DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ü rezultatima ovih gospodarskih pregovora u Veneciji zagrebački dnevnik »Hrvatsk a privreda « »U međusobnoj trgovinskoj izmjeni između Nezavisne Države Hrvatske i Italije jedan od najvažnijih artikala jest svakako drvo. Posve je razumljivo, da je u podkomisiji za drvo, prigodom zasijedanja Stalnog talijansko-hrvatskog gospodarstvenog povjerenstva u Veneciji, posvećena s obih strana osobita pažnja tome izvoznom, odnosno uvoznom predmetu. U radu podkomisije za šume i rude povjerenstva u Veneciji raspravljalo se u prvom redu o pitanju suradnje talijanskog državnog kapitala s hrvatskim državnim kapitalom u iskorišćivanju državnih šuma u Bosni. O tom važnom pitanju dogovoreno je u Veneciji, da se u mjesecu studenom sastane u Zagrebu posebna komisija, koja će donijeti s obih strana konkretne prijedloge, o kojima će se tada raspravljati na sastanku u Zagrebu, a zatim će konačni zaključci biti podnijeti obim vladama na donošenje konačne odluke. I u podkomisiji za robni promet raspravljalo se također o drvu. S talijanske strane zahtijevalo se osjetljivo povišenje kontingenata za građevno i gorivo drvo. S hrvatske strane ´bilo je istaknuto, da uslijed smanjenja sječe, zatim uslijed nesređenih prilika u pojedinim krajevima, kao i uslijed velikih vlastitih potreba, nismo u mogućnosti udovoljiti postavljenim zahtjevima. Što više, uslijed nemogućnosti isporuke građevnog i gorivog drva i u dosadašnjim količinama, bilo je potrebno pristupiti i smanjenju kontingenata u pojedinim vrstama drva. Pri tom je potrebno znati, da Italija od nas kupuje rezanu građu crnogorice, koja je potrebna za ratne svrhe u velikim količinama. Zatim Italija kupuje u našoj državi jelove i bukovo drvo za celulozu, a osobito bukovo drvo, od koga se proizvodi »f ioceo« , koji se upotrebljava u velikoj mjeri u izradbi svih vrsta tekstilija. Nadalje Italija kupuje ogrjevno dvo, ugljen i bukove trupce, koje nakon preradbe upotrebljava u svrhe ratne industrije, jer je to drvo jedino povoljno, da nakon preparacije bude sposobno za materijal od koga se izrađuju propeleri za avione. Prigodom rasprava o konkretnim zahtjevima odnosno prijedlozima, došlo je do znatnog sniženja nekih kontingenata za drvo, za koje su s talijanske strane bila postavljena traženja, da ih se i povisi. Udovoljeno je zahtjevu Talijana, te je došlo do neznatnog povišenja kontingenata za izvoz drvenog ugljena. Na sastanku u Veneciji je odlučeno, da za iduće tromjesečje ostanu kontingenti građevnog i gorivog drva isti kao i do sada. Prema tome za ovo tromjesečje je izvoz građevnog i gorivog drva predviđen u vrijednosti od 20O milijuna kuna, što znači da od ukupnog našeg izvoza iznaša izvoz drva preko 60%.« P. ŠUMARSKA STRUČNA KNJIŽEVNOST O SJECi I UMJETNOM POMLAĐENJU U BUKOVIM SASTOJINAMA VISOKOG UZGOJA. Bukova visoka šuma sječe se gotovo isključivo oplodnom i prebornom sječom. U stručnoj šumarskoj literaturi nijesam naišao na slučaj, da bi se preporučivalo bukove sastojine posjeći čistom sječom i tada ih opet umjetno podizati sjetvom bukvice ili sadnjom bukovih biljaka. U koliko se gdje i navada taj način pomlađenja bukovih sastojina, uvijek se uz to napominje, da se to čini samo u iznimni m slučajevima. Svagdje se izričito naglasuje, da se bukva pomlađuje na prirodni način pod zastorom krošnja starih stabala t. j . oplodnom sječom ili prebornom. Uzrok tomu je poznata činjenica, da su mlade bukove biljke vrlo osjetljive na mraz, a i sunčanu žegu. Stoga je sadnja bukovih biljaka na čistinama bez ikakve zaštite gotovo uvijek bezuspješna. U poznatom Heyer-Hessovom djelu o uzgajanju šuma (str. 50-54) u stanovitim se prilikama preporuča umjetno podizanje bukovih sastojina, na pr. kada treba pošumiti manje čistine. U tom se slučaju mora bukovim biljkama osigurati zaštita na 491 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 28 <-- 28 --> PDF |
taj način, da se u isto vrijeme ta površina zasije žitom ili pak da se nekoliko godina prije osnuje zaštitna sastojina. (Breza). Prema navodima VV e i n k a mp f f a, provedene su u Pfalačkoj u bukovim sastojinama IV. i V. boniteta, u predjelu siromašnom na oborinama, uspjele sadnje bukovih biljaka ali pod zaštitom krošanja starog drveća, gdje su sađene u linijama udaljenim međusobno 15—20 m.T o umjetn o pomlađivanje s biljkama u z g o j e n im na slobodi dovelo je brže i sigurnije do bukovog podmlatka, nego prirodno pomlade nje i to iz razloga, što su snažne i u slobodi uzgojene biljke bile otporne protiv svih opasnosti, pogotovo kada su kasnije uživale još i zaštitu starog drveća. Bukove sastojine, u kojima je primiješaan hrast, pomlađuju se najčešće na taj način, da se bukva pomladi prirodnim putem, dok se hrast pomlađuje umienom sadnjom žira ili biljaka. Tako se postupa kada se hrast nalazi na dobrom tlu, a bukva rta lošem. Ako je čitavo tlo jednako dobrog boniteta, preporuča se, da se čitava sastojina najprije pomladi sadnjom hrastovih biljaka, a kasnije, za IO1—15 godina, podsadi se ta mlada hrastova sastojina sa bukovim biljkama (Mayr, Waldbau, str. 444). Ako je potrebno, da se istovremeno provede pomlađenje bukve i hrasta, onda se kod pripravnog sijeka moraju osloboditi lijepo razvijene krošnje hrastova, a one godine, kada hrast urodi žirom — tlo se pod njim obradi. Ostala, bukova sastojina, pomladit će se pripravnim ili, ako je taj nepotreban, odmah oplodnim sijekom — kao što se pomlađuje svaka čista bukova sastojina. Najbolje će svrsi odgovarati, da obje vrste budu po mogućnosti površinom odvojene, pa da se pomlade oplodnom sječom u skupinama. Pri tom će biti dobro, da se hrastovim skupinama u vremenu i uzrastu dade prednost pred bukovim — prema pravilu: prednost na vremenu treba da bude utoliko veća, ukoliko je manja skupina. Pošto su mješovite bukove i hrastove sastojine vrednije od bukovih čistih sastojina, češće dolazi do umjetnog pretvaranja čistih bukovih sastojina u mješovite sastojine hrasta i bukve. Pretvaranje čistih bukovih sastojina u mješovite sastojine bukve i hrasta vrši se tako, da se u njima potraže zemljišta najboljeg boniteta i na njima prorijede skupine bukovih stabala te osnuju tako zvana »zaštitn a m j e s t a«, na kojima se zasadi hrastov žir ili jače. hrastove biljke. Na slabijim tlima bukva se pomladi na prirodni, a u slučaju potrebe i na umjetni način. (Mayr-Walbau, str. 444). Dođe li u stanovitim slučajevima do sjetve bukovog sjemena ili do sadnje bukovih biljaka, Petračić (Uzgajanje šuma str. 140. i 141.) kaže o tom ovo: Ručno pomlađenje i podizanje bukovih sastojina provađa se vrlo rijetko, a u koliko se provađa, obavlja se takovo pomlađivanje u glavnom pod zaštitom starijeg drveća. Iznimno se ručnim putem podižu bukove sastojine na dobro zaštićenim čistinama. Najzgodnije je vrijeme za sjetvu jesen, jer se time ušteđuje posao i troškovi oko čuvanja bukvice preko zime, ali nas sili na to i stanoviti gubitak na njezinoj klijavosti. Kod opasnosti od miševa, preko zime, preporuča se rana proljetna sjetva. Ako se bukvica za vrijeme zimovanja donekle presuši, preporuča se prije proljetne sjetve njezino močenje u vodi, odnosno polijevanje na zemlji i često pregrtanje, da se hrpe ne ugriju. Ovakve se hrpe pokrivaju starim vrećama ili granjem. Čim bukvica poprimi boju svježih sjemenaka, odnosno čim započne proklijavati, treba je sijati. U najviše slučajeva nema sjetva uspjeha. Nešto bolje rezultate daje sadnja na čistinama, osobito ako se sadnja obavlja zajedno sa sijanjem žita ili ako smo se već prije pobrinuli za zaštitnu sastojinu (brezovu), odnosno ako upotrebimo jake biljke — stare 4 i više godina. Zbog obilnog širenja krošnje potrebno je saditi biljke dosta nagusto. Ispod starih sastojina upotrebljava se umjetno pošumljivanje ponajviše za popunjavanje mjesta nepošumljenih od naravi ili za unašanje bukve u sastojine drugih vrsta. U ovom se slučaju redovno upotrebljava sjetva sjemena i to u plitke redove pod brazdu, odnosno u plitke redove napravljene motikom (3 hl sjemena po ha),. 492 |