DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 14 <-- 14 --> PDF |
ING. LAVOSLAV LOGER, ZAGREB: PRILOG K PITANJU ODVODNJAVANJA U ŠUMAMA DONJE POSAVINE EIN BEITRAG ZUR ENTWÄSSERUNGSFRAGE IN DEN WÄLDERN DES UNTEREN SAVEGEBIETES 1. Šume Donje Posavine naiaze se najvećim dijelom u poplavnom području rijeke Save i njezinih pritoka — Bosuta s Bidjem, Spačvom i Studvom. Svake je godine veći dio tih šuma više ili manje poplavljen. Poplave dolaze u proljeće, u vrijeme, kad su tamo oborine najobilnije, a recipijenti nisu kadri u kratko vrijeme odvesti vodu Bidjem i Bosutom u Savu. Ovakove poplave za veći dio poplavljenih šuma nisu na štetu, jer voda sa toga zemljišta otječe, čim za to pruži mogućnost Bidj i Bosut, dakle voda ne stagnira pa nije ni na štetu. Što više, muljem, koji donosi, djubri tlo i time koristi tlu i šumi. Druga je stvar s baram a u tom području, koje su stari vodotoci Save i Bosu ta. (Vjerojatno je i Bosut stari vodotok Save, . to nije posve sigurno. Za to govori činjenica, da početak Bosuta počinje od same Save između Županje i sela Štitara, u koji se kod Cerne uliva Bidj). Te bare, naime, zalije voda, a pošto nemaju1 izlaza do Save i Bosuta, ostaje voda u njima do kasnog ljeta (neke niti ne presuše), pa su time velike površine oduzete kulturi. Sličan je slučaj i s tanjiurastim depresijama, koje dobrim dijelom nemaju podpuni karakter bara, ali zbog vode, koja na njima duže vremena stagnira, obaljen im je bonitet s prvog, koji bi im zapravo pripadao, na najlošiji. Te depresije su često neznatno niže od okolnog zemljišta, ali ipak toliko, da se u njima duže vremena zadrži voda, pošto je zasićena zemlja ne može dovoljno brzo upiti, a ne može je ni ispariti. 2. Upoznavši tako uzroke z amoč v a r en j a, javlja se pitanje odstranjenja tih uzroka. U velikoj većini slučajeva nema nikakovih poteškoća pronaći put (trasu) kanala, da se voda izvede, jer danas u doba provedenih mnogih komasacija i s tim u vezi kanalizacija poljoprivrednog zemljišta, koje se nalazi oko šume, ima dosta recipijenata (kanala), koji mogu tu vodu odvesti u Bosut ili u Savu, kao u glavne recipijente. Problemi nastaju tamo, gdje se Sava ili Bosut s pritocima nalaze daleko, te se odvodnja neke manje površine dovodi u pitanje zbog velikih troškova (radi velike duljine), koji nisu u razmjerju s koristima. U slučajevima velikih udaljenosti od površine, koju treba odvodniti, do recipijenta. dolazi još često u pitanje pad nivelete, uslijed male — često gotovo nikakovc —- visinske razlike izmedju ricipijenta i te površine. U prvom slučaju treba u projekt odvodnje male površine uvući odvodnju i drugih površina, koje su u blizini odabranog recipijenta. Ako je to 522 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 15 <-- 15 --> PDF |
moguće i ako takovih površina zaista ima. a redovito ih ima — ako nema baš bara, ima već spomenutih depresija —onda je takav problem riješen, jer je postignuti cilj — odvodnja te poboljšanje tla — u razmjeru s uloženim troškovima. U drugom slučaju, kad su male i gotovo nikakove razlike izmedju visine površine, koju treba odvodniti, i recipijenta, a što nastaje najčešće kod veće udaljenosti jednog od drugoga, ne preostaje ništa drugo, nego ostati kod pada, kakav je moguć, pa makar se on približio i horizontali, te izvesti kanale sa potrebnim profilom, jer će voda sa zemljišta, koja se odvodnjuje, uslijed vlastite težine — ipak otjecati. U takovom je slučaju važno uzdržavati kanal čist i bez rastlina, da ništa ne zaustavlja vodu u opadanju. Poseban je slučaj, ako zamoč varenje nastane uslijed s 1 i j e v a n j a s u z v i s i n e. Ti slučajevi nastaju u Donjoj Posavini po d Dilj-gorom i njezinim ograncima. U takovim slučajevima Šume u poplavnom području rijeke Save sa glavnim odplavnim recipijentima. treba kanal položiti s maksimalno dozvoljenim padom imajući pred očima fizička svojstva tla, u kojem se kanal ima kopati, te brzinu vode, koja će se unjemu kretati — i to s m j e r o m s 1 o j n i c a (1 a t e r a 1 n i k a n a 1 i), a nikako okomito na njih, jer bi to iziskivalo ugradnju mnoštva dorbo izgradjenih stepenica, dakle vrlo skupih objekata. Osim toga ne bi bio u podpunosti postignut cilj, pošto takav kanal ne bi sabirao vodu s većega, već s vrlo maloga prostora, i prema tome ne bi bio od veće koristi, a izvedba bi bila vrlo skupa i kanal bi se teško uzdržavao. Kod svih tih kanala radi se samo o odvodjenju vode sabrane na tlu, a ne o većem snižavanju podzemne razine vode. Često je to i nemoguće izvesti radi uslova, koje postavlja visina recipijenta; moguće je jedino onda, kad površina, koju treba odvodniti odnosno kojoj treba sniziti podzemnu razinu vode, leži dovoljno visoko nad recipijentom. No snižavanje podzemne razine vode za šumu je često opasno, naročito u nešto starijim sastojinama, kod kojih je drveće svoje korijenje već gotovo do podpunosti razvilo. Snižena razina vode zahtijeva naime i promjenu u razvitku korijena, odnosno njegov ponovni porast za vodom. A to često uslijed poodmakle starosti stabala više nije moguće, pa dolazi do sušenja sastojine. Kod sastavljanja projekata odvodnje ne valja se prenagliti, naročito kod prostranijih depresija, gdje treba osnovati cijele sisteme kanala (drenaža), ne treba izvesti odmah sve kanale i sisalice za koje, izgleda, da su 523 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 16 <-- 16 --> PDF |
potrebne, već valja izvesti jedan dio, pošto će se za kratko vrijeme vidjeti naročito po promjeni vrsta bilja, u prvom redu po nestanku raznih kiselih trava — da li je izveden dovoljan broj kanala. Ako nije, lako će se poslije izvesti, gdje se pokaže, da je potrebno. 3. Nakon izvedbe kanalizacije potrebno je brinuti se o stalnom čišćenju kanala. Ako se čišćenje ne provodi sistematski, na kanalima izraste razni korov i drveće, koje prijeti uredno otjecanje vode i kasnije uzrokuje velike troškove radi čišćenja, zahtijeva nova snimanja pa krčenja korijenja i žilja, — a ta je sve vrlo skupo. Da se omogući uredno čišćenje kanala, koje će biti od trajne koristi,potrebno je na manjim udaljenostima ukopati betonske stupce u visini nivelete, tako, da se izmedju njih pomoću križeva može odredjivati razina, jer time odpada kod čišćenja svaki naročiti stručni posao odnosno niveliranje. Kod kanala, kojima je potrebno mijenjati pad, valja paziti, da se na nekom mjestu ne bi pad smanjio. Na mjestima, gdje se pad smanji, kanal će se zamuljiti — naročito za jakih kiša — a to iziskuje stalno čišćenje, dakle povećanje troškova za uzdržavanje, a to povećava opasnost od provale vode sa nanosom iz kanala na okolno zemljište, koje je pod raznom kulturom. Dakle uzrokuje oštećenje kulturnih biljaka. To vrijedi naročito kod spomenutih lateralnih kanala, kod kojih je mijenjanje pada često potrebno. Pad se može samo povećati, a nikako smanjivati. Ovo su glavna obća pitanja, koja dolaze u obzir kod projektiranja kanala za odvodnju šumskog zemljišta Donj e Posavine . Tehnička strana ne iziskuje nikakovo naročito iskustvo, te se izvodi po uobičajenim načelima. Vrlo su slični položaji g o rm j eg dijela Posavine, pa prema tome i uslovi odvodnje tamošnjeg šumskog zemljišta, jer ulog u od vodnog recipijenta Bid ja s B osut om u Donjoj Posavini, u gornjim dijelovima uzimaju Mrsunja, Crnac, S t r u ig, L o n j a s lijeve, a Odra s Lomnicom s desne strane Save, dakako, svaka za svoje područje. S velikim radovima, koji se obavljaju radi isušivanja Jelas-, Crnap- i Lonjskog polja, stvoriti će se izgradnjom raznih kanala, budućih recipijenata, vrlo mnogo povoljnih uslova za odvodnju i šumskih površina, koje se onuda nalaze, jer se često pitanje pronalaženja odvodnog recipijenta, ujedno i pitanje odvodnje stanovite površine. ZUSAMMENFASSUNG. Der Verfasser, welcher sich mehrere Jahre hindurch in den Wäldern des Savesebietes vorzugsweise mit Entwässerungsarbeiten beschäftigte, stellt die Hauptprinzipien dieser Arbeiten dar. Die Redaction. 524 |