DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 28 <-- 28 --> PDF |
taj način, da se u isto vrijeme ta površina zasije žitom ili pak da se nekoliko godina prije osnuje zaštitna sastojina. (Breza). Prema navodima VV e i n k a mp f f a, provedene su u Pfalačkoj u bukovim sastojinama IV. i V. boniteta, u predjelu siromašnom na oborinama, uspjele sadnje bukovih biljaka ali pod zaštitom krošanja starog drveća, gdje su sađene u linijama udaljenim međusobno 15—20 m.T o umjetn o pomlađivanje s biljkama u z g o j e n im na slobodi dovelo je brže i sigurnije do bukovog podmlatka, nego prirodno pomlade nje i to iz razloga, što su snažne i u slobodi uzgojene biljke bile otporne protiv svih opasnosti, pogotovo kada su kasnije uživale još i zaštitu starog drveća. Bukove sastojine, u kojima je primiješaan hrast, pomlađuju se najčešće na taj način, da se bukva pomladi prirodnim putem, dok se hrast pomlađuje umienom sadnjom žira ili biljaka. Tako se postupa kada se hrast nalazi na dobrom tlu, a bukva rta lošem. Ako je čitavo tlo jednako dobrog boniteta, preporuča se, da se čitava sastojina najprije pomladi sadnjom hrastovih biljaka, a kasnije, za IO1—15 godina, podsadi se ta mlada hrastova sastojina sa bukovim biljkama (Mayr, Waldbau, str. 444). Ako je potrebno, da se istovremeno provede pomlađenje bukve i hrasta, onda se kod pripravnog sijeka moraju osloboditi lijepo razvijene krošnje hrastova, a one godine, kada hrast urodi žirom — tlo se pod njim obradi. Ostala, bukova sastojina, pomladit će se pripravnim ili, ako je taj nepotreban, odmah oplodnim sijekom — kao što se pomlađuje svaka čista bukova sastojina. Najbolje će svrsi odgovarati, da obje vrste budu po mogućnosti površinom odvojene, pa da se pomlade oplodnom sječom u skupinama. Pri tom će biti dobro, da se hrastovim skupinama u vremenu i uzrastu dade prednost pred bukovim — prema pravilu: prednost na vremenu treba da bude utoliko veća, ukoliko je manja skupina. Pošto su mješovite bukove i hrastove sastojine vrednije od bukovih čistih sastojina, češće dolazi do umjetnog pretvaranja čistih bukovih sastojina u mješovite sastojine hrasta i bukve. Pretvaranje čistih bukovih sastojina u mješovite sastojine bukve i hrasta vrši se tako, da se u njima potraže zemljišta najboljeg boniteta i na njima prorijede skupine bukovih stabala te osnuju tako zvana »zaštitn a m j e s t a«, na kojima se zasadi hrastov žir ili jače. hrastove biljke. Na slabijim tlima bukva se pomladi na prirodni, a u slučaju potrebe i na umjetni način. (Mayr-Walbau, str. 444). Dođe li u stanovitim slučajevima do sjetve bukovog sjemena ili do sadnje bukovih biljaka, Petračić (Uzgajanje šuma str. 140. i 141.) kaže o tom ovo: Ručno pomlađenje i podizanje bukovih sastojina provađa se vrlo rijetko, a u koliko se provađa, obavlja se takovo pomlađivanje u glavnom pod zaštitom starijeg drveća. Iznimno se ručnim putem podižu bukove sastojine na dobro zaštićenim čistinama. Najzgodnije je vrijeme za sjetvu jesen, jer se time ušteđuje posao i troškovi oko čuvanja bukvice preko zime, ali nas sili na to i stanoviti gubitak na njezinoj klijavosti. Kod opasnosti od miševa, preko zime, preporuča se rana proljetna sjetva. Ako se bukvica za vrijeme zimovanja donekle presuši, preporuča se prije proljetne sjetve njezino močenje u vodi, odnosno polijevanje na zemlji i često pregrtanje, da se hrpe ne ugriju. Ovakve se hrpe pokrivaju starim vrećama ili granjem. Čim bukvica poprimi boju svježih sjemenaka, odnosno čim započne proklijavati, treba je sijati. U najviše slučajeva nema sjetva uspjeha. Nešto bolje rezultate daje sadnja na čistinama, osobito ako se sadnja obavlja zajedno sa sijanjem žita ili ako smo se već prije pobrinuli za zaštitnu sastojinu (brezovu), odnosno ako upotrebimo jake biljke — stare 4 i više godina. Zbog obilnog širenja krošnje potrebno je saditi biljke dosta nagusto. Ispod starih sastojina upotrebljava se umjetno pošumljivanje ponajviše za popunjavanje mjesta nepošumljenih od naravi ili za unašanje bukve u sastojine drugih vrsta. U ovom se slučaju redovno upotrebljava sjetva sjemena i to u plitke redove pod brazdu, odnosno u plitke redove napravljene motikom (3 hl sjemena po ha),. 492 |