvo iz šume do postrojenja za prerađivanje ili na tržište, prvu
fazu, tog rada, koncentriranje šumskih produkata duž više ili manje nagusto izgrađene
mreže putova ili pruga u samoj šumi, autor naziva »izvlačenje« ; drugu fazu rada,
odipremanje produkata putovima ili prugama te mreže do glavnog puta ili do glavne
pruge, autor naziva »transport« . Treću fazu rada, odipremanje produkata glavnim
putom ili glavnom prugom, autor pušta s vida, jer ne ulazi u okvir postavljene zadaće.
Trošak izvlačenja, trošak gradnje i uzdržavanje mreže putova ili pruga u šumi, pa trošak
prometanja na njima, sve to zajedno autor naziva troškom »o d p r e m e«. Pod optimalnom
gustoćom razumijeva pak gustoću mreže putova ili pruga na prostoru produkcije,
uz koju izlazi trošak tako definirane »odpr e me« najmanji.


Radnja i zadaće izrađene u njoj temelje se na na načinu »izvlačenja«, kakav
je običajan u oblasti Šipada, te na sredstvima »transporta« , kakova se tamo
nalaze. Teže šumske produkte izvlače konji vučenjem po tlu, lakše voženjem na kolima
ili na saonicama, a i nošenjem na samaru. Trošak gradnje i uzdržavanja u tu
svrhu potrebnih jednostavnih putova autor zaračunava u trošak izvlačenja. Mrežu
»transporta « u samoj šumi sačinjavaju pak: koturače, traktorske pruge, čekrci,
uspinjače i pruge na paru. Trošak gradnje i uzdržavanja takovih prometnih sredstava
autor uzima u račun odjelito od troškova prometanja na njima. No osnovni principi i
pravila utvrđena za ove načine i za ova sredstva otpreme, važit će po autoru i za
ostale načine i za ostala sredstva sličnog šumskog prometanja.


Gusta mreža sporednih prometnih žila smanjuje trošak izvlačenja , a povisuje
trošak transporta . I obrnuto: rijetka takova mreža povisuje trošak izvla čenja,
a smanjuje trošak transporta. Suma jednog i drugog troška, t. j. trošak
od pr e me mijenja se dakle sa gustoćom te mreže, te za cijelo postoji po autoru nazvana
optimalna gustoća sporednih prometnih žila, uz koju trošak odpreme pada na
minimum. Kako dakle taj minimum zavisi o »izvlačenju« i o »transportu«,
autor najprije analizira izvlačenje (Poglavlje D), zatim gradnju mreže sporednih žila
(Poglavlje E), pa transport na njima (Poglavlje F), da ih konačno stavi u međusobnu
relaciju izvodeći i određujući kriterij rečenog minimuma.


Jedinični trošak izvlačenja izrazuje linearnom jednadžbom, kao funkciju uda


ljenosti težišta drvne mase od »produktivnog « puta ili pruge. Produktivnim pak


naziva autor svaki put na potezu, na kom može primati izvučenu robu za daljnji trans


port. Apsolutni član te linearne jednadžbe naziva »stalnim« , a drugi promjenljiv,


»ovisnim troškom izvlačenja«. Opisuje činioce, koji utječu na te članove.


Ovisan trošak naročito zavisi o udaljenosti težišta drvne mase od produktivnog puta


ili pruge. Poradi toga zavodi i definira pojam »gustoće mase«, te pokazuje, kako se od


ređuje težište drvne mase na površini povoljnog oblika i povoljne gustoće. Sa tim te


žištem određena je ujedno osrednja udaljenost, a onda i osrednji jedinični trošak iz


vlačenja sa konkretne površine do produktivnog puta. Nadalje pokazuje, kako se od


ređuje sa komercijalnog gledišta najpovoljniji položaj produktivnog puta unutar kon


kretne površine, koja ne mora biti ni pravilna oblika, ni horizontalna, ni jednako gusto


obrasla, a može se nalaziti i po koja vrtača na njoj itd.


U slijedećem poglavlju iznosi autor iskustvo stečeno u trasiranju i polaganju


produktivnih putova i pruga obzirom na troškove izvlačenja. U nizini linija puta neka


raspolavlja plohu sječe transverzalno ili dijagonalno. Na blagu kosinu neka se položi


linija tako, da se izvlači i nješto robe uzbrdo. Na strmu kosinu polaže se linija uz


donji rub. Veće strane kosa i kosanjica treba podijeliti sa dvije ili više linija u dvije


ili više etaža. Pritom te linije ne moraju biti uvijek putovi ili pruge istog sistema, a


mogu biti međusobno povezane i na koji treći način. Tako na pr. jedna linija može biti


461




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 50     <-- 50 -->        PDF

koturača, druga pruga na paru, a spajati ih može treća linija u obliku čekrka ili uspinjače.
Uzto strana kose može biti i nejednolične gustoće, t. j . nejedolično obrasla. U
tom pogledu praksa naravno pruža mnogo raznih mogućnosti. Za nekoliko najčešćih
takovih kombinacija autor određuje analitičke kriterije najpovoljnijeg komercijalnog
položaja linija. (U četvrti primjer uvukla se pogreška!). Na kraju poglavlja, pripremajući
za slijedeće poglavlje, autor govori o produktivnim putovima i o troškovima
transporta na njima. I taj trošak izrazuje linearnom jednadžbom dodavši joj naročiti
član, koji predočuje trošak gradnje puta. Prema iskustvu prakse upozoruje i iznosi,
što sve treba imati u vidu kod izbora, kod prosuđivanja troška gradnje, te stalno g
i ovisno g troška prometanja na takovim putovima. Zgodno zavodi i definira po


jam gustoće produktivnih putova sa slomkom r = d: P, koji kaže, koliko metara produktivnog
puta odpada na hektar šumom obraslog tla. Poznavanje ovakovih vrijednosti
sa uspješno izvršenih eksploatacija dobro će doći osnivaču novih produktivnih
putova ili pruga u sličnim prilikama.


Trošak prometanja na produktivnim putovima ili prugama također zavisi o dužini
puta. No kako se ta mijenja sa napredkom sječe, zavodi pojam »o s r e d n j e
dužin e transporta« . Tu dužinu određuje početak produktivnog puta i još jedna,
točka na njem, koju autor naziva: »težištem transporta«. Pokazuje, kako se
analitički određuje to težište. Postavlja jednadžbe troškova transporta na produktivnim
linijama. <........ predočuje bitnu razliku među produktivnim i ostalim putovima.
Prelazi zatim na komercijalno prispodabljanje produktivnih putova raznih sistema
uz izvjesne uvjete, te izrađuje nekoliko konkretnijih zadaća.


S time se je autor primaknuo posljednjem poglavlju, u kojem rješava svoju
glavnu i uvodno spomenutu zadaću. Predpostavlja plohu sa drvnom masom jednolične
gustoće. Trošak o d p r e m e izrazuje kao funkciju širine idealnog nekog pojasa tako..
da je produkat te širine i ukupne dužine produktivnih putova jednak površini te predpostavljene
i promatrane plohe. Iz analitičkog kriterija minimuma te funkcije izvodi onda
rješenje postavljenog problema, koje glasi: Troškovi odprem e su minimalni, kad
su ovisni troškovi izvlačenj a jednaki sumi troškova gradnje i ovisnih troškova
transport a na produktivnim prugama. Ujedno iskorišćuje ovaj analitički kriterijza
određenje optimalne gustoće produktivnih pruga na promatranoj površini. Konačno
iznosi konkretan, detaljnije izrađen primjer.


U građevno-inženjerskoj struci problemi komercijalne linije kao i analiza troškova
transporta prilično je obrađena. Rezultati najpoznatijih istraživača na tom polju
Launhardta i Goeringa mogu se dapače i neposredno primijeniti na glavne ili — po
autoru nazvane — spojne šumske pruge. Nije tome tako kod mreže sporednih putova i
pruga na samom šumskom tlu poradi izvlačenja i koncentriranja na širokim prostorima
raštrkanih šumskih produkata, poradi raznog oblika položaja i karaktera površina
sječe, poradi plastike tla i poradi bitne razlike između produktivnih i ostalih putova
pruga. Pridolazi k tome još i slobodan izbor u tu svrhu raspoloživih putova raznog
karaktera i sistema. Na tom širokom polju stvaranja ovom radnjom autor nastoji da
unese neki red, da u skladu sa iskustvom utvrdi pravila i zakone, kojih zacijelo ima
i u ovoj oblasti transportnih sredstava, da ta pravila i zakone sredi, matematski ih
fiksira i na taj način učini pristupačnim općenitoj upotrebi. U ovom korisnom i pionirskom
radu, povezanom sa praktičkim iskustvom i leži naljveća vrijednost ove knjižice.
Iako ne spominje, autor operira sa Goeringovim jednadžbama te rad; njegovim
i Launhardtovim metodama, možda i nesvijesno, jer su te jednadžbe i metode danas
općenito ušle u stručnu praksu i literaturu, gdjekad i bez oznake podrijetla. U vezi
s time, neće biti možda na odmet, ako upozorim ovdje i na novija istraživanja, koja su
pokazala, da samo spomenute jednadžbe i metode ne dovode uvijek do željenog cilja.
Tako piše prof. dr. ing. W. Müller u svom djelu »[Massenermittlung, Massenverteilung
4nd Transportkosten der Erdarbeiten (Berlin 1929): »Die von Qoering für verschiede


462