DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ljište napustili neobradjeno. I tu je jedini cilj bio brza i laka zarada. Kao uspjeh takvog rada nalazimo svuda po Bosni prava šumsk a groblja , a naročito oko Pala kod Sarajeva i pored državnog puta Sarajevo-Romanija-Sokolac-Han Pijesak Ta su šumsk a groblj a jedan dokaz više za nekulturni rad nedavne prošlosti. * Za sve oblike komunalnih šuma vrijede neke zajedničke zakonske odredbe, koje se u glavnom odnose na stručno gospodarenje u tim šumama. U smislu § 56. zakona o šumama sve komunalne i samoupravne šume spadaju pod naročiti javni nadzor, pa se gospodarenje u njima ima vršiti po načelu stroge trajnosti. Ali, te zakonske odredbe nisu u stanju, kako svagdanji život pokazuje, da šumsko gospodarstvo u navedenim šumama dignu i zadrže na potrebnoj visini. III. Kriza u našem komunalnom šumskom gospodarstvu, njeni uzroci i posljedice. Naše spomenute komunalne šume već nekoliko desetgodišta opskrbljuju naša sela raznim šumskim proizvodima. Svome zadatku one su zadovoljavale kad s većim a kad s manjim uspjehom, dajući našem seljačkom gospodarstvu barem najpotrebnije građevno i ogrjevno drvo i pružajući mu mogućnost za napasivanje blaga, za skupljanje brsti i grma i za pobiranje stelje i ostalih nuzgrednih, a seljačkom gospodarstvu neophodno potrebnih šumskih proizvoda. Opaža se, međutim, da one ovome zadatku sve teže i teže udovoljavaju. Starih za sječu zrelih drvnih zaliha ima u tim šumama sve manje. One nisu više dovoljne ni da podmire redovne potrebe članova komunalnih zajednica, a suvišci za prodaju vrlo su rijetki. Pojavljuju se sve češći i sve brojniji slučajevi, da su tereti, koje članovi komu nalne zajednice moraju doprinositi za čuvanje i upravu zajedničkih šuma, mnogo veći od prihoda, što ih oni dobivaju. Drveta ima sve manje, a ovlaštenika uslijed populacije sve više, pa se prema tome i ovlaštenička prava cijepaju na sve manje količnike. Ima već i takvih ovlaštenika, koji nemaju više od ./.4 ovlašteničkog prava, a na ovu 1/.4 ovlašteničkog prava pripada im iz šume zemljišne zajednice godišnje možda samo jedna ili najviše dvije cjepanice! Ova po sebi nezdrava pojava još ne bi bila tako strašna, kad ne bi bila uzrokom još težih posljedica: narod je izgubio povjerenje u sve što je zajedničko i osj:tio težnju za individualnim načinom života u svim njegovim smjerovima i pojavama. Gospodarski liberalizam, prodirući i u najsitnije kutiće privrednog i društvovnog života, zahvatio je svojim načelima individualnog liberalizma i naš tradicionalni zadružni način života. On je presjekao one niti, koje su naš narod vezale s njegovom tradicijom i uputio narodne težnje stranim i tuđim putevima, koji ne odgovarajuću duši i navikama našega naroda. Ovim putevima došao je narod i do težnje za cijepanjem zadružne imovine na pojedine članove zadruge, jer brat više nije htio živjeti "s bratom, sestra sa sestrom,´ni sin s ocem. Svaki je htio, da bude posve slobodan, »svoj na svome«. Stoga dolazi do rapidnog raspadanja velikih zadružnih seljačkih posjeda u mnogobrojne male individualne posjede, nastaje životarenje na malim krpicama zemlje. Na tim sitnim posjedima seljak nije znao racionalno i intenzivno gospodariti, pa je brzo došlo do osiromašenja seljaštva — do seoskog proletarijata. Nastale su nove brige, nova nezadovoljstva. Te brige i ta nezadovoljstva ublaživali su donekle zajmovi. Sto nije mogla dati zemlja, dao je seoski lihvar. Nekoliko takvih zajmova i posjeda je nestalo. Na naša seljačka imanja došao je tuđmac. Taj individualistički duh gospodarskog liberalizma nije, na žalost, poštedio ni mnogo jače institucije našeg komunalnog zadružnog života. Iz bojazni, da ne bude u korišćenju zajedničkog dobra prikraćen, svaki je težio za tim, da svoj stvarni dio iz zajedničke imovine izvuče što prije. Tu je i opet prevladao egoizam. Težnja -— odvojiti svoje probitke iz probitaka zajednice —- realizirala se je na razne načine . ponajviše: uzurpacijom zajedničkog zemljišta, pa onda diobom, bespravnim sječama, prekomjernom pašom i t. d. Nastaje pravo takmičenje u otimačini zajedničkog dobra. Nitko nije htio da bude kod Loga prikraćen. Svi oblici našeg komunalnog šumskog gospodarstva bili su zahvaćeni ovom psihozom, koja je imala i svoje realne uzroke. -$.,. 50 |