DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 20 <-- 20 --> PDF |
1930. stanje se još više pogoršava. Gospodarska i financijska kriza, a s njome vezana i stagnacija na drvnom tržištu, ima za posljedicu, da pored otočke i ogulinske imovne obćine postaju podipuno pasivne i imovne obćine gjurgjevačka i stajska, te I. i II. banska. 2ivotf u šest imovnih obćina postaje vrlo težak, one ne mogu udovoljavati niti najosnovnijim svojim obvezama, a da se ne zadužuju, odnosno da ne diraju u svoju osnovnu glavnicu, što je za potrajnost šumskog gospodarenja najteže. Službenici ovih imovnih obćina ne dobivaju uredno svoje plaće od 1926. godine, pa ima imovnih obćina, koje svojim službenicima duguju za plaće i oko dvadeset milijuna Kuna tako, te je dug imovnih obćina samo .s toga naslova iznosio do kraja 1940. godine preko šezdeset milijuna Kuna, osim duga na porezu i drugim obvezama. Ovakav odnos imovnih o´bćina prema osoblju ima svoje daljnje težke posljedice, koje dolaze do izražaja na šumi: neplaćeno lugarsko osoblje ne vrši svoje službe kako treba, pa se šume iz dana u dan sve više uništavaju, stvaraju se goleti i narodni imetak propada. U novije vrieme osjeća se težko stanje i kod tzv. bolje stojećih imovnih obćina, medu koje spadaju u prvom redu imovne obćine brodska i petrovaradinska. I kod njih su osobni izdatci, prouzrokovani nesavjestnom osobnom politikom tuđinskih vlada, i suviše veliki, pa i one moraju za svoje uzdržavanje trošiti osnovnu glavnicu. Može se kazati, da je većina imovnih obćina već potrošila dobar dio svoje osnovne glavnice, neke već i preko polovice, a i bolje stojeće imovne obćine zahvatile su u svoju osnovnu glavnicu. Težko stanje krajiških imovnih obćina ima svoj uzrok u financijalnim, upravnim i posjedovno-gospodarskim prilikama. To stanje postaje iz dana u dam sve teže. Jedino je država u stanju da to stanje izlieči, jer bi nekoje imovne obćine morale, veći dio imetka otuđiti, da bi mogle pokriti dosadašnje obveze. I u koliko prije dođe to riešenje, u toliko će biti vezano s manje žrtava. Uviđajući svoje težko starije, koje se iz dana u dan pogoršava, zaključila su sva zastupstva krajiških imovnih obćina mjeseca srpnja ove godine jednoglasno, da svoju imovinu predaju državi. Na temelju tih zaključaka došlo je i do ove zakonske odredbe. Imajući pred očima ustaška načela, po kojima obće dobro mora biti važnije od dobra pojedinca, pa imajući pred očima s jedne strane šumu, koja ima biti trajan izvor dobara u što većoj mjeri, a s druge strane narodne potrebe, uzimanjem šuma krajiških imovnih obćina u vlastničtvo Nezavisne Države Hrvatske postići će se ove družtvovne, narodno-gospodarske i šumsko-gospodarske koristi: 1. Ukidanjem granica između državnih šuma i šuma imovnih obćina stvaraju se mogućnosti za lakše i urednije gospodarenje šumom, jer će se provesti zaokružavanje šumskog posjeda i odipast eć potreba, da u pojedinom mjestu budu po dva ravnateljstva šuma, državne i imovne obćine, i po dvie šumarije, a broj lngarija će se smanjiti i omogućiti će se bolje čuvanje šuma na jedinstvenom posjedu. 2. Dosadašnji pravoužitnici obskrbljivat će se gorivim drvom iz dosadašnjih državnih šuma koje imaju razpoložive zalihe, a dosadašnje mlade šume imovnih obćina moći će se racionalno uzgajati. Osim toga će se ikao i dosadašnji pravoužitnici obskrbljivati gorivim drvetom i veliki broj nepravoužitničkih kućanstava na području imovnih obćina. 3. Rješava se težko financijalno i gospodarsko stanje, koje bi u imovnim obćinaraa bilo iz dana u dan sve gore, spriečit će se stvaranje sve većih novčanih obveza, koje bi konačno snosili pravoužitnici, a spriečit će se i stvaranje neproduktivnih šumskih površina i omogućiti povećanje drvne glavnice u šumama imovnih obćina kao i podizanje proizvodnje u onim šumama, gdje je bila narušena ili gdje je uobće nije bilo. 528 |