DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 23 <-- 23 --> PDF |
poluslužbeni značaj državne politike Reicha > svima pitanjima, koja se odnose na drvo. Zbog toga bilježimo članak u 49. broju 1941. godine »W as lehren die Forst- und Holzschauen des Jahres 1941?«, koji je napisao F. Brauer , Geschäftsführer der Reichs arbeitsgemeinsehaft Holz (RAH). Ovaj članak nije samo obavještajni (informativni) nego je ujedno i programatski. Ovaj je članak i poziv državama Evrope, da pođu već utrtom stazom Njemačke k oblikovanju evropskog šum skog i drvnog gospodarstva, a naročito u velikom srednjeeuropskom prostoru (der mitteleuropäische Grossraum). Autor u prvom redu odgovara na pitanje o razložnosti i svrsishodnosti sajmova i izložbi za vrijeme trajanja ovoga rata. Taj odgovor glasi, da su veliki njemački sajmovi i izložbe najvažnije sredstvo k brzom oblikovanju velike evropske gospodarske zajednice (der europäischen Grossraumwirtschaft) pod vodstvom Njemačke. Pri tom autor odbija misao gospodarskog podređivanja drugih europskih država Njemačkoj jer je jasno, da »drugarstvo u oružju po krvlju natopljenim bojnim poljanama vodi do jednakopravnog drugarstva u gospodarskom životu, koje se razvija u europsko gospodarstvo «. U daljnjem toku članka autor razmatra pitanje, da li postoji opasnost ponavljanja na izložbama šumarstva i drvarstva, koje priređuje RAH. Ta opasnost ne postoji, jer, u izvršenju svoje zadaće oko sveopćeg boljeg poznavanja šume i drveta, neiscrpna je mogućnost proširenja ovoga znanja, kojemu je konačni cilj š.umu uzdržati, povećati i poboljšati, jer u njoj leži budućnost naroda, države i gospodarstva . Ističe štednju drveta, bez kojega bi nje- Književnost mački čovjek ne samo gospodarski nego i kulturno bio na niskom stupnju. Na izložbama se mora pokazati put, koji vodi do pojačanja proizvodnje drveta, a naročito kod malih seljačkih šumoposjednika, čije šume odbacuju znatno manje, nego šumski veleposjedi. (Prema podacima iz 1937. god. prirast maloposjedničkih šuma iznosi nešto preko 2 m3, prirast šuma raznih veleposjednika 4,05 m3, a prirast državnih šuma 4,5 m3, sve deblovine godišnje po 1 ha — op. izvj.). Drvo seljačkih šuma mora doći na tržište upravo onako, kako dolazi seljačko mlijeko, žito ili stoka. Seljačke šume poslužit će naročito za pokriće pojačanih potreba rudnog i celuloznog drveta (male ophodnje! op. izvj.). Razumljivo je, da je u prvom redu potrebno upućivanje u samoopskrbu drvom seljaka, pa i ne imao ovaj svoje vlastite šume, jer se uvijek nađe slobodne zemlje za sadnju korisnog drveća. Izložbe nadalje moraju bez ikakvog uljepšavanja uprt i prstorr^ na potrebu štednje drvetom kao građevnog i tehničkog materijala (kod njegove preradbe u tehničke sortimejite), a zakon te štednje dugo će važiti ne samo za Njemačku nego i u cijeloj novoj Europi. Izložbe će morati naglasiti i ulogu konzerviranja građevnog drveta, kao i ukazati put da se sa što manjim potroškom drveta proizvede što više topline. Prema tome zadaća je izložbi, u okviru kojih dolaze do primjene i druga sredstva promičbe kao predavanja, članci u novinamc, filmska prikazivanja i t. d., da pokaže puteve većoj i boljoj proizvodnji, štedljivoj i racionalnoj preradbi i iskorišćavanju drveta ne samo, kako je već naprijed rečeno, u Njemačkoj nego i u cijeloj Europi. P. PRVO GODIŠTE ČASOPISA »INTERSYLVA« »I n t e r s yl v a« je najmlađi šumarski stručni časopis. Intersylvu izdaje C. I. S. (međunarodna središnjica za šumarstvo u Berlinu) sa svrhom, da izmjenom misli omogući i osigura trajan zajednički rad šumara cijeloga svijeta, kako kaže K. von Waldbo t t, predsjednik CIS-a u predgovoru prvog broja. U tom predgovoru on dalje piše: »Kako je staro iskorišcavanje šume po čovjeku i kako su mnogostruka gospodarska dobra šume, tako je razmjerno mlado ispravno postupanje i njega te iste šume. Svugdje se očituju posljedice uništavanja šuma i svuda se javlja briga za osiguranje drveta kao sirovine. Pitanja, povezana s ovim osiguranjem, ne tangiraju samo pojedine zemlje i narode već su postala pitanja svjetskog značenja, pa su težinu ovih činjenica uočili i službeni međunarodni šumarski kongresi u Rimu (1926. god.) i Budimpešti (1936. god.).« U tome leži i jezgra CIS-a, pa je prema tome zadaća Intersylve, da bude vidljiva spona šumarstva pojedinih država svijeta i središnja govornica šumara kao nosioca šumarstva u tim državama. Intersylv a izlazi četiri put godišnje, a prvi broj izišao je u studenome 1940. god. če tvrti svezak izišao je u listopadu 1941. god. i njime je završeno prvo godište, koje čini knjigu od 496 stranica veličine Hrvatskog šumarskog lista. Prema statutima CIS-a izlazi Intersylva na francuskom jeziku. Međutim njemački Reich snosi troškove za izdanje na njemačkom jeziku (koje prima i Hrvatsko šumarsko društvo), dok se sadržaji glavnih članaka tiskaju u četiri jezika i to: njemački ili francuski, engleski, španjolski i talijanski. Tokom prošle godine II. i III. dio časopisa počeo je izlaziti i na španjolskom jeziku. Materijal Intersylve podijeljen je u četir i dijela: I. dio čine originalni član c i. članci moraju obrađivati temu, koja je od interesa za što širi krug čitalaca. Pokraj radova članova ureda CIS-a prima se i suradnja »prominentnih stručnjaka sviju zemalja«, kako piše ravnatelj CIS-a Dr. J. Köstle r u uvodnoj riječi prvog broja časopisa. II. dio zapravo je kronika mjera, poduzetih u području šumskog gospodarstva i šumarstva u pojedinim državama, (u njemačkom izdanju naslov ovog dijela jest »Forstlicher Fortschritt«). 53 |