DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Ing. Josip R a d i š i ć, šum. pristav VIII. grupeod odjela za šumarstvo ministarstva i rudarstva u Zagrebu, kod ravnateljstva drž. šuma u Banjoj Luci; Petar To m 1 j e n o v i ć, zvaničnik III. grupe od državne šumarije u Novom Vinodolu, za manipulativnog vježbenika kod ravnateljtsva drž. šuma u Gospiću; Zahvalili su se na državnoj službi: Ing. Nerad Prokop i jević , kotarski šumar VI. grupe kod kotarske oblasti u Podravskoj Slatini. Umirovljeni su: Marija M i k u 1 i ć - J u. r i š i ć, oficijal Vili. grupe od ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu; Zdenka D a b i ć, račun, knjigovodja VIII. grupe kod ravnateljtsva državnih šuma u Zagrebu; Ladislava B a n j a c, rač. knjigovodja VIII. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Banjoj Luci. Odpušteni su: Ing. Bogdan Šepa, viši šumarski pristav VII. grupe kod državne šumarije Jaminska u Moroviću; Ing. Vladimir Z e č e v i ć, šumarski nadzornik IV. grupe 2. stepena kod ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu; Ing. Sergije Ginculj , šumarski prista VIII. grupe kod šumarije petrovaradinske imovne općine u Qgru; Ing. Dušan Ć i v š a, šumarski nadzornik V. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Banjoj Luci; Marko Drobac , akcesista X. grupe kod kotarske oblasti u Podravskoj Slatini; Zdenka Petrešević , računarski vježbenik kod odjela za šumarstvo ministar stva šumarstva i rudarstva u Zagrebu; Ing. Radivoj J o v e t i ć, šumarski pristav VIII. grupe kod državne manipulacije u Jablanici; Đragoslav Gagić , šumar IX. grupe kod državne šumarije u Jajcu; Ing. Relja P a v i ć, šumarski vježbenik kod državne šumarije u Sanskom Mostu; Ing. Aleksandar B a r a ć, šumarski vježbenik kod državne šumske manipulacije u Bosanskom Novom; Jovan Krgović , podšumar III. razreda X. grupe kod drž. šumarije u Jajcu; Ing. Fazlija A lik alfi ć, šumarski pristav VIII. grupe kod državne šumarije Livno. KNJIŽEVNOST Dr. Ing SLAVOLJUB DUBIĆ: SOCIOLOGIJA SELA, SPLIT, 1941. 337 str. 8°. 1. Upoznavanje sela uopće, a napose upoznavanje raznolikih pojava, koje su od bitnog utjecaja na život i razvitak sela, treba da čini upravo kod nas temelj svakoga javnoga djelovanja. U prvom redu vrijedi to za svakoga, tko vrši bilo kakvo djelovanje u interesu najširih narodnih slojeva. Vrijedi to i za pojedinca, koji po svojoj. 504 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 41 <-- 41 --> PDF |
dobroj volji poduzima časnu dužnost, da djelovanjem na selu, medu narodom, kako obično kažemo, doprinese njegovom jačanju, a osobito vrijedi to za sve one, koji su na čelu raznih ustanova, bile one državne, bile one dobrovoljne odnosno privatne, a koje su uzele u svoj program da na selu stvore što više uvjeta za razvitak, da mu pomognu. Za nas to, zaista, mora biti jasno, jer 80% našega svijeta živi na selima. Namjerice ne kažem da je taj ogromni postotak naroda seljak. Jer seljak biti znači nešto drugo, nego pokrivati — često puta — jedva 20% — a negdje i manje — svojih potreba sa svoje zemlje, sa svoga gospodarstva, a što se kod nas vrlo često događa. Upoznavanje sela nije laka stvar. Nećemo pogriješiti ako kažemo, da je baš nepoznavanje sela dovelo i nehotice do mnogih neprilika: uložio se i kapital, uložio se i jedan ogromni trud — a selo nije imalo koristi i javna uprava, najblaže rečeno, nije zadovoljila svome zadatku. Proučavanje sela traži prije svega poznavanje predmeta — a to znači poznavanje svih onih, često puta veoma istančanih niti, od kojih je satkan život ljudske zajednice uopće. Na jednoj strani skrb za materijalnim dobrima, bez kojih nije moguće zamisliti redovan život čovjeka, a na drugoj raznolike pojave duhovnoga života, toliko važne i odlučne za život — traže zahvatanje na razne strane, traže ispitivanje često puta zaista veoma raznorodnih pojava, koje ipak čine jednu cjelinu, čine život sela. Naše je selo prošlo kroz mnogo faza. Ono je i danas pred mnogim pitanjima. Razni utjecaji — i oni, što ih diktiraju prirodni uvjeti, u kojima se selo stvara, živi i razvija, uspinje i pada, i utjecaji sa strane državne vlasti, koji su nužna posljedica organizirane države, i osobine naroda, kao posljedica njegovih duhovnih sposobnosti i životnog puta kojim je prošao u svome razvitku — sve je to stvorilo jedan naročiti, složeni organizam — naše selo. A od toga organizma, od njegove jakosti, i duhovne i materijalne i fizičke, ovisi snaga naša u prvom redu. Ne treba zaboraviti, da je selo majka grada. A i po ljudskim i po božjim zakonima djeca su dijelovi majke. Ako ikada, a ono je danas kod nas proučavanje sela d na temelju toga primjenjivanje onakvih utjecaja na njegov razvitak, koji će odgovarati potrebama i prilikama u njegovom životu, jedan od naših temeljnih zadataka. 2. Knjiga Dr. Dub i ća dolazi u pravo vrijeme. Ona popunjava jednu prazninu, koju smo osjetili mi svi, koji smo živjeli i radili na selu i sa selom. U dodiru sa selom, ispitujući njegovu ekonomsku djelatnost uvođenjem knjigovodstva na seoskim posjedima, promatrajući život našega sela dijelom baš u samom selu, a dijelom na temelju pisanih izvora — i kraj svih poteškoća, koje izviru u prvom redu iz nedostataka kvantitativnih podataka, pisac nam je upravo raščlanio naše selo na njegove veoma raznolike komponente. Razne niti, od kojih je satkan život sela, ispredene su upravo majstorski, da čitalac, na svakom koraku, vidi pojedine pojave, možda iz svoga sela, nailazi na životne momente, koji se čine, da su vrlo jednostavni, a koji su odlučni u životu naroda. A sve je to potkrijepljeno jakom erudicijom. Stojeći na gledištu da »selo ima svoje naročite kulturne oznake, socijalnu strukturu te u raznim pravcima različit stepen civilizacije i potreba« — ispituje sve raznolike momente koji utječu na njegov život. Historijski razvitak našega sela — odnos između kmetova i feudalaca, između graničara i vojnih upravnih vlasti, između kmetova i spahija, stanje poslije razrješenja feudalnih odnosa, pa život sela, koji se javlja pod utjecajem gospodarskog libeializma — sve je to izloženo i dokumentirano laganim jezikom, da lagano čita i onaj, 505 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 42 <-- 42 --> PDF |
kojemu visoka škola nije bila dostupna, a svuda je puno dokumentacija da zadovo ljava i svaki kritički duh. Knjiga je razdijeljena u 22 poglavlja. U prvo m poglavlj u izložena je najprije sociologija kao stanovište pro matranja, a onda posebno pojam sociologije sela. Pisac kaže: »Sociologija proma tra čovjeka, koji je kao produkt socijalnog procesa i socijalni faktor ujedno i eko nomski faktor. Baveći se dakle pitanjem blagostanja u životu seoskog čovjeka, soci ologija sela posvećuje pažnju čovječjem elementu, čovjeku , u stvaranju bla gostanja.« Podvrgavajući analizi rura l iz am i urbanizam , ističe pisac srednji put t. zv. rurbanizam , koji polazi s kompromisnog gledišta. Prema tome stanovištu »grad" i selo se u socijalnom životu harmonički potpunjuju i moraju potpunjavati.« Promatrajući selo (u toku njegovog razvitka, imajući pred očima feu dalizam, socijalne sukobe i bune, uređivanje odnosa između podanika i gospode, po daničke dužnosti i prava, pa razrješenje feudalnih odnosa, razmatra pisac bit sela odnosno naselja od starine pa do novijih naselja, nastalih putem novije kolonizacije. A onda raščlanjuje seosko stanovništvo, raščlanjuje porodicu, bratstvo i pleme i na ročito .ispituje položaj žene u seoskoj porodici (O r u g o do petog poglavlja). U šesto m poglavlj u iznosi pitanje razdiobe zemljišta, posebno ističe zemljišne zajednice te značaj dijeljenja i cijepanja zemljišnog posjeda. Poslije toga razrađuje ekonomsku djelatnost na selu, raščlanjuje životni standart pa ispituje seoski dom, stan i kućanstvo, hranu i odijevanje, zdravstvo i zabavu te saobraćaj našega sela. (Šesto do trinaestog poglavlj a). Psihologiju sela, običaje i vjerovanja obrađuje u dva zasebna poglavlja (č etrnaesto i petnaesto), a opreke između sela i grada te promjene, koje nastaju u socijalnom životu sela, u zasebnim poglavljima. (Š e s t n a e s t o i sedamnaest o). Odgoj na selu, škola, seoske knjižnice pa vjerski život također su obrađeni u zasebnim poglavljima. (Osamnaesto i devetnaesto). Socijalna agronomija pa općina i općinska uprava čine također zasebna poglavlja. Dvadeseto i dvadeset i prv o). Posljednje poglavlje (dvadeset idrugo ) obraduje organizacije, koje promiču život sela: zadrugarstvo i razna druga društva, a onda političke akcije i vodstvo u socijalnom životu. Knjigu Dr. Dubića najtoplije preporučujem drugovima šumarima. Život šumara je u najviše slučajeva vezan za život sela, a od rada šumarova ovisi u vrlo mnogoslučajeva i napredak našega sela. Uvjeren sam, da će im ova knjiga biti od velike koristi. Dr. Josip Baien. OGLASI Kneza Thurn i Taxisa Šumarski i dohodarski ured Karlovac POPIS SKUPINA STABALA određenih za pismenu dražbu dne 3. studenoga 1941 u deset sati u Upravi Šumarije u Lekeniku. 505 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 43 <-- 43 --> PDF |
E Vrst i broj stabala za sječu a/ _ 2 J Žaobina Kn Udaljenost do željez. stanice Lehenik OPASKA ´5. IO Naziv i broj . odjela a. I Kalje 3,4 brijest 100 2500 7 km Trupci za piljenje II Kalje 9 hrast 200 3200 4 „ Rudničko drvo III Vrankovac 2 hrast 150 2200 12 , - IV Dubrava 17 hrast 150 2700 7 „ n V Dubrava 23 hrast 100 1500 7 „ - VI Čretež 24 hrast 300 4000 6 , r> VII Vel. Burdelj 13 14, 15, 21 i 22 hrast 2815 kesten 383 270 40 3000 16 „ » VIII PanekovBreg37 hrast 355 200 4000 17 . Trupci za piljenje IX Panekov Breg 37 bukva 316 150 1400 17 „ n X Severka 14 bukva, grab i ostalo 660 230 2000 19 „ OGLAS DRAŽBE HRASTOVIH STABALA Dana 8. studena o. g. u 11 sati održati će se u uredu ove oblasti putem pismenih ponuda prva javna dražba 218 hrastovih stabala obilježenih sa kolobrojem od 1 do 218, nalazećih se u šumskom predjelu »Mačvar« vlasnost z. z. Koritinja, procijenjenih na 221 rn! tehničke robe, uz kskličnu cijenu od 118,973 Kune. Prodaji je izvršena samo tehnička roba od 30 cm na više na tanjem kraju. Šuma je udaljena od željezničke stanice Rečica 13,4 km, a od pilana u Karlovcu 21,2 km. Žaobina 10´/ od isklične cijene. Pobliži dražbeni uvjeti mogu se dobiti na uvid za vrijeme uredovnih sati kod ove oblasti u sobi broj 5. Broj: S356 — 1941. 1. listopada 1941. Karlovac. Kotarska oblast. 5C7 |