DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 20     <-- 20 -->        PDF

ljište napustili neobradjeno. I tu je jedini cilj bio brza i laka zarada. Kao uspjeh
takvog rada nalazimo svuda po Bosni prava šumsk a groblja , a naročito oko
Pala kod Sarajeva i pored državnog puta Sarajevo-Romanija-Sokolac-Han Pijesak
Ta su šumsk a groblj a jedan dokaz više za nekulturni rad nedavne prošlosti.


*


Za sve oblike komunalnih šuma vrijede neke zajedničke zakonske odredbe,
koje se u glavnom odnose na stručno gospodarenje u tim šumama. U smislu § 56.
zakona o šumama sve komunalne i samoupravne šume spadaju pod naročiti javni
nadzor, pa se gospodarenje u njima ima vršiti po načelu stroge trajnosti.


Ali, te zakonske odredbe nisu u stanju, kako svagdanji život pokazuje, da
šumsko gospodarstvo u navedenim šumama dignu i zadrže na potrebnoj visini.


III. Kriza u našem komunalnom šumskom gospodarstvu, njeni uzroci i posljedice.
Naše spomenute komunalne šume već nekoliko desetgodišta opskrbljuju naša
sela raznim šumskim proizvodima. Svome zadatku one su zadovoljavale kad s većim
a kad s manjim uspjehom, dajući našem seljačkom gospodarstvu barem najpotrebnije
građevno i ogrjevno drvo i pružajući mu mogućnost za napasivanje
blaga, za skupljanje brsti i grma i za pobiranje stelje i ostalih nuzgrednih, a
seljačkom gospodarstvu neophodno potrebnih šumskih proizvoda. Opaža se, međutim,
da one ovome zadatku sve teže i teže udovoljavaju. Starih za sječu zrelih
drvnih zaliha ima u tim šumama sve manje. One nisu više dovoljne ni da podmire
redovne potrebe članova komunalnih zajednica, a suvišci za prodaju vrlo su rijetki.
Pojavljuju se sve češći i sve brojniji slučajevi, da su tereti, koje članovi komu
nalne zajednice moraju doprinositi za čuvanje i upravu zajedničkih šuma, mnogo
veći od prihoda, što ih oni dobivaju. Drveta ima sve manje, a ovlaštenika uslijed
populacije sve više, pa se prema tome i ovlaštenička prava cijepaju na sve manje
količnike. Ima već i takvih ovlaštenika, koji nemaju više od ./.4 ovlašteničkog
prava, a na ovu 1/.4 ovlašteničkog prava pripada im iz šume zemljišne zajednice
godišnje možda samo jedna ili najviše dvije cjepanice!


Ova po sebi nezdrava pojava još ne bi bila tako strašna, kad ne bi bila uzrokom
još težih posljedica: narod je izgubio povjerenje u sve što je zajedničko i osj:tio
težnju za individualnim načinom života u svim njegovim smjerovima i pojavama.
Gospodarski liberalizam, prodirući i u najsitnije kutiće privrednog i društvovnog
života, zahvatio je svojim načelima individualnog liberalizma i naš tradicionalni
zadružni način života. On je presjekao one niti, koje su naš narod vezale
s njegovom tradicijom i uputio narodne težnje stranim i tuđim putevima, koji ne
odgovarajuću duši i navikama našega naroda. Ovim putevima došao je narod i do
težnje za cijepanjem zadružne imovine na pojedine članove zadruge, jer brat više
nije htio živjeti "s bratom, sestra sa sestrom,´ni sin s ocem. Svaki je htio, da bude
posve slobodan, »svoj na svome«. Stoga dolazi do rapidnog raspadanja velikih
zadružnih seljačkih posjeda u mnogobrojne male individualne posjede, nastaje životarenje
na malim krpicama zemlje.


Na tim sitnim posjedima seljak nije znao racionalno i intenzivno gospodariti,
pa je brzo došlo do osiromašenja seljaštva — do seoskog proletarijata. Nastale su
nove brige, nova nezadovoljstva. Te brige i ta nezadovoljstva ublaživali su donekle
zajmovi. Sto nije mogla dati zemlja, dao je seoski lihvar. Nekoliko takvih zajmova
i posjeda je nestalo. Na naša seljačka imanja došao je tuđmac.


Taj individualistički duh gospodarskog liberalizma nije, na žalost, poštedio ni
mnogo jače institucije našeg komunalnog zadružnog života. Iz bojazni, da ne bude
u korišćenju zajedničkog dobra prikraćen, svaki je težio za tim, da svoj stvarni dio
iz zajedničke imovine izvuče što prije. Tu je i opet prevladao egoizam. Težnja -—
odvojiti svoje probitke iz probitaka zajednice —- realizirala se je na razne načine .
ponajviše: uzurpacijom zajedničkog zemljišta, pa onda diobom, bespravnim sječama,
prekomjernom pašom i t. d. Nastaje pravo takmičenje u otimačini zajedničkog
dobra. Nitko nije htio da bude kod Loga prikraćen. Svi oblici našeg komunalnog
šumskog gospodarstva bili su zahvaćeni ovom psihozom, koja je imala i svoje
realne uzroke. -$.,.


50