DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 15     <-- 15 -->        PDF

lng. PAVAO FUKAREK (Neoesinje):


PEDESETA GODIŠNJICA „ŽUPANJ AC KOG


ELABORATA"


(FÜNFZIG JAHRE DES „ŽUPANJACER ELABORATES")


U šumarskoj stručnoj literaturi, kada se govori o uređenju i sanaciji
našega Krša, vrlo se često spominje i tako zvani »Županjački elaborat«.
Dimitz u svojoj knjizi o šumarskim prilikama u Bosni i Hercegovini1 smatra,
da se »Županjački elaborat« može prispodobiti samo još sa dva slična
operata, od kojih jedan obrađuje istu, a drugi vrlo sličnu materiju, a to su
»Bavarsko-austrijsko uređenje Saalskih šuma« (»Bayerisch-österreichische
Saalforstregulierung.«) iz godine 1839. i poznati rad Josipa Wessely-a


o Kršu Hrvatske vojne krajine iz 1876. godine.2 »Županjački elaborat«, kao
jedno od najzamašnijih i najpodrobnijih djela, koja obrađuju naše najbolnije
šumarsko-privredno pitanje uređenja i pretvaranja Krša u privredno
aktivno područje, treba da zauzme, s punim pravom, najvidnije mjesto
među sličnim radovima.
Na žalost, danas se »Županjački elaborat« spominje samo još u literaturi.
Samo malen broj gotovo beznačajnih bilježaka sačuvao se je kod
nekih privatnika, a glavni njegov dio — operat od preko 2500 stranica velikog
formata sa svim prilozima, pregledima i kartama — netragom je
nestao.


Nastojao sam kroz potonjih nekoliko godina, da pronađem bar tragove
ovoga značajnog djela, koje bi i danas imalo svoju ogromnu važnost,
ali je sav moj trud ostao uzaludan. Sasvim je vjerojatno, da je »Županjački
elaborat« nastradao od nekoga, tko mu nije poznavao vrijednost,
ili ga je netko bespravno prisvojio (kao što su se, u ostalom, i mnoge
druge vrijedne stvari prisvajale) za svoju ličnu knjižnicu, a s time ostajemo
na istom, pošto je tako ovaj elaborat potpuno nepristupačan.


Ove godine navršilo se je upravo pola stoljeća, od kako je ovaj elaborat
izrađen. I danas još, nakon punih 50 godina, problem našeg Krša
nalazi se u istoj, ako ne u težoj fazi. Ne ulazeći u praktičnu primjenu
osnova, koje je obuhvatio »Županjački elaborat«, želim, da u kratkim crtama
prikazem sadržaj ovog rada i njegovo značenje. Pošto nisam nikako
mogao doći do originala, poslužio sam se podatcima, koje o tome elaboratu
iznose Dimitz? Holt i Dr. Balen.5 Ovi rede] imaju svrhu, da u prvom
redu istaknu glavne smjernice, sadržane u »Županjačkom elaboratu«,
koje bi i danas, kod sustavnog uređenja našeg Krša, mogle poslužiti kao
dobra osnova.


1 Dimit z — Die forstlichen Verhältnisse und Einrichtungen Bosniens und der


Hercegovina, Wien, 1905.


2 W e s s e 1 y — Kras Hrvatske Krajine, Zagreb 1876. Prijevod I. Trnskog.


3 Dimitz — loco citato.


* F. Holl u monografiji »Le Karst Yougoslave«. Zagreb 1928. Uredio prof. Dr.
A.
Ugrenović.
5 Baien Dr.J. — Naš goli Krš. Zagreb 1931.
479




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 16     <-- 16 -->        PDF

1.
»Županjački elaborat« predstavlja jednu općenitu i preciznu monografiju
privrednih i uređajnih prilika Krša u županjačkom kotaru (Duvno,
današnji Tomislav-grad).


Samom elaboratu prethodio je tzv. »Karst-Memorandum«, koga su
godine 1890. predložili tadašnjoj bosansko-hercegovačkoj zemaljskoj vladi
privredni i šumarski viši savjetnici Horowitz i Petraschek. Kraće nazivan
Horowitz-Petraschekov »Memorandum« bio je rezultat svestranih i podrobnih
opažanja devastacije naših krških krajeva. Privreda na Kršu
bila je tada, kao i danas, u vrlo teškom stanju. Na jednoj strani pomanjkanje
šuma, ia na drugoj ogroman porast koza — prijetio je, da se i
ono malo preostalog zemljišta na Kršu pretvori u pust i go kamenjar.
Neuređeno pitanje paše zadavalo je veliku brigu. Teške prilike, pod kojima
je živilo stanovništvo na Kršu, zahtijevale su što hitnije i što podpunije
riješenje. »Karst-Memorandum« obrađuje sva ta pitanja posebice, a ujedno
donosi prijedloge za hitnu asanaciju.


Sadržaj »Memoranduma« može se podijeliti u tri poglavlja.


U prvom poglavlju obrađeno je pitanje zaštite postojećih šumskih
sastojina (stvaranje branjevina) i podizanje novih šuma putem resurekcije
i pošumljivanja. Drugo poglavlje sadržavalo je pitanje podizanja raznih
nasada, promicanje sadnje i zaštite pojedinih ili manjih grupa stabala.
U trećem poglavlju bilo je obuhvaćeno pitanje zaštite travnog pokrova
na pašnjacima i održavanje ravnoteže zemljišta, gdje je ova u opasnosti.


Uz to je bio priložen i podroban program radova, predviđeni za pojedina
buduća desetgodišta, a obuhvatao je posebno pitanje zaštićivanjapojedinih postojećih šuma, resurekciju zakržljalih »popasenih« šikara, zaštićivanje
pojedinih kultura suhozidinama protiv bure te podizanje prozračnih,
svijetlih srednjih šuma od listopadnog drveća, u kojima se može
održavati paša stoke bez veće štete za sastojinu i koje najbolje odgovaraju
potrebama privrede stanovništva na Kršu.


Na osnovu ovog podrobnog stručnog izvještaja izaslalo je tadašnje
zajedničko ministarstvo financija naročitu komisiju, kojoj je stavljeno u
zadatak, da utvrdi stvarno stanje privrede na županjačkom Kršu i da prema
tome podnese iscrpan program radova, koje bi trebalo poduzeti, da se
Krš županjačkog kotara dovede . povoljnije privredno stanje.


Komisija je imala zadatak da utvrdi:


1. Površine, koje su prema sadašnjoj vegetaciji i prema položaju
sposobne za uzgajanje niskih i srednjih šuma.
2. Površine, koje se mogu izlučiti u svrhu uzgajanja visokih šuma.
2. Površine, koje se imaju smatrati kao potpune goljeti, te su kao takove
izgubljene za privredu.
4. Površine šumom neobraslih pašnjaka (travne površine), koje
stoje na raspoloženju narodu.
5. Površine poljoprivrednog zemljišta prema vrsti i veličini.
6. Brojno stanje stoke prema vrstama — a u savezu s time utvrditi:
a) na kojim se mjestima nalaze ljetovališta odnosno zimovališta
stoke pojedinih naselja;


b) koja naselja imaju sudioništva na tim zemljištima i


c) kolik broj grla stoke svake pojedine vrste može držati pojedino


naselje bez opasnosti za ostale grane privrede, odnosno, koliki broj grla
stoke može svaka porodica reducirati.


480




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 17     <-- 17 -->        PDF

7. Mjere, koje treba poduzeti u pogledu iskorištavanja zemljišta u
velikim poljima odmah ili poslije uspostavljanja ravnoteže između priliva
i od toka velike vode, i koje se lokalne prednosti mogu iz toga očekivati.
8. Stvarnu upotrebu građevnog, tvorivog i gorivog drveta sa oznakom
mjesta, od kuda se pribavlja, pokraj maksimalne stvarne potrebe
.stanovništva na pojedinim sortimentima.
9. Na kojim mjestima treba podići čatrnje (cisterne) uz oznaku veličine
i potrebnih troškova za podizanje.
10. Bujice, koje ugrožavaju naselja ili poljoprivredna zemljišta, te
vrstu, način i troškove za njihove korekcije.
Po točkama 5., 6. i 8. trebalo je za svako pojedino naselje ustanoviti
odgovarajuće vrijednosti sa naznakom broja stanovništva, te sumarno
prema važnijim privrednim i političkim pripadnostima.


Ovim uputstvima bila je priključena tehnička instrukcija višeg vladinog
savjetnika Petrascbeka, ti kojoj su bile označene glavne smjernice,
prema kojima je trebalo postupati kod ocjenjivanja sadašnjeg stanja vegetacije
s obzirom na njen budući razvoj, kao i pitanje pošumljavanja
pojedinih površina Krša. Uz to je bio naveden i način, kako bi se ti vegetacijski
uslovi mogli pregledno kartografski prikazati.


Komisija je imala dužnost, da nakon ustanovljenja prilika po prednjim
točkama pristupi sastavljanju jednog općeg i posebnog (za svaki pojedini
predio napose) plana sanacije. O tome treba sastaviti posebne protokole,
koje će kotarski predstojnik s eventualnim svojim primjedbama
predložiti na tadašnje okružje (Kreis), a ovo će ih dalje uputiti zemaljskoj
vladi u Sarajevo. Zemaljska vlada imala je konačno sa svojim »votumom«
predložiti protokole ministarstvu.


Komisija je započela s radom ljeti godine 1891., a rad se je protegao
do duboko u jesen. Protokoli su završeni u mjesecu studenom. Komisiju
su sačinjavali tadašnji kotarski predstojnik u Zupanjcu Dr. Radimsky, kac
predsjednik, a kao stručni eksperti nadšumar Andrija Geschwind za šumarska
i poljoprivredni stručnjak Josip Eckl za poljoprivredna pitanja.


Operat, koga je izradila komisija, sadrži u cijelome 2665 stranica
velikog formata, a sastoji se iz jednog općenitog i jednog posebnog dijela.
Općeniti dio dijeli se na tri odsjeka, čije ćemo sadržaje navesti
kratko, prema citiranoj Dimitzovoj knjizi.


/. odsjek sadrži općeniti opis kotara sa opisom posebnih šumarskih prilika i nacrt
opće asanacije. Pojedina poglavlja nose naslove: 1. Uvod. 2. Područje županjačkog
Krša i njegovo stanovništvo. 3. Opis krškog zemljišta posebice. 4. Posljedice stvaranja
gologa Krša u sadašnjosti i budućnosti. 5. Klima i njen upliv na vegetaciju. 6. Zračna
strujanja. 7. Geološki odnosi županjačkog visokog (dubokog) Krša. 8. Zemljište i vegetacija.
9. Hidrografske prilike. 10. Šume. 11. Pošumljavanje Krša. 12. Lisničke šume.


13. Zaštitni zidovi. 14. Pašnjaci. 15. Izgradnja bujica i uređenje popuzina. 16. Nadzor
nad kulturnim mjerama i 17. Dodatak, u kome je obuhvaćeno pitanje uspostavljanja zabrana,
gospodarenje u lisničkim šumama, pošumljavanje, potrebe stanovništva na drvetu,
upotreba smedeg ugljena iz naslaga u Vučijem dolu, upotreba pašnjaka, podjela malih
pošumljenih površina stanovništvu, nadzor nad radovima oko pošumljavanja, opskrba
stanovništva vodom, stanje građevina, stvaranje novih vrela prihoda za stanovništvo,
isključenje koza iz šumske paše, sadnja drveća oko naselja Ud.
U. odsjek se bavi na isti način sa pitanjima poljoprivrede naročito sa stanjem
kuća za stanovanje i ostalim građevinama, stanjem stoke, opisom pojedinih kulturnih
površina, vrstama poljskih plodina, sjetvom, žetvom i iznosom žetve, agrarnim
481




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 18     <-- 18 -->        PDF

prilikama, komunikacijama, obskrbom vode itd. Prijedlozi za poboljšanje poljoprivrednih
pitanja odnose se na ograničavanje građevina, reduciranje broja stoke, naročito na
ograničenje držanja svinja, poboljšanje poljskog zemljišta i na razne melioracije u poljoprivrednom
radu.


III. odsjek sadrži tabelarne preglede i to: sumaran izvod iz operata za cijeli kotar,
sumarium kuća, stanovnika i broja stoke, pregled potreba stanovništva na drvetu
i namirivanje tih potreba u pojedinim općinama, pregled udaljenosti pojedinih općina
od mjesta, gdje se mogu namiriti sa drvetom, plan podmirenja potreba na drvetu kroz
narednih deset godina, popis sastojina, koje su postigle zrelost za sječu, plan sječa za
prvi decenij, plan zaštite i kulturna osnova za isto razdoblje, opis sastojina i plan sječa
sastojina, koje su uzete u pripomoć iz susjednih kotareva Mostar i Bugojno, pregled
podizanja šumskih manipulacija i šumsko-čuvarskih okružja, prijedlog za gradnju šumarskih
kuća sa troškovnikom te pregled potrebnih cisterni i vodopoja.
Tomu je pridoda* završni protokol o prijedlozima sanacije, koji su
navedeni u I.—III. odsjeku.


Prema podatcima komisije, županjački kotar zaprema površinu od
945,8 km\ U to je vrijeme bilo od te površine:


bilo 406 porodica sa 2.408 članova Hercegovaca i Dalmatinaca, koji


oranicavrtovalivadakm! o/°
135.0)
0,9} 22.7
79.2 J
pašnjakašuma
. . . ´ . . . . 614.3
78.3
64.9
8.3
«radilišta 1-2^
putevavoda
3.21
3.1 J
4.1
ostalogStanovništvo je brojilo 2795 porodica sa
30.5 J
19.522 člana; od toga je


su se
tokom vremena djelomice trajno, a djelomice za vrijeme ljeta na ljetnim
pašnjacima naselili.


Brojno stanje građevina u to vrijeme iznosilo je: 2512 kuća za stanovanje,
2887 gospodarskih zgrada, 204 koliba, 128 mlinova, 10 dućana,
9 crkava, 20 kapela, 3 džamije i 1 škola.


Oranice i livade nalaze se u glavnom u poljima, i to u Duvanjskompolju 12.160 ha, u Raškom polju 520 ha, uz obale Vinice 210 ha, a dio i u
Buškom blatu. Ostatak su manje površine blizu sela i obrađena zemljišta
na pašnjacima. Šume su, do vrlo neznatnih ostataka, uništene. Šikare su
davale slabe koristi. Male površine dobro obrasle šume nalaze se daleko
od domašaja ljudske ruke. U cijelom kotaru vladala je velika nestašica i
skupoća drveta (1 tovar, cea 0,2 m3 goriva, koštao je 1.6 kruna).


Glavnu brigu zadavalo je svakako pitanje paše, koja je u kotaru
županjačkom bila otežana uslijed tzv. supaše stoke iz dalmatinskih krajeva.
Već je i u »Memorandumu« bilo istaknuto ovo pitanje.


U jednom dodatku nalaze se prijedlozi o uređenju potreba na drvetu,
a priložen je i popis raslinja i hranivih trava, koje rastu na pašnjacima
kotara.


Iz citiranog Dimitzovog djela navodimo neke zanimljive izvode nadšumara Geschwinda,
koji se nalaze u I. odsjeku općeg dijela.
U pogledu stvaranja Krša, među ostalim, piše Geschwind: »Ne podleži nikakvoj
sumnji, da je prije jedva nekoliko decenija bio jedan veliki dio današnjeg područja Krša


482




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 19     <-- 19 -->        PDF

pod šumom. Stariji se ljudi sjećaju još, kada su padine Ljubuše i Paklene planine, gdje
danas ne raste ni jedno jedincato drvo, bile obrasle jakim borovima i bukvama, pa čak
i hrastovima. Isto mi je potvrđeno i u pogledu Sušnice, Jelovače i Kovač-planine. I
danas se još mogu naći ostatci sastojina i na ostalim planinama.« — Nešto malo dalje
piše: »Ja ne mogu zaboraviti utisak, kojeg je na mene učinila jedna takva sastojina,
kada sam godine 1884. prvi put došao u županjački kotar; meni je tada izgledalo, da
su isključene sve mogućnosti, da se ove sastojine regeneriraju i izvjesna me je tuga
obuhvatila pri pogledu na Krš. Danas, kada leže iza mene uspjesi sedmogodišnjeg nasiojanja,
i kada pred menom stoje nadobudne sastojine, zahvaljujući tadašnjem uvađanju
branjevina, mislim sasvim drugačije i mogu dati garanciju, da uz energičnu volju
postoji mogućnost stvarati šume tamo, gdje još vegetiraju ostatci drveća i gdje je
zemljište povoljno za vegetaciju.«


Specijalni dio »Županjačkog elaborata« sadrži rezultate brojidbenog
rada za 35 predjela i općina u suglasnosti sa smjernicama, koje su istaknute
u glavnom dijelu.


Operati za pojedine općine daju uvid u sve odnose narodnog gospodarstva.
Prema Dimitzu ovi operati imaju ne samo sa šumarskog i poljoprivrednog,
nego i sa etnografskog gledišta, trajnu vrijednost.


Svaki pojedini od ovih operata sadrži:


/. Ekspoze poljoprivrednog stručnjaka, u kome je: a) opći opis općine
(broj i naziv naselja, njihov raspoređaj, broj i način gradnje kuća za
stanovanje, gospodarskih zgrada, crkava, mlinova itd.); b) brojno stanje
stanovništva i broj grla stoke; c) zemljišni posjed, koji se nalazi u općini;
d) opis poljoprivrednih površina; e) vrste poljskih plodina; f) vrijeme
sjetve i žetve, prihodi; g) vrsta i način obrade tla; h) prikaz agrarnih
prilika; i) prikaz prometnih prilika; k) prikaz opskrbe vodom; 1)
prikaz stanja pašnjaka; m) prikaz nabavke drveta i konačno n) prijedlozi
za sanaciju.


2. Ekspoze šumarskog stručnjaka sadrži: a) orografski položaj područja
općine; b) karakteristiku klime; c) geološku osnovu zemljišta; -d)
hidrografske odnose; e) prikaz raznovrsnih prodora zemljišta, koji nastaju
(bujice, popuzline i slično); f) prikaz pašarinskih odnosa; g) stanje
šuma; i h) prijedlozi za sanaciju.
3. Tabelarni prikaz stanja građevina, broja stanovništva i broja
grla stoke.
4. Tabelarni pregled posjedovnih odnosa prema vrstama kulture,
bonitetu i površini.
5. Tabelarni pregled potreba na građevnom i gorivom drvetu.
6. Tabelarni pregled pašnjačkih (travnih) i šumskih površina prema
njihovom stanju.
7. Završni protokol uz prijedloge pod 1. i 2.
Ovi iskazi sadrže: topografski pregled s kartom u mjerilu 1 : 25.000;
površinu; vrste temeljnog gorja; geološku podlogu i raspadanje stijena;
debljinu i sposobnost sloja zemlje i njene osobine u odnosu prema vegetaciji;
zračna strujanja (smjer i jačinu najčešćih vjetrova); sadašnju
upotrebu i stanje poljoprivrednih površina; vegetaciju pašnjaka; vegetaciju
šuma (vrste drveća, grmlja i šiblja kao i takozvanog »prizemnog
drveća«, koje je uslijed prekomjerne paše zakržljalo; omjer sastojinske
smjese, starost, obrast, način uzrasta, drvenu masu po hektaru i ukupno.


Komisija je pristupila rješavanju pitanja snabdijevanja stanovništva
potrebnim drvetom. Predložena su stanovita ograničenja u načinu gradnje


483




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 20     <-- 20 -->        PDF

zgrada, a ogrijevno drvo je ustanovljeno prema stvarnoj potrebi, a ne
prema običaju, koji je do tada vladao. U tu svrhu kotaru su pripojene
šume sa dovoljnom sječivom masom iz susjednih kotareva Mostar i Bugojno.
Komisija je predvidjela podjelu manjih površina državnog zemljišta
u blizini naselja u svrhu podizanja gajeva, zahtijevala je zabranu paše
koza u cijelom kotaru i ograničenje paše uopće, predvidjela je podizanje
zabrana i njihovo osiguranje suhozidinama, višekratnu resurekciju branje
vina i kompletiranje sastojina umjetnim pošumljivanjem i konačno
racionalno iskorištavanje naslaga smeđeg ugljena, koje se nalaze u kotaru
i to naročito za palenje vapmenica. U pogledu uređenja pašarinskih
odnosa predloženo je ograničavanje broja stoke, isključenje sa pašnjaka
strane stoke, koja pase bespravno, izlučivanje svinja od zajedničke paše,
postavljanje naročitih svinjaca itd. Izrađen je jedan opširan plan iskorištavanju
pašnjaka, u kome je predviđeno stvaranje pašnjačkih zadruga.


U svrhu provedbe resurekcije zakržljalih šuma te podizanja novih
kultura kao i nadzor na pašnjačkim gospodarenjem postavljena su 3
lugara i 10 čuvara šuma, a za sve to osoblje predviđene su gradnje stanova
i njihovo opskrbljivanje.


Treba spomenuti i prijedloge glede ograničenja podizanja novih koliba
(stanova) na pašnjacima, glede spriječavanja pretjerane diobe kućnih
zadruga (čitluka) itd.


U poglavlju »Rasipanje drveta« istaknuo je nadšumar A. Geschwind
niz vrlo poraznih činjenica za šumsko gospodarenje u našim krajevima
Krša. I ako je od tog vremena prošlo pola stoljeća, većina tih neracionalnih
načina upotrebe drveta nije se ni do danas izmijenila. U to vrijeme
jedno seljačko gospodarstvo trošilo je dnevno kroz 6 zimskih mjeseci 1,
a kroz 6 ljetnih mjeseci ]/2 tovara drva za gorivo, što iznosi godišnje oko
54 m3 drveta. (»Vatra se na ognjišta ne gasi i do u kasnu noć nalazi se
na njemu žeravica gdje tinja, da bude pri ruci kod pripaljivanja lula.«)


Primitivna seljačka kola, građena vrlo nespretno i suviše glomazno, zahtijevaju
za izgradnju 20 a kadkad još više stabala. Zimi, kad nastupi nestašica
drveta, ta se kolesija sasiječe i naloži tako, da se u proljeće moraju
nova sagraditi. Kuće za stanovanje i gospodarske zgrade (pojate) grade
se i pokrivaju vrlo grubo i, uz prkos svih poteškoća, samo od drveta.


U pogledu uređenja ovih pitanja komisija je predložila, da se pozove
jedan dalmatinski zidar, koji će uputiti narod u gradnju udobnih i čvrstih
kuća iz kamena, sa krovom iz kamenih ploča; da se pozove jedan izučeni
kolar, boji bi trebao upućivati u izgrađivanje svrsishodnijih i trajnih gospodarskih
kola. Komisija je objektivno izračunala normalnu potrebuna drvetu za jednu seljačku porodicu kroz godinu dana sa 0,640 ms građevnog
i 6,050 m3 gorivog drveta. Za ukupno 2863 seljačke porodice iznosi
prema tome ukupna godišnja potreba 1,883 ms građevnog i 17,324 m*
gorivog drveta.


Sve mjere u pogledu poboljšanja poljoprivredne proizvodnje preuzela
je uzorna poljoprivredna staniQa u Livnu.


Prema izvještaju Dimitza u spomenutoj knjizi, država je sa svoje
strane pristupila provađanju programa, kojeg je predložila županjačka
komisija. Država je pristupila rješavanju slijedećih zadataka:


1. Uređenju pašnjačkih površina, koje su bile namijenjene stanovnicima
kotara na osnovu jedne brižljivo vođene evidencije stanja stoke.
2. Izlučivanju mjesne paše (mere) i njezinom ograničavanju od
drukčije uređenog iskorištavanja paše na alpskim pašnjacima.
434




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 21     <-- 21 -->        PDF

3. Razgraničenju spornih pašnjačkih površina, na koje su polagali
-svoja prava i stanovnici dalmatinskih i bosanskih općina. Ovdje se je
radilo o stanovitim površinama svakodnevnih pašnjaka, koji su ujedno
bili obuhvaćeni u velikom regulacionom planu pašinjaka na bosansko
dalmatinskoj granici, koji se upravo u to doba provodio.
4. Procjenjivanju kraških pašnjaka na području kotara prema njihovom
prihodu sijena. Podjela je izvršena u 7 bonitetnih razreda, čiji je
prihod varirao između 8 i 0,5 do 0,8 kvintala sijena po 1 hektaru godišnje.
Za ukupnu površinu pašnjaka i šuma od 66.674 ha izračunat je godišnji
kvantum sijena od 127.382 kvintala, te je prema tome srednja vrijednostsvih pašnjaka u kotaru 1,91 kvintal sijena po hektaru.
5. Regulaciji izgona stoke na pašnjake prema ustanovljenoj količini
hrane.
6. Uvađanju mirovanja (ugara) na intenzivno iskorištavanim i uslijed
toga oslabljenim pašnjačkim površinama. Ovo odgovara sličnim mjerama,
koje su preduzete kod zagajivanja apsolutno šumskih površina.
7. Obustavljanju pretvaranja pašnjačkog i šumskog zemljišta u
pašnjake.
8. Planskom provađanju pošumljavanja putem branjevina, resurekcijom
i sadnjom. Uspostavljeno je uređenje zaštitnih šuma, a mjestima,
koja su pokazivala opasnost, da će se brzo pretvoriti u goljet, posvećena
je najveća pažnja. Velikoj potrebi stanovništva na stočnoj hrani izišlo
se je u susret podizanjem lisničkih šuma,
9. Uređenju prava služnosti (servituta) na drvetu iz državnih i drugih
šuma, koje su bile opterećene servitutom.
2.
Zahvaljujući jednom slučaju u mogućnosti sam da kažem još neko


liko riječi o »Županjačkom elaboratu«. Ljubaznošću šumarskog savjetnika


Milana Kneževića dobio sam na uvid jednu malu knjižicu, u kojoj je ob


rađen »Županjački elaborat«. Knjižica nosi naslov »Pošumljivanje Krša


u Županjcu. Razvitak i sadašnje stanje«, a izdata je godine 1910. u Sa


rajevu. Autor ove knjižice nije.naznačen, a po svoj prilici je sam nadšu


mar Geschwind, koji je surađivao u izradi samog elaborata kao šumarski


izvjestitelj.


Knjižica se ukratko osvrće na sadržaj »Memoranduma o kršu« i na


motive, koji su ga izazvali. O tome navodi slijedeće: »Ove prijedloge


potaknulo je tadašnje loše gospodarstveno stanje, u kojemu su se nalazili


stanovnici ovoga nekada bogatoga pograničnog kotara i to radi toga, jer


su šume i pašnjaci sasvim ogoljeli, pa zato je nastala oskudica i jer nije


bila uređena paša u Hercegovaca i Dalmatinaca, pa je potrebito bilo, da


se to uredi.« Nadalje je iznesen rad povjerenstva, koje -se sastojalo


od 4 člana — jednog šumarskog i dva poljodjelska stručnjaka te jednog


inžinjera za melioracije, a pod predsjedništvom kotarskog predstojnika.


Među činjenicama, koje je ustanovilo spomenuto povjerenstvo, vri


jedno je istaknuti, da su ostatci visoke šume u kotaru nađeni jedino na


Vran-planini i to ostatci bukove šume, koji su zauzimali površinu od


1.818 hektara. Ostalo su bile šikare hrastova, javora, crnog jasena, crnog
graba i sličnih vrsta vrlo rijetkog obrasta i zbog brštenja blaga u vrlo
lošem stanju, na površini od 10.150 hektara. Visoke šume na Vran-planini
:uslijed visokog položaja bile su vrlo zakržljale tako, da se je iz njih mogao


485




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 22     <-- 22 -->        PDF

podmirivati samo mali dio potreba ovlaštenika u kotaru. Jedina nada.
bile su šikare, koje su morale postati podloga za buduće šumarenje. »Ako
se naime u ovim ostatcima nekadašnjih šuma, kao što je to većinom već
učinjeno, paša zabrani, i stabalca se odmah iznad zemlje odrežu, dobije
se za razmjerno kratko vrijeme iz ovih malih panjeva i žila gusta izdanačka
niska šuma, koja je kadra davati ne samo drva za ogrijev i lišće
za hrana marve, već se popravlja također zasjenjivanjem i opalim lišćem
tlo.« Takozvane»0LTflćfe« u Kršu, koje je seljak obzidao zidom od kamena
i u njima tako spriječio pašu stoke, najbolje nam pokazuju, šta se
može postići i samom zabranom paše. »Ove ograde predstavljaju niske
ili srednje šume, kojima se progalnim načinom gospodari, te daju sve one
Sortimente drva, koji su težaku u njegovom gospodarstvu potrebni. No
osobito je važno za posjednika ograde lišće, koje se iz ograde dobiva, te
koje mu u godinama, kad je ostale hrane za marvu nestalo, (što se u župani
ačkom kotaru češće dešava) omogućava marvu preko zime hraniti.«
Iz tog razloga bilo bi potrebno staviti pod zabranu i erarne površine Krša
i njih postepeno pretvoriti u nisku i u srednju šumu, kako bi se mogli koristiti
i oni stanovnici, koji ne posjeduju vlastitih ograda.


U županjačkom kotaru nalaze se ljetni pašnjaci: Kopčevina planinr.


(6.596 ha), Mali Vranu općini Kongora (4.163 ha), Oštri Gvozd u općini
Mesihovina (523 ha), i Zavelim (1000 ha). Ostali pašnjaci sa površinom
od 54.392 ha su tzv. »/n^n//ze«-pašnjaci (za svagdanju pašu). Prema tome
za potrebe stanovništva kotara bilo bi dovoljno pašnjaka, da na njima ne
sudjeluje i stoka stanovništva iz susjednih hercegovačkih i dalmatinskih
kotareva. Ova tzv. »supaša« osnovana je na starim pravima i predstavlja
niz vrlo zamršenih pitanja. »Ako posmatramo mjesnu podjelu pojedinih
pašnjaka međusobno i raznolikost s obzirom na pašu zainteresovanih žitelja,
onda je lako uvidjeti, da mora nastati među istima trvenje i da je
bilo uređenje ovih zamršenih odnošaja paše neophodno potrebno.« Teškom
stanju na pašnjacima županjačkog kotara doprinijelo je i prekomjerno
povećavanje stoke, naročito koza. »Povećavanju broja koza i drugih vrsta
marve nije se moglo najviše zato uspješno stati na put, što postoje između
žitelja spomenutog kotara i Dalmatinaca t. zv. fces/m-ugovori zbog marve.«
Tako se je dešavalo, da su se koze iz onih predjela, gdje je za njih bila
zabranjena paša, prebacivale pod kesim tj. uz ugovor, koji je većinom
ostajao tajan između vlasnika i najamnika, u druge predjele, gdje je paša
bila dozvoljena.
Bivše zajedničko ministarstvo financija n a osnov u izrađeni h
osnov a komisij e iz 1891. g. odobrilo je u principu 1893. prijedloge
pa se je g. 1894. pristupilo njihovom rješavanju. Do 1910. godine, kada je
objavljena spomenuta knjižica, bilo je izvedeno u pogledu uređenja pašnjaka
veći niz poslova. Ljetni (alpski) pašnjaci izlučeni su vidljivim
znakovima (kamenim piramidama) i odijeljeni su od ostalih seoskih pašnjaka
(mera). Planinštarima iz susjednih hercegovačkih i dalmatinskih
kotareva, koji su imali pravo napasanja svoje stoke na ljetnim (alpskim)
pašnjacima, zabranjeno je prelaženje sa stokom preko granica, koje su
označene, a stanovnicima kotara je dozvoljeno i nadalje, da napasuju na
njima svoju stoku.


Isto su tako izlučeni i ograničeni pogranični svakodnevni pašujaci
između dalmatinskih i bosanskih općina, radi kojih je dolazilo do teških
sukoba.


486




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Pitanju ograničenja broja koza u kotaru pristupilo se je god. 1894.
«do 1896. Ovo pitanje bilo je tim teže, što nisu dolazile u pitanje samo koze


domaćih žitelja, nego i one koje su iz dalmatinskih kotareva davane pod


kesim.


Držanje tako zvane izor ili kesim stoke, koja se u drugim krajevima
naziva i stoka »na mlijeko« (mlijekaruše) uređeno je na taj način, da se
je žiteljima izdavalo posebno odobrenje za držanje takve stoke. Kako je bio
ranije običaj da ovu stoku drže bogatiji stanovnici često u spekulativne
svrhe pa da bi se pomoglo siromašnim i potrebnim, uzimala se je kao podloga
imovno stamje žitelja. Iz Dalmacije zabranjeno je sasvim preuzimanje
stoke pod kesim, a time su se znatno odteretili svakodnevni pašnjaci.


Dogon bosanske i dalmatinske stoke na već spomenute pogranične
svakodnevne pašnjake bio je također ograničen sa svfhom, da se ti pašnjaci
ne preopterećuju.


Konačno je ograničen i dogon hercegovačke stoke na alpske (ljetne)


pašnjake. Hercegovcima je odobreno da u buduće smiju izgoniti na alpske


pašnjake županjačkog kotara samo onaj broj stoke i prema onim pravima,


koja su bila u 1896. godini


S druge strane, da bi se olakšao život na Kršu i da bi se marvi do


bavila potrebna Količina pitke vode, izgrađen je veći niz čatrnja, napoj išta


(lokava) i provedena je kaptaža vrela žive vode. Ovaj posao proveden


je sustavno, nakon prethodnog proučavanja potrebnih mjesta za izgradnju.


(Iodine 1894. izdata je naredba o zabrani pretvaranja pašnjaka ili
.šume u znatno zemljište i šumskog zemljišta u pašnjake.


Ova se naredba nije kočila prvih godina, pošto je kotarski ured strogo


kažnjavao prijavljene prekršaje. »No posljednjih 5—6 godina nije pokla


njao kotarski ured u Zupanjcu ovoj stvari nikakovu pažnju, uslijed čega


je nađen prošle godine (1909.) prilikom sastavljanja podataka za pauša


lhanje desetine veliki broj krčevina, zbog kojih nije još ništa odlučeno.«


Mjere, koje su se odnosile na uređenje čisto šumarskih pitanja, sastojale
su se u namicanju za sječu zrelih sastojina, koje su potrebne za
podmirenje potreba stanovništva. Pošto su šume u kotaru procjenom
ustanovljene kao nedostatne, pripojene su šume bugojanskog kotara i to:
Zelivodić sa površinom od 1231 ka i Malovan sa 1042 ha. U ovim šumama
imalo se je sjeći kroz budućih 10 godina za podmirenje servitutnih potreba
stanovništva županjačkog kotara. Šumskim: površinama na Kršu, koje
su pokazivale dobre uslove za regeneraciju, pristupilo se je provodeći zabrane.
Naredba o tome izašla je godine 1895. na temelju projektiranih
zabrana povjerenstva iz 1891. godine. U čitavom kotaru stavljeno je pod
zabranu 10.123 ha ili 15% ukupne površine Krša. Ove zabrane trebale
su trajati samo toliko, koliko je potrebno, da se šuma podigne i uzmogne
»potrajao podmirivati dotične servitutne potrebe.« Ove su zabrane uzimane
po mogućnosti u blizini sela, kako bi se svojevremeno olakšala dobava
drveta. »Osim toga zabranjene su i površine, koje imaju služiti kao
zaštita protivu bure, lavina i otiskivani a kamenja.« Po prilici V« ukupne
površine zabrana bila je do tada ograđena suhozidinama, a ostatak trebao
se je također postepeno ograditi. »Uslijed nepovoljnih klimatičkih
odnošaja županjačkog kotara nisu ove zabrane napredovale u toj mjeri,
kako u Hercegovini (kotar Ljubuški), zbog čega nije bilo do sada mo´.-
guće, da se zabrane iz 1895. godine za marvu (ovce) otvore. No ima rie


487




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 24     <-- 24 -->        PDF

koliko zabranjenih šuma, koje su već toliko odrasle, da njima ne možeimarva
više naškoditi, te će se moći skoro za ovce otvoriti.«


Umjetnom i tako zvanom izdanačkom pošumljavanju posvećeno je
posljednje poglavlje spomenute knjižice. Umjetno pošumljavanje provodilo
se je tamo, gdje se izdanačkim pošumljavanjem (resurekcijom) i odstranjivanjm
paše nije mogla šuma podići. Pošumljavanje vršeno je sa 2godišnjim
crnim borom i to na mjestima, gdje je bilo potrebno ispuniti
praznine u šumama, koje su trebale prirodnim putem (resurekcijom) da
se podignu. Kao predmet izdanačkog pošumljavanja uzet je Krš, koji neposredno
opkoljava prostrano Duvanjsko polje iz razloga, što je tu bio
Krš najjače razvijen i što se tu njegovo pošumljavanje nije smjelo odgađati.
Pošumljavanje je vršeno na temelju kulturnog plana iz 1891. godine,
prema kojemu je trebalo pošumiti 2.526 ha Krša, od čega 129 ha novog
pošumljavanja i 1,599 ha popunjavanja pojedinih praznili mjesta već
pošumljenog Krša.


Do 1910. godine bilo je pošumljeno sadnicama od prilike 131 ha i
»prirodnim načinom (izdancima)« od prilike 350 ha.


Zanimljivo je istaknuti, da se je već tada uviđala loša strana kultura
crnog bora. »Kulture crnog bora su posljednjih godina mnogo stradale,.
od elementarnih događaja kao i zlobnim oštećivanjem od strane domaćih
žitelja. Velika pošumljena ploha »Gologlav« u zabrani Orabovica planina
mnogo je oštećena god. 1904.—1907. marvom.«


»U suhim ljetima godine 1906. i 1907. pojavilo se u ovoj kulturi nekoliko
vrsti škodljivih zareznika, a među ostalim i borov savijač, koji su
također sadnicima nahudili.« »Međutim, u glavnom«, završavaju se u
ovoj lijepoj knjižici izlaganja, »stanje kultura u Županjcu s obzirom na
poteškoće, s kojima je svako pošumljivanje Krša skopčano, je dosta povoljno.
«


3.
Time bi u glavnom bilo izneseno sve, što je u sebi sadržavao »Županjaiki
elaborat«, kao i ono, što mu je predhodilo. Na žalost, ovo je
samo površna slika, koja je prenesena iz jednog izvoda, a da nam je sam
elaborat bio pri ruci, vjerujemo, da bi mogli istaknuti još veliki niz činjenica,
koje zadiru duboko´ u šumsko gospodarstvo i koje danas nisu nipošto
manje aktuelne, nego što su bile u dcba prije padeset godina.


Vrijedno bi bilo donjeti sliku razvoja šumarskih i drugih prilika na
županjačkom Kršu kroz minulih pedeset godina. Vrijedno bi bilo upoznati
se sa stanjem, u kojem se nalaze danas stanovita pitanja, kojima je elaborat
predvidio uređenje, a isto tako zanimljivo bi bilo razmotriti rezultate
rada, kojeg je nakon svršavanja komisijskih istraživanja preduzela država
preko svojih stručnih organa. Tome poslu trebao bi se posvetiti čovjek,
kojemu su šumarske i druge privredne prilike županjačkog kotara
najbolje poznate.


Za nas je važno, da je »Županjački elaborat« izložio jednu osnovicu,
po kojoj se moraju naši šumarski problemi na Kršu rješavati. Prema
današnjem stanju nauke »Županjačkom elaboratu« bi se moglo vrlo maloprigovoriti.
Istaknuti problemi našeg Krša danas su naučno bolje ispitani,
ali uz prkos toga.rješavanju njihovom nije se pristupilo temeljito,
radi pomanjkanja jedne dobre osnove. Osnovu, koju trebamo, pruža naim


488




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 25     <-- 25 -->        PDF

»Županjački elaborat«. Za svaki kotar, za svaku gospodarsku jedinicu
na Kršu potrebni su nam »županjački elaborati«.


Sarađnja šumarskog i poljoprivrednog stručnjaka na Kršu nije nigdje
možda tako jasno istaknuta, kao u ovom elaboratu. Mnoga pitanja,
koja su prepuštena šumarskom stručnjaku na rješavanje, pripadaju u domenu
poljoprivrede. Iako šumar na terenu silom prilika postaje vremenom
zaista svestran »stručnjak«, ipak bi se kod rješavanja pojedinih pitanja
naišlo na bolje rezultate, kada bi stručna kolaboracija između šumara
i poljoprivrednog´ stručnjaka bila prisnija i intenzivnija* Problem
uređenja alpskih i servitutnih pašnjaka važno je privredno pitanje stanovništva
u kotarevima našeg Krša. Tome pitanju biti će u najskorije vrijeme
potrebno pristupiti punim intenzitetom. Državne šumarije, koje su danas
preopterećene raznim poslovima, radi pomanjkanja stručnog osoblja, trebaju
se iz osnova preurediti. Uređenje alpskih pašnjaka trebalo bi prepustiti
naročitim upravama, koje bi bile sastavljene od šumarskih i poljoprivrednih
stručnjaka. Ribogojstvo treba da se vrati pod nadzor šumarskih
organa, kojima taj posao bolje odgovara. Pitanju podizanja šuma na
Kršu, branjevinama, kulturama itd, treba dati odgovarajuću važnost. Istovremeno
treba istražiti i sve ostale mogućnosti, kojim bi se privreda na
Kršu podigla.


Sve to mora početi sa jedne sustavne osnove, a tu nam je »Županjački
elaborat« od neprocjenjive vrijednosti.


Pod današnjim okolnostima smatra s´e službovanje u šumarijama
na Kršu vrlo često kao teški ostracizam. Tamo, gdje šumarska struka
nalazi svoju najzahvalniju primjenu i gdje šumarski stručnjak treba biti
pionir u podizanju narodnog gospodarstva, tamo je služba šumara prezrena!
Međutim, naša je dužnost, da stare griješke ispravljamo na vrijeme,
a pri tom nam treba biti pred očima primjer nadšumara Geschwinda,
jednoga od sastavljača »Županjačkog elaborata« i njegovih danas manje
poznatih suradnika, koji su službu i rad na Kršu smatrali svojim najvišim
životnim zadatkom.


ZUSAMMENFASSUNG


Das »Župan jac er Elaborat«, umfassend 2665 Seiteen und mehrere Beilagen,
behandelt die Einrichtung der Karstgebiete im Bezirke 2upanjac (Duvno, heute
Tomislav-grad). Dieses Elaborat ist im Jahre 1891. von Oberförster A. Geschwind
und Landwirtschaftsreferent J. Eckel verfasst und kann als das .vollkommenste Werk
über Karstaufforstungs — und überhaupt über Karstasanierusfragen betrachtet
werden.


Indem das Original des Werkes verloren ist, sind die Hauptpunkte des Elabo


rates, die auch heute, 50 Jahre später, massgebend sein können, nach den verfügbaren


literarischen Angaben dargestellt.


Der Verfasser.


* Tu saradnju na Kršu predviđa i Zakon o šumama. Op. ur.
489