DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 5 <-- 5 --> PDF |
GOVOR PREDSJEDNIKA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA PROČELNIKA ODJELA ZA ŠUMARSTVO G. ING. ANTE ABRAMOVICA NA GODIŠNJOJ GLAVNOJ SKUPŠTINI HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA U ZAGREBU, DANA 14. RUJNA 1941. (DIE REDE DES PRÄSIDENTEN DES KROATISCHEN FORSTVEREINES, DES HERRN ING. ANTE ABRAMOVlC, ANLÄSSLICH DER JÄHRLICHEN GENERALVERSAMMLUNG DES KROATISCHEN FORSTVEREINES IN ZAGREB AM 14. SEPTEMBER 1941.) Dragi kolege! Osnutkom Države Hrvatske našlo se je naše šumarstvo pred mnogim i važnim zadatcima. Već samom tom činjenicom, što je osnovano ministarstvo šumarstva i rudarstva kao samostalan resor, lüstaknuta je velika važnost šumskog gospodarstva kao privredne grane u sklopu općeg narodnog gospodarstva u našoj Državi. Poznato Vam je svima, da se u bivšoj Jugoslaviji riilje vodilo dovoljno računa o racionalnom šumskom gospodarstvu, pa su prema tomu naslijeđeni mnogi grijesi prošlosti, koje valja u budućnosti popraViti. Dovoljno je istaći samo to, da su mnoga veleobrtna šumska poduzeća, većinom tuđinska, vršila u našim šumama bezobzirnu eksploataciju, koja je imala loših posljedica za cijelu našu narodnu privredu. Nezavisna Država Hrvatska imade težak zadatak, da ilspravkom počinjenih pogrješaka unese u naše šumsko gospodarstvo sasma novi duh, koji će se u sklopu određene, dirigirane privrede, temeljiti na trajnoj proizvodnji naših šuma, čuvajući njihovu proizvodnu snagu za podmirenje potreba našega naroda. U cilju ostvarenja svih zadataka dirigirane privrede na polju šum. gospodarstva, pokazala se je potreba, da naše ministarstvo šumarstva u duhu potreba i stvaranja novog gospodarstva Evrope reorganizira svoj rad i da šumsko-gospodarskoj politici da jasne i određene smjernice. U savezu s time dala bi se naša šumsko-gospodarska politika, po mome mišljenju, teraziti ovako: »Na temelju racionalnog i strogo potrajnog šumskog gospodarenja, čuvajući proizvodnu snagu šumskog zemljišta, proizvoditi što veće po~ trajne prihode i po kakvoći i po kolikoći, te provoditi što racionalnije iskorišćavanje glavnih i sporednih šumskih proizvoda u svrhu osiguranja pokrića unutarnje potrošnje drva i stvaranja viškova za izvoz u inostranstvo, a sve to u okviru dirigirane privrede.« Iz te formulacije jasno proističu sve zadaće šumskog gospodarstva i naše miniistarstvo, držeći se tih jasno postavljenih zadataka šumskogospodarske politike, već je provelo u svom radu stanovite mjere za njihovo ostvarenje. Među prvim mjerama, koje su poduzete sa strane ministarstva, bila je borba za šumu, i to znači zaštita i obrana naših šuma ukidanjem dugoročnih ugovora i ukidanjem loših gospodarstvenih osnova te usklađivanjem godišnjih sječa i godišnjih etata prema visini prosječnog dobnog prirasta na određenim površinama. Time je zadan smrtni udarac jednom nemogućem sustavu sječa i upravo kolonijalnom načinu ´iiskorišćavanja naših šuma. Gospodarskim osnovama, koje se nanovo sastavljaju, pro 417 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 6 <-- 6 --> PDF |
pisuju se mjere za sustavno pošumljavanje ogoljelih površina, za čišćenje kultura i branjevina, za uzgajanje i njegu mladin sastojina, a propisuju se i ostale potrebne mjere za popravak šumskog gospodarstva, koje je na mnogim stranama povrijeđeno. Te gospodarske osnove propisuju potrebne mjere za podizanje proizvodne snage šumskog zemljišta, zatim za podizanje proizvodnje drva, kako bi se postigli najveći mogući prihodi i Sortiment! visoke tehničke kvalitete. Podizanje proizvodnje drva važan je čimbenik u narodnopolitičkoj i narodno-gospodarskoj izgradnji naše Države. Drvo je postalo najvažnijom sirovinom našeg veleobrtničkog rada, koja se sve više potražuje, jer se sve viiše iskorišćuje i prerađuje u raznim veleobrtnilčkim granama. Podizanjem proizvodnje drva postići ćemo samostalnost našeg šumskog gospodarstva, osigurat ćemo građevne i ogrjevne potrebe naših državljana, pokrit ćemo našu unutarnju potrošnju i osigurat ćemo viškove za izvoz u svrhu dobivanja što većega iznosa deviza iz vanjskih država, kao i u svrhu ostalih koristi, koje iz toga proističu. Poznato je, da za izvoz iz Države može doći u obzir samo ono drvo, koje preostaje iza potpunoga podmirenja domaćih potreba, a jedno i drugo treba da bude u skladu sa proizvodnim mogućnostima naših šuma. Prema tome i domaća potreba i: viškovi za izvoz imaju biti, po svojoj količini i po svojoj kakvoći, usklađeni prema proizvodnji šumskih proizvoda, odnosno prema proizvodnim mogućnostima racionalnog šumskog gospodarstva u zemlji. Sasma je razumljivo, da drvu, kao važnoj sirovini, treba posvetiti što veću pažnju i! to prije svega štednjom u vlastitom kućanstvu a onda zamjenom za ugljen, gdjegod se to može provesti bez štete za cjelokupno narodno gospodarstvo. Treba se držati principa, da je svako rasipanje drva pravi grijeh i da se nijedan komadić đrveta, sposobnog za tehničku uporabu, ne bi smio i z g o r i t i u peći, ako se samo može zamijeniti sa ugljenom —- čuvajući tako drvo kao sirovinu za mehaničku i kemičku preradu. Sva dakle potrošnja i prerada drva te svi izvozni viškovi u drvu imadu se ravnati prema kapacitetu sječa i prema određenim etatima tako, da se ni u kojem slučaju ne smije dogoditi, da se sječama načima i iskorišćuje temeljna ili ekonomska šumska glavnica. Potrajnost je grana, na kojoj počiva šumsko gospodarstvo. U prijašnje vrijeme bio je rad šumara u glavnom ograničen na proizvodnju drveta,, dok je šumski veleobrt bio redovno izvan dohvata šumara. Posljedica je toga bula, da se je veleobrt razvijao bez obzira na svoje prirodne uvjete, bez obzira na količinu i blizinu sirovina. A kako su predstavnici raznih tuđinskih poduzeća imali u bivšoj državi moćan upliv na mjerodavne krugove, dobivali su alimentacije u šumama bez obzira na stanovište baš hrvatskih šumarskih stručnjaka, kojii su se zalagali» da se zahtjevi veleobrta usklade prema proizvodnim mogućnostima šuma. Prema tome je veleobrt radio sasvim u skladu sa liberalističkim tendencijama međunarodnog kapitalizma ne obazirući se na stvarni! šumski potencijal, i ne vodeći računa ni o faktičnim potrebama tržišta ni o konjukturnim oscilacijama. Radi toga je dolazillo do neugodnih posljedica i za vlasnike šuma, i za potrošače i´ uslijed neograničenog izvoza moralo se je plaćati visoke cijene za preostalo drvo u zemlji a osim toga se je faktično izrađivalo više sirovine, nego što dopušta racionalno šumsko 418 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 7 <-- 7 --> PDF |
gospodarstvo. Da se zavede red, kako u šumi a tako i na domaćem tržištu drva, ministarstvo je uzelo u svoje ruke svekoliku šumsku privredu počevši od proizvodnje pa do razdiobe dobara, dakle: cijelu proizvodnju, preradu, promet i trgovinu drvetom, jer je samo na taj način moguće zavesti sustavnu privrednu djelatnost u čitavom složenom gospodarskom procesu šumarstva. U savezu s time provelo je ministarstvo novu organizaciju rada u samom ministarstvu i to tako, da je u tu organizaciju uvrstilo veleobrt, promet i trgovinu drvetom, vrhovnu upravu i nadzor nad šumsko-veleobrtnim poduzećima, te upravu državnih veleobrtnih poduzeća. Iz te se organizacije vidi težnja, da u jednoj ruci! bude sav proces — od proizvodnje pa do potrošnje drveta, što je uostalom, sasvim u skladu sa današnjim načelima dirigirane privrede. U šumarske ruke, prema tome, mora doći dirigiranje prometa sa šumskim proizvodima, njihova prerada ii raspodjela, a sve to prema prihodnoj sposobnosti naših šuma. Kako je šumarstvo u Hrvatskoj najjača privredna grana, razumljivo je, da se i u vanjskoj trgovin´i ogleda njezina važnost — u učešću proizvoda šumarstva — prema ostalim izvoznim proizvodima. Pošto odmah, nakon priznanja Nezavisne Države Hrvatske, nije bilo moguće sačiniti trgovinske ugovore na godinu dana, to su u mjesecu svibnju povedeni pregovori s Njemačkom i Italijom, koji su doveli do trgovinskih ugovora na 4 mjeseca, t. j . koji su na snazi do kraja rujna o. g. Uslijed ratnog stanja Njemačka ima danas velike potrebe nai drvetu, koje ne može podmiriti iz vlastitih šuma. Osobito potražuje crnogoričnu rezanu gradu i bukove trupce za ljuštenje. Trgovinski! ugovor s Njemačkom predviđa promet za ova 4 mjeseca u vrijednosti od trideset miliona maraka, od čega preko polovica odpada na šumske proizvode. Za produbljivanje hrvatskih i njemačkih odnosa u šumskom i drvarskom gospodarstvu osnovan je naročiti odbor, koji ima zadaću, da uspostavi što užu saradnju između hrvatskog i njemačkog šumarstva i da ureduje sva pitanja, koja se odnose na izvoz proizvoda šumarstva iz Hrvatske u Njemačku. Trgovinski ugovor s Italijom, kao najstarijim prirodnim kupcem našeg drveta, predviđa izvoz proizvoda šumarstva u 4 mjeseca u vrijednosti od oko dvjesta miliona Kuna, što čini više od polovice sveukupnog izvoza u Italiju. Italija u glavnom potražuje crnogorično piljeno drvo, zatim celulozno drvo bukovo i crnogorično, ogrijevno drvo, drveni ugljen i bukove trupce za ljuštenje. Proizvodi! šumarstva zauzimaju važno mjesto i u našem trgovinskom ugovoru sa Švicarskom i to u vrijednosti od 270 miliona Kuna, ne računajući ovamo vrijednost tanina, što čini! gotovo polovicu vrijednosti našeg ukupnog izvoza od 600 miliona Kuna. U Švicarsku se izvozi! piljeno hrastovo i bukovo drvo, drveni ugljen, meko piljeno drvo, bukovi frizi, ogrjevno drvo i nešto oblovine. U ministarstvu se poklanja velika pažnja i svemu ostalom radu, kako bi se što prije stvorili što povoljniji uvjeti za razvijanje našega šumskoga gospodarstva. Tako je velika pažnja poklonjena uređivanju šuma, odvodnji šumskog zemljišta te podizanju i! održavanju građevina i građevnih naprava, koje su u vezi sa uređenjem, nadzorom, čuvanjem, upravom i režijskim iskorišćavanjem šuma. Osnivanju i uzdržavanju šumskih vrtova te pošumljavanju redovitih sječiina i čistina posvećuje se također velika pažnja, i to će pitanje biti stalna briga ministarstva. Isto 419 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 8 <-- 8 --> PDF |
tako se vodi briga o sviim stručnim poslovima, koji se odnose na arondaciju i komasaciju šumskih površina, kao i na sastav osnova za odvodnjavanja u svrhu poboljšavanja šumskog tla. Intencija je ministarstva, da se pošumljavanje Krša, goljeti i živog pijeska stavi na što širu naučnu bazu i da se u cilju pomaganja seljačkog gospodarstva te za obranu ratarskih kultura od vjetrova i cd posolice podigne što više zaštitnih šumskih pojaseva. Ozbiljna se pažnja posvećuje i pitanju lovne privrede, za koju se znade da imade velike mogućnosti razvitka s obzirom na prirodne uslove kod nas. Radi toga se nastoji iskoristiti sve mogućnosti, koje nani priroda pruža za racionalno lovno gospodarstvo. Na području naše Države osnovana su mnoga šumsko-industrijska poduzeća za mehaničku preradu drveta i to bez obzira na kapacitet sječa i prihodnu sposobnost naših šuma. Nije se nikad vodilo računa o prihodnoj sposobnosti naših šuma pa se je zato događalo, da su mnoga šumskoindustrijska poduzeća prerađivala velike drvne mase i izvažala prerađeno i tehničko i ogrjevno drvo u inozemstvo bez obzira na domaću potrebu. A sve je to išlo na štetu našeg šumskog i uopće na štetu našeg narodnog gospodarstva, jer su 8.. tih velikih sječa redovito ostajale ogromne površine, ogoljene i pokrite raznim malo vrijednim šikarjem i korovom. Tako imademo na pojedinim područjima naše države mnogo velikih i mal´ih pilana sa raznim ´kapacitetima, koje će trebati, u budućnosti reducirati, jer nema dovoljno sirovina. Neće se nikako moći dozvoliti u budućnosti, da se količina drva, koja će se godišnje sjeći u našim šumama, ravna prema kapacitetu i potrebi pilana, nego će se postupati obratno: broj pilana i njihov kapacitet uskladit će se prema proizvodnoj mogućnosti i prihodnoj sposobnosti naših šuma, prilagodit će se propisima redovitog etata, koji je ustanovljen gospodarskim osnovama. U težnji, da se naše šumsko gospodarstvo sačuva od devastacija li od prevelikih sječa, a da se prema prihodnoj sposobnosti! šuma usklade i privredne potrebe u našem narodnom gospodarstvu, na oprezan način će se smanjiti broj pilana. Time će se od naših šuma odklonitil jedna velika opasnost: preradba drva će se prilagoditi kapacitetu sječa odnosno prihodnoj mogućnosti naših šuma. Ovo je pitanje od osobite važnosti u Bosni, gdje su nastala velika ogoljena područja a čemu su mnogo doprinjele uprav područne pilane. Potrebno je istaći, da postoje u šumskom gospodarstvu još i mnoga druga razna pitanja, koja će trebati privesti rješenju. A da bi! mogli povoljno riješiti, sve probleme, koji nam se nameću u šumskom gospodarstvu morat ćemo u prvom redu upoznati! što imamo, drugim riječima — morat ćemo upoznatu inventar naših šuma a onda na temelju inventarizacije po mogućnosti što točnije odrediti etate, kako bi: se šumsko gospodarstvo u budućnosti! moglo normalno odvijati na jednoj stalnoj bazi!: na temelju točnog poznavanja površine šuma, inventara šuma i biologije šuma. U našoj državi!, prema današnjem stanju, imade najviše šumarskih problema svakako u Bosni. Tu nam stoje mnoga nerješena pitanja, kao što je pitanje uređenja meremata, pitanje uređenja paše, pitanje uređenja uzurpacija, kao i pitanje kolonizacije, smanjivanje opsega pojedinih šumskih uprava i čuvarskih srezova, izgradnja šumskih prometila, te izgradnja šumarija i lugarija, i uopće intenziviranje šumskog gospodarstva. Poznato je„ da je Bosna glavno tržište meke robe, pa se prema tome imadu sva pitanja u trgovačkom pogledu s time uskladiti. U pojedinim bazenima 420 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 9 <-- 9 --> PDF |
trebat će što prije utvrditi veličinu i raspored etata a onda utvrditi i po-* trebu pilana. Povećani zadaci, pred kojima stoje naši šumarski stručnjaci uslijed proširenja šumarskih poslova, zahtijevat će znatno povećanje stručnog znanja i iskustva, što će neminovno izazvati potrebu za produbljivanjem i: teoretske i praktične spreme prema promjenjenim prilikama. Šumarska nastava nastojat će da se proširi teoretska sprema slušača šumarstva proširenjem gradiva tako, da bi se u cjelosti moglo udovoljiti i potrebama praktičnog rada. Pored ostaloga naročito je potrebno, da se trgovini drvetom posveti posebna pažnja, osobito trgovačkim običajima, sklapanju trgovačkih zaključnica I ugovora sa stranim državama, te da se što iscrpnije obradi prerađivanje drveta mehanički i kemijski. Ovo je osobito važno obzirom na budući zadatak naših šumara, da vode veleobrtniička poduzeća, kako državna tako i ona podržavljena, te da aktivno sudjeluju kod- prodaje i izvoza našega drveta u inostranstvo i da daju pravac našoj trgovinskoj politici drvom. Isto tako trebati će posvetiti pažnju proučavanju gradiva šumarske politike | .uprave kao i privrednom poslovanju posvećujući pri tome dovoljno pažnje upoznavanju poljoprivrede i agrara kao i svih disciplina koje su usko povezane sa radom u šumarstvu. Kod reorganizacije dakle stručne nastave morati će se paziti na specijalizaciju naših šumarskih inžinjera,, jer bez nje u budućnosti naši šumarski i´nžinjeri neće moći, da potpuno udovolje postavljenim zadacima. Osim toga morat će se šumarski inžinjeri upoznati s pitanjima carnske, prometne, trgovačke i plaćevne politike, a s naročitim obzirom na šumske proizvode, kao i s pitanjem zaštite probitaka šumskih i šumsko-veleobrtnih radnika. Svima je poznato, da je danas u Evropi ratno stanje, koje traži povećanje intenziteta sječa, a to znači i povećanje proizvodnje. Rat je potrebe na drvu silno povećao i to u prvom redu iskorišćujući drvo kao kemijsku sirovinu za tekstilnu industriju il za proizvodnju celuloze. Prema jzvještajima njemačkih stručnih listova cjelokupna potreba Njemačke za drvetom iznosi preko 80 mil. m3. Radi toga je Njemačka u svojim šumama načinila i predhvate, da može udovoljiti pojačanoj potražnji Naša država, koja surađuje gospodarski sa silama osovine, morat će svoje šumsko gospodarstvo voditi tako, da uskladi pojačane potrebe tržišta sa stanjem svojih šumskih sastojina ne dirajući u temeljnu glavnicu. Ako bi se morale pojačati sječe iz nacionalno političkih razloga, treba svakako naći ekvivalent na drugoj strani podizanjem produktiviteta. Prema izloženom vidimo, da su zahtjevil, koje postavlja današnjica na šumarstvo Nezavisne Države Hrvatske, vrlo veliki. Šumsko vlasničtvo vezano je više nego ikoje drugo vlasničtvo sa životom naroda. Ono je vezano i s obzirom na prošlost, koja je stvorila šumu, s obzirom na sadašnjost zbog mnogostranih utjecaja na život i rad narodne zajednice, a onda il s obzirom na buduće generacije, kojima moramo ostaviti ovo skupocjeno dobro sa njegovim idealnim i materijalnim vrijednostima. Čuvanjem šuma i promicanjem šumskoga gospodarstva izvršujemo veliku narodnu zadaću, pa sam za sve ovo što je dosada učinjeno u šumskoj struci zahvalan svima vama, svojim stručnim suradnicima. Znam i mogu sa sigurnošću utvrditi, da ćete, vodeni ljubavlju za našu Državu Hrvatsku, izvršiti i u budućnosti spremno sve zadatke, koje bude na vas postavila šumarska struka, i da ćete biti uvijek ZA DOM — SPREMNI! 421 |