DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 23     <-- 23 -->        PDF

poluslužbeni značaj državne politike Reicha >
svima pitanjima, koja se odnose na drvo. Zbog
toga bilježimo članak u 49. broju 1941. godine
»W as lehren die Forst- und Holzschauen
des Jahres 1941?«, koji je napisao
F. Brauer , Geschäftsführer der Reichs arbeitsgemeinsehaft
Holz (RAH). Ovaj članak
nije samo obavještajni (informativni) nego
je ujedno i programatski. Ovaj je članak i poziv
državama Evrope, da pođu već utrtom stazom
Njemačke k oblikovanju evropskog šum


skog i drvnog gospodarstva, a naročito u velikom
srednjeeuropskom prostoru (der mitteleuropäische
Grossraum).
Autor u prvom redu odgovara na pitanje o
razložnosti i svrsishodnosti sajmova
i izložbi za vrijeme trajanja
ovoga rata. Taj odgovor glasi, da su
veliki njemački sajmovi i izložbe najvažnije
sredstvo k brzom oblikovanju velike evropske
gospodarske zajednice (der europäischen Grossraumwirtschaft)
pod vodstvom Njemačke. Pri
tom autor odbija misao gospodarskog podređivanja
drugih europskih država Njemačkoj
jer je jasno, da »drugarstvo u oružju po
krvlju natopljenim bojnim poljanama vodi do
jednakopravnog drugarstva u gospodarskom
životu, koje se razvija u europsko gospodarstvo
«.


U daljnjem toku članka autor razmatra pitanje,
da li postoji opasnost ponavljanja
na izložbama šumarstva i
drvarstva, koje priređuje RAH. Ta opasnost
ne postoji, jer, u izvršenju
svoje zadaće oko sveopćeg boljeg
poznavanja šume i drveta, neiscrpna
je mogućnost proširenja
ovoga znanja, kojemu je konačni
cilj š.umu uzdržati, povećati i poboljšati,
jer u njoj leži budućnost
naroda, države i gospodarstva
. Ističe štednju drveta, bez kojega bi nje-


Književnost


mački čovjek ne samo gospodarski nego i kulturno
bio na niskom stupnju. Na izložbama
se mora pokazati put, koji vodi
do pojačanja proizvodnje drveta,
a naročito kod malih seljačkih
šumoposjednika, čije šume odbacuju
znatno manje, nego šumski
veleposjedi. (Prema podacima iz 1937.
god. prirast maloposjedničkih šuma iznosi nešto
preko 2 m3, prirast šuma raznih veleposjednika
4,05 m3, a prirast državnih šuma 4,5
m3, sve deblovine godišnje po 1 ha — op.
izvj.). Drvo seljačkih šuma mora doći na tržište
upravo onako, kako dolazi seljačko mlijeko,
žito ili stoka. Seljačke šume poslužit će naročito
za pokriće pojačanih potreba rudnog i
celuloznog drveta (male ophodnje! op. izvj.).
Razumljivo je, da je u prvom redu potrebno
upućivanje u samoopskrbu drvom seljaka, pa
i ne imao ovaj svoje vlastite šume, jer se uvijek
nađe slobodne zemlje za sadnju korisnog
drveća. Izložbe nadalje moraju bez
ikakvog uljepšavanja uprt i prstorr^ na
potrebu štednje drvetom kao građevnog
i tehničkog materijala (kod
njegove preradbe u tehničke sortimejite), a
zakon te štednje dugo će važiti
ne samo za Njemačku nego i u cijeloj
novoj Europi. Izložbe će morati
naglasiti i ulogu konzerviranja građevnog
drveta, kao i ukazati put da se
sa što manjim potroškom drveta
proizvede što više topline.


Prema tome zadaća je izložbi, u okviru kojih
dolaze do primjene i druga sredstva promičbe
kao predavanja, članci u novinamc,
filmska prikazivanja i t. d., da pokaže puteve
većoj i boljoj proizvodnji, štedljivoj i racionalnoj
preradbi i iskorišćavanju drveta ne samo,
kako je već naprijed rečeno, u Njemačkoj
nego i u cijeloj Europi.


P.
PRVO GODIŠTE ČASOPISA »INTERSYLVA«


»I n t e r s yl v a« je najmlađi šumarski stručni
časopis. Intersylvu izdaje C. I. S.
(međunarodna središnjica za šumarstvo u
Berlinu) sa svrhom, da izmjenom misli omogući
i osigura trajan zajednički rad šumara
cijeloga svijeta, kako kaže K. von Waldbo
t t, predsjednik CIS-a u predgovoru prvog
broja. U tom predgovoru on dalje piše: »Kako
je staro iskorišcavanje šume po čovjeku i
kako su mnogostruka gospodarska dobra šume,
tako je razmjerno mlado ispravno postupanje i
njega te iste šume. Svugdje se očituju posljedice
uništavanja šuma i svuda se javlja briga
za osiguranje drveta kao sirovine. Pitanja, povezana
s ovim osiguranjem, ne tangiraju samo
pojedine zemlje i narode već su postala pitanja
svjetskog značenja, pa su težinu ovih činjenica
uočili i službeni međunarodni šumarski kongresi
u Rimu (1926. god.) i Budimpešti (1936.
god.).« U tome leži i jezgra CIS-a, pa je prema
tome zadaća Intersylve, da bude vidljiva
spona šumarstva pojedinih država svijeta i središnja
govornica šumara kao nosioca šumarstva
u tim državama.


Intersylv a izlazi četiri put godišnje, a
prvi broj izišao je u studenome 1940. god. če


tvrti svezak izišao je u listopadu 1941. god. i
njime je završeno prvo godište, koje čini knjigu
od 496 stranica veličine Hrvatskog šumarskog
lista.


Prema statutima CIS-a izlazi Intersylva na
francuskom jeziku. Međutim njemački Reich
snosi troškove za izdanje na njemačkom jeziku
(koje prima i Hrvatsko šumarsko društvo),
dok se sadržaji glavnih članaka tiskaju u četiri
jezika i to: njemački ili francuski, engleski,
španjolski i talijanski. Tokom prošle godine


II. i III. dio časopisa počeo je izlaziti i na španjolskom
jeziku.
Materijal Intersylve podijeljen je u četir i
dijela: I. dio čine originalni član


c i. članci moraju obrađivati temu, koja je od
interesa za što širi krug čitalaca. Pokraj radova
članova ureda CIS-a prima se i suradnja
»prominentnih stručnjaka sviju zemalja«, kako
piše ravnatelj CIS-a Dr. J. Köstle r u uvodnoj
riječi prvog broja časopisa.
II. dio zapravo je kronika mjera,
poduzetih u području šumskog gospodarstva i
šumarstva u pojedinim državama, (u njemačkom
izdanju naslov ovog dijela jest »Forstlicher
Fortschritt«).
53