DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 3 <-- 3 --> PDF |
HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GOD. 66. SIJEČANJ 1942. DT JOSIP BALEN (Zagreb): NA PRAGU NOVE GODINE Hrvatski narod dočekuje novu godinu 1942. s posebnim osjećajima: poslijeviše od osam stotina godina dočekao je svoju Državu, koja mu pruža sve mogućnosti za život, a to je u prvom redu MOGUĆNOST SMIŠLJENOGA RADA I UŽIVANJE NJEGOVIH PLODOVA, koji poslije rada nikada ne će izostati. Napori, koje su na raznim područjima ljudske djelatnosti kroz stotine godina ulagali mnoginaši ljudi i čitava koljena, nisu mogli donositi zaslužene nagrade^ jer nismo imali svoju Državu.. Oni su se rasplinjavali, mnogo puta su se gubili posvema, iako su bili često i često zalijevani krvlju. Tuđinska vlast ostavljala je na našem narodnom tijelu svoje jake pečate: mnogi krajevi .ostadoše nepristupačni, mnogo prirodnodobro iskorišćavalo se je dušmanski u nama neprijateljske svrhe i na način, koji nas nije samo osiromašivao u današnjici, nego je od mnogih krajeva pravio pustoši za budućnost; uništavala su se mnoga dobra, otrovane su mnoge duše, ugušene su mnoge stvaralačke snage. I naše šmnsko gospodarstvo, uz koje je najuže vezan naš narodni život, nosi na sebi jake brazgotine minulih vremena, a osobito potonjih dvadeset godina. Nenjegovane mlade sastojine, ogoljene i devastirane prostrane površine glasno tuže tuđinsku vlast dajući nepobitne dokaze o učinjenim zlodjelima. Naša je šuma bila prava mučenica. Suma je organizam svoje vrsti, koji traži veoma promišljenoga upravljača, ako hoćemo, da taj organizam i u budućnosti zadovoljava zadacima, koii su m,u određeni. Vječna težnja čovjekova za iskorišćavanjem prirodnih dobara traži baš u šumskom, gosnodnrstvu. da se sadašnjost poveže s budućnošću, koja kndkada i nije tako blizu. OSIGURANJE POTRAJNOSTI, kao glavni uvjet promišljenoaa šumskoaa goSDodarstva traži poseban postupak sa šumom, koji je daleko iznad svih težnia običnoga m,aterijalističkoga odnosno kapitalističkoga shvatanja. A tuđinska vlast nijs o tome vodila brigu. Um i srce su dva glavna upravljača ljudskoga rada. Hladno razmišljanje bez topline srca. bez jakih osjećaja ne daje redovno puno uspjeha. Ako indje — to je baš u šumskom gospodarstvu prijeko potrebna SARADNJA UMA I SRCA. Vođenje našega šumskoga gospodarstva u minula dva desetgodištabilo je daleko i od briae za narodne potrebe, j od osjećaja za šumu. Polazeći s cisto svoga, podpuno utilitarističkoga gledišta, vezanog za trenutačno bogaćenje. Uiđinac je ostavljao iza sebe pustoš i siromaštvo. Za to ima težak zadatak naše šumarstvo: da prije svega ispravlja teške grijehe prošlosti, a onda da važući narodne potrebe i brinući se za njegovu budućnost — donosi odluke o radu u našim šumama i da te odluke ispunjava. Iako su prilike neizmjerno teške, jer veliki rat, kakvoga nije zabilježila povijest, stavlja iz dana u dan sve veće poteškoće, naše šumsko gospodarstvo ide. hvala Boau. svojim Piitem. koJi mu određuju osobine naših šuma na jednoj strani, a naš geopolitički položaj na drugoj. Naše šumsko gosnodarstvo i po donošenm zakonskih odredaba i po radu. koji se. prema danim mogućnostima, razvija u našim šumama, pokazuje i jasno određen cilj i dobro zaoranu brazdu, kojom se dolazi do postavljenoga cilja._ \ ´. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Istina, moraju se svladavati mnoge poteškoće; potreban je velik i poseban rad. NIGDJE NE TREBA TOLIKO BUDNE PAŽNJE, TOLIKO PLEMENITIH POBUDA, TOLIKO TEŽNJE ZA MEĐUSOBNIM NATJECANJEM KAO ONDA, KAD SU SMETNJE NA. PUTU. U takvim prilikama treha probuditi sve sakrivene snage i skupiti sve, što može pomoći, a ukloniti sve, što smeta. Istina, imade i časova, kad su poteškoće veoma velike pa prijeti i opasnost, da će se ugasiti i same pobude za rad. Međutim čovjek se vara, kad misli, da je dovoljno samo odrediti ideale i da će se naći oni, koji će ih ostvariti. Bez rada nema uspjeha; samo radom se mogu ostvarivati ideali. Naše šumsko gospodarstvo vezano za rad i napredak srednjeevropskih država ići će neprestano putem usavršavanja. U životu napreduje, tko nije konačno zadovoljan s onim, što je uradio i tko odluči, da će svoj posao vršiti svaki dan sve savršenije, tko se bori za ostvarenje svojih ideala. Želimo li se popeti u visine, moramo prije svega težiti za visinama. Nikad visina ne ćemo dostići, ako nam je pogled vječito uprai^ljen u nizine. Po idealima pojedinaca određuje se veoma često mjesto narodu u sadašnjosti, a ujedno se vidi. što se od naroda može očekivati u budućnosti. Naši su ideali jasni: čuvati svoju Državu svim sredstvima, koja nam stoje na raspologanju, raditi na usavršavanju svih sredstava, koja pomažu njezino jačanje — a k tome kao šumari ulažemo sve svoje snage za održanje i jačanje najvećega našega blaga, naših šuma. Ne smijemo zaboraviti, da postoji jedan viši zakon, po kojevfiu se ravna rad čovjekov. Po tome zakonu simki čovjek cijeloga svoga života odgovara za svoja djelačitavom narodu. Diela. kojih se čovjek mora stidjeti, isto su što i dugovi, za koje će kadkada odgovarati čitavi staleži, pa i čitavi narod. Jer živjeti sam,o za sebe, ne znači živjeti. Naše šumsko gospodarstvo svjedok je naših briga, nastojanja i rada za narodnu budućnost. Pred očima valja imati činjenicu, da o našim djelima sude drugi. Osobito je to važno istaći za šumsko posvodarstvo. koje je gotovo u svakom slučaju vezano za život više generacija. Grijesi jednog koljena naći će u svoje vrijeme sigurno svoga suca. Jer svaki grijeh dobiva već u času sagriješenja svoga anđela-osvetnika, pred kojim, je uzaludan svaki pokušaj, da se zamrače oči i zatvore uha. Naše je koljeno svjesno svoje dužnosti. Naši su oci radili i uradili, što su mogli; imali su zadatak, da izvojuju svoje vravo na život i nesmetan rad. Naše vokoljenje ima zadatak, da uz pravi osjećaj dužnosti ulaže sve snaoe i sve napore, kako bi izvršilo zadatke, koji se vostavljaju voslije stečene slobode: prikupiti sve stvaralačke snaae. kako bi se u slobodi ostvarila životna sreća hrvatskoga naroda u njegovoj Državi. Šumsko gospodarstvo ima pri tom neocjenjive zadatke. DOBRO DJELO NIKADA NE PROPADA I NJEGOVE SU POSLJEDICE TRAJNE. Plemenito se djelo ne ograničava na sadašnjost. Njega će- uživati i buduće aeneracije. možda čak i daleko više, nego današnje. Baš u šumskom aosnodarstvu nalazimo najizrazitiju potvrdu za to. Rad djedova uživaju unuci. Posljedice promišljenoga i nesebičnoga rada nisu samo u materijalnim dobrima; one su i u tome, što čestite ljudske misli i dobra djela utječu upravo oplemenjujući čovječanstvo od koljena u koljeno. RAD OPLEMENJUJE ŽIVOT. Bez rada nema napredka i čovječjega blagostanja. On je bio uvijek — a danas je pogotovo jedini spas čovječanstva. Prilike u kojima živimo traže od nas mnogo promišljenoga rada: one ne pružaju u naše ruke mekanu ilovaču, da joj lagano dajemo oblike; one u naše, često puta veoma slabašne ruke turaju tvrdo gvožđe, i tko hoće tome gvožđu dati votreban oblik, mora ga primiti čvrstim rukama i udarati jakiTn čekićem. Ako to ne uradimo, izjest će ga hrđa i ono će izgubiti vrijednost. Iz istooa kamena iskleše jedna ruka divne oblike, dok drurta stvara malo vrijedne kamečke. Čvrstim rukama i jakom, voljom zahvatamo u naše šumsko gospodarstvopočetkom nove godine u punom uvjerenju, da ćemo trajno podizati vrijednost naših Šuma i da ćemo trajno osiguravati sva dobra, koja nam šume mogu dati. |