DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 29 <-- 29 --> PDF |
te sjetva sjemena pod motiku ili sadnja u pliće rupice na malim dobro obrađenim mjestima (% hl po ha). Ispod sastojine se može upotrijebiti i sadnja biljaka. Ponajviše se radi sa dvo- do trogodišnjim biljkama. Kadikad se upotrebljavaju i jednogodišnje ´biljke i kitasta sadnja. Cesto se sade biljke s busenom. Biljke se uzimaju iz sastojine ili iz vrtova. U šumskim vrtovima treba biljke pomno zaštićivati i za vrijeme suše zalijevati. Kod sadnje jačeg stromlja prcporuča se kljaštrenje grana, dapače i prevršivanje. Biljke se sade redovno u proljeće. Prema H e . e r -H e s s u (str. 50—54) na mjestima, koja su manje izvržena kasnim mrazevima i sunčanoj žegi na S i SI stranama u sredogorju, dostaje sjetva bukovog sjemena sa žitaricama, ali je ipak od te sjetve sa žitaricama, kako je već rečeno, daleko sigurniji uzgoj bukve sadnjom biljaka pod predsađenom zaštitnom sastojinom (breza, bagrem, bor, ariš). Iz svega naprijed rečenoga dade se izvesti ovaj zaključak: 1. Pošto se svaka sječa šume ima provoditi tako, da njome ne bude onemogućeno pomlađivanje (§. 76. zakona o šumama), radi velike osjetljivosti bukovih biljaka na mraz i žegu u principu se isključuje svako pomlađivanje bukovih sastojina na taj način, da se nakon čiste sječe gole sječne površine zasiju bukovim sjemenom ili zasade bukovim biljkama. 2. U iznimnim slučajevima, na blagim terenima, na relativno-šumskom tlu, mogu se postepeno obnavljati mješovite bukove i hrastove sastojine na taj način, da se čitava sječna površina podsadi na boljim tlima hrastovim, a na lošijim tlima bukovim biljkama. Prije takove umjetne sadnje potrebno je, da se sastojina progali te osigura potpun razvoj umjetno unesenog bukovog i hrastovog podmlatka. Tek nakon potpuno osiguranog i razvijenog hrastovog i bukovog podmlatka smjela bi se dozvoliti sječa starih bukovih i hrastovih stabala. Radi što bolje zaštite podmlatka morala bi se sječa i izvlačenje drva obaviti isključivo po snijegu. Nakon sječe i izvoza drva imaju se mlade kulture upotpuniti sadnjom žira. 3. Ukoliko se u progaljenoj sastojim umjetno uneseni bukov i hrastov podmladak ne razvije povoljno, još uvijek je moguće, da se konačna sječa stabala odgodi toliko, koliko je potrebno da se površina podmladi prirodnim putem. 4. Ako se sastojina nalazi na položaju, koji je osobito izložen mrazu, čitava će se podsaditi samo sa hrastom, pa se tek kasnije mlada hrastova sastojina u doba letvenjaka umjetno podsadi s bukvom. 5. Po svojem bi obliku ovaj način bio sličan oplodnoj sječi s tom preinakom, da se ne čeka na prirodno pomlađenje, već se pomladak unaša u progaljenu sastojinu na umjetni način. To umjetno podizanje pomlatka povećava osjetljivo kulturne troškove, ali je s druge strane tu dobitak na vremenu od najmanje 51 do 10 godina. Dr. Ing. Zlatko Vajda O VAŽNOSTI PLANIKE NA NAŠEM MEDITERANSKOM KRŠU. Planika (Arbutus unedo L.) je najkorisnije šumsko drvce za seljačko gospodarstvo na našem mediteranskom Kršu. Ona daje mnogo koristi seljaku kao ogrjevno drvo, dobro kolje za vinovu lozu i mabunjače, a njeno lišće je odlična hrana za stoku. Plod, zvan »maginja« ili »manjiga«, u kome se nalazi oko 10% šećera, jestiv je i upotrebljava se za pravljenje pekmeza, rakije, likera i dr. Planika je zimzeleni grm ili stabalce do 4 m visine. Na boljem terenu izraste i do . m visoko. Lišće joj je jajastog oblika, nazubljeno, dugoljasto, odozgo tamno zeleno, a odozdo svjetlije zeleno. Ono obiluje taninskim tvarima, te se radi toga upotrebljava kao narodni lijek protiv prolijeva, a upotrebljava se i za učinjanje koža. Zreo plod je crvenkast. Po boji i veličini liči plodu pitomih jagoda. U njem se nalazi mnogo sitnih sjemenki, koje su slične sjemenu djeteline, a koje su dobre klijavosti. 493 |