DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 23 <-- 23 --> PDF |
poluslužbeni značaj državne politike Reicha > svima pitanjima, koja se odnose na drvo. Zbog toga bilježimo članak u 49. broju 1941. godine »W as lehren die Forst- und Holzschauen des Jahres 1941?«, koji je napisao F. Brauer , Geschäftsführer der Reichs arbeitsgemeinsehaft Holz (RAH). Ovaj članak nije samo obavještajni (informativni) nego je ujedno i programatski. Ovaj je članak i poziv državama Evrope, da pođu već utrtom stazom Njemačke k oblikovanju evropskog šum skog i drvnog gospodarstva, a naročito u velikom srednjeeuropskom prostoru (der mitteleuropäische Grossraum). Autor u prvom redu odgovara na pitanje o razložnosti i svrsishodnosti sajmova i izložbi za vrijeme trajanja ovoga rata. Taj odgovor glasi, da su veliki njemački sajmovi i izložbe najvažnije sredstvo k brzom oblikovanju velike evropske gospodarske zajednice (der europäischen Grossraumwirtschaft) pod vodstvom Njemačke. Pri tom autor odbija misao gospodarskog podređivanja drugih europskih država Njemačkoj jer je jasno, da »drugarstvo u oružju po krvlju natopljenim bojnim poljanama vodi do jednakopravnog drugarstva u gospodarskom životu, koje se razvija u europsko gospodarstvo «. U daljnjem toku članka autor razmatra pitanje, da li postoji opasnost ponavljanja na izložbama šumarstva i drvarstva, koje priređuje RAH. Ta opasnost ne postoji, jer, u izvršenju svoje zadaće oko sveopćeg boljeg poznavanja šume i drveta, neiscrpna je mogućnost proširenja ovoga znanja, kojemu je konačni cilj š.umu uzdržati, povećati i poboljšati, jer u njoj leži budućnost naroda, države i gospodarstva . Ističe štednju drveta, bez kojega bi nje- Književnost mački čovjek ne samo gospodarski nego i kulturno bio na niskom stupnju. Na izložbama se mora pokazati put, koji vodi do pojačanja proizvodnje drveta, a naročito kod malih seljačkih šumoposjednika, čije šume odbacuju znatno manje, nego šumski veleposjedi. (Prema podacima iz 1937. god. prirast maloposjedničkih šuma iznosi nešto preko 2 m3, prirast šuma raznih veleposjednika 4,05 m3, a prirast državnih šuma 4,5 m3, sve deblovine godišnje po 1 ha — op. izvj.). Drvo seljačkih šuma mora doći na tržište upravo onako, kako dolazi seljačko mlijeko, žito ili stoka. Seljačke šume poslužit će naročito za pokriće pojačanih potreba rudnog i celuloznog drveta (male ophodnje! op. izvj.). Razumljivo je, da je u prvom redu potrebno upućivanje u samoopskrbu drvom seljaka, pa i ne imao ovaj svoje vlastite šume, jer se uvijek nađe slobodne zemlje za sadnju korisnog drveća. Izložbe nadalje moraju bez ikakvog uljepšavanja uprt i prstorr^ na potrebu štednje drvetom kao građevnog i tehničkog materijala (kod njegove preradbe u tehničke sortimejite), a zakon te štednje dugo će važiti ne samo za Njemačku nego i u cijeloj novoj Europi. Izložbe će morati naglasiti i ulogu konzerviranja građevnog drveta, kao i ukazati put da se sa što manjim potroškom drveta proizvede što više topline. Prema tome zadaća je izložbi, u okviru kojih dolaze do primjene i druga sredstva promičbe kao predavanja, članci u novinamc, filmska prikazivanja i t. d., da pokaže puteve većoj i boljoj proizvodnji, štedljivoj i racionalnoj preradbi i iskorišćavanju drveta ne samo, kako je već naprijed rečeno, u Njemačkoj nego i u cijeloj Europi. P. PRVO GODIŠTE ČASOPISA »INTERSYLVA« »I n t e r s yl v a« je najmlađi šumarski stručni časopis. Intersylvu izdaje C. I. S. (međunarodna središnjica za šumarstvo u Berlinu) sa svrhom, da izmjenom misli omogući i osigura trajan zajednički rad šumara cijeloga svijeta, kako kaže K. von Waldbo t t, predsjednik CIS-a u predgovoru prvog broja. U tom predgovoru on dalje piše: »Kako je staro iskorišcavanje šume po čovjeku i kako su mnogostruka gospodarska dobra šume, tako je razmjerno mlado ispravno postupanje i njega te iste šume. Svugdje se očituju posljedice uništavanja šuma i svuda se javlja briga za osiguranje drveta kao sirovine. Pitanja, povezana s ovim osiguranjem, ne tangiraju samo pojedine zemlje i narode već su postala pitanja svjetskog značenja, pa su težinu ovih činjenica uočili i službeni međunarodni šumarski kongresi u Rimu (1926. god.) i Budimpešti (1936. god.).« U tome leži i jezgra CIS-a, pa je prema tome zadaća Intersylve, da bude vidljiva spona šumarstva pojedinih država svijeta i središnja govornica šumara kao nosioca šumarstva u tim državama. Intersylv a izlazi četiri put godišnje, a prvi broj izišao je u studenome 1940. god. če tvrti svezak izišao je u listopadu 1941. god. i njime je završeno prvo godište, koje čini knjigu od 496 stranica veličine Hrvatskog šumarskog lista. Prema statutima CIS-a izlazi Intersylva na francuskom jeziku. Međutim njemački Reich snosi troškove za izdanje na njemačkom jeziku (koje prima i Hrvatsko šumarsko društvo), dok se sadržaji glavnih članaka tiskaju u četiri jezika i to: njemački ili francuski, engleski, španjolski i talijanski. Tokom prošle godine II. i III. dio časopisa počeo je izlaziti i na španjolskom jeziku. Materijal Intersylve podijeljen je u četir i dijela: I. dio čine originalni član c i. članci moraju obrađivati temu, koja je od interesa za što širi krug čitalaca. Pokraj radova članova ureda CIS-a prima se i suradnja »prominentnih stručnjaka sviju zemalja«, kako piše ravnatelj CIS-a Dr. J. Köstle r u uvodnoj riječi prvog broja časopisa. II. dio zapravo je kronika mjera, poduzetih u području šumskog gospodarstva i šumarstva u pojedinim državama, (u njemačkom izdanju naslov ovog dijela jest »Forstlicher Fortschritt«). 53 |
ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
III. je dio bibliografija šumarske literature, odnosno članaka, tiskanih u raznim stručnim časopisima, (u njem. »Forstliche Wissenschaft«). IV. dio predstavljaju vijesti, koje imaju veze s međunarodnom suradnjom ili koje su od šireg interesa, (u njem. »Mitteilungen «). Kako bi časopis odgovorio svojoj svrsi a da bi se mogao postići postavljeni cilj, poželjna je suradnja sviju zemalja, jer će se postavljeni cilj moći postići »samo uz potporu svih zemalja, a osobito s brzom i redovitom dojavom svega tiska i svih važnijih vijesti«, kako piše u već pomenutom uvodu. I. Sadržaj prvog dijela ovogodišnje Intersylve raznolik je i članci su mnogobrojni. Time je postignuta svrha časopisa, koja je bila u zamisli pokretača, kad je naglasio, da se želi izbjeći jednostranost gradiva i glomaznost pojedinih članaka ograničujući njihovu veličinu na 10—1J> tiskanih stranica časopisa. Prvo godište Intersylve" donosi niže navedene rasprave. Naslove članaka donosimo -u hrvatskom, prijevodu s razloga, što je ovaj prikaz rađen po njemačkom izdanju, dakle ne prema originalnom jeziku lista, koji je, kako rekosmo, francuski. Šumarsko-politička pitanja obrađuju članci: Dr J. Köstler: Budućnost šumarstva; ...: Zadaća CI S-a na međunarodnim šumarskim kongresima; Dr F. Grünwoldt: Međunarodna zadaća šumarskih dokumentacija; V. Dore: Rad međunarodnog agr ikulturnog zavoda na upotpunjenju šumarske statistike, š u m s k o-p olitičkog značaja su i članci: Th. Streyffert: Iskorišćavanje šuma Švedske; J. W. Gonggryp: Položaj šumarstva u tropama te E. Gagarin: Gl a v n a i z v o zn a p o d r u č j a ruskog drveta. Po broju članaka zatim dolazi pošumljavanje i to: Dr A. Agostini: Pošumljavanje u Italiji; G. von Molcsany: Podizanje šuma na ugarskim ravnicama i pošumljavanje ogoljelih brda; Dr Ing. G. Luncz: Zakonodavstvo o pošumljavanju g o 1 i j e t i.* Ostale grane šumarstva zastupane su s po jednim člankom: G. Roth: Opiodna sječa u prugama; E. Hogberg: Temelji uređenja šuma i kontrole sječa u državnim šumama švedske; Dr P. Aro: Važnije finske pile i sjekire; Ing. M. Andersen: Danska bilanca drvetom; Dr N. A. Osara: Ustanovljivanje potrebe drveta i količine sječe u šumama Finske . Nadalje se u ovom godištu nalaze član ci: M. Gradojević: Opći pregled razvoja šumarske entomologije u Jugoslaviji; Dr R. Haefelli: Rad postaje Weissfluhjoch švicarskog povjerenstva za proučavanje sniježnih i lavinskih pojava u vremenu 1934.—1940.; DrR. Immel: Porijeklo srednjeevropskih piramidalnih hr a stova. Predaleko bi vodilo prikazati svaki pojedini članak pobliže, ali i iz iznijetog pregleda možemo vidjeti smjer uređivanja lista i dobiti *Vidt Hrv, šum. list broj 8 i 9. uvid u nastojanja šumarstva pojedinih zemalja. S toga razloga prikazat ćemo podrobnije uvodni članak t. j . članak ravnatelja ureda CIS-a Dr J. Köstler a: Budućnost šumarstva , jer on sadrži ne samo bit programa Intersylve, nego i CIS-a. Osnutak CIS-a, konstatira Dr Köstle r na početku svoga članka »Budućnost šumarstva « , znači oživotvorenje zamisli, koja je jedna od najvažnijih u ljudskom djelovanju. CIS je doduše zapravo dio Međunarodnog agrikulturnog zavoda, ali on je u stvari samostalan obzirom na različnosti i svojstvenosti problema poljoprivrede i problema šumarstva. Ta podvojenost očituje se u raznolikosti i mnogostranosti pitanja, koja se nameću šumarstvu (sjetimo se samo na broj od 400 različnih referata održanih na prva dva međunarodna šumarska kongresa), kao i u činjenici velikih razlika u potrebama sveučilištno obrazovanih stručnjaka. (U jednom kraju na jednog šumara otpada 1.000 do 1.500 ha šume, u drugom iznosi taj broj 50 i više hiljada ha, dok u trećem gospodarstvo uopće i ne postoji). U razmatranju ovog problema autor postavlja četiri pitanja, na koja treba odgovoriti. To su pitanja: 1. koji su gospodarski odnosi između šume i čovjeka; 2. kako ćemo upotpuniti današnje naše nepotpuno znanje; 3. koja se praktična pitanja kao prva postavljaju i kako će im nauka pružiti pomoć; 4. kako će se u buduće provesti sistematska organizacija rada. ad 1) Sume nisu nešto jedinstvenoga. One se razlikuje po vrsti drveta, po starosti, po sastavu, po rasprostiranju. Između svih tipova šuma (šume tropa, lauretuma i t. d.) gospodarski je najvažnija šuma četinjača sjevernog područja zemlje, jer te šume podmiruju najmanje devet desetina potreba suvremene drvne industrije. Potom autor prikazuje stupnjeve iskorišćavanja šuma: lov, sakupljanje šumskih plodova (danas na pr. dobivanje kaučuka u prašumama Brazilije), pašnjačko iskorišćavanja šuma, onda dolazi krčenje, haračenje (Holzraubwirtschaft) pa šumarstvo kao gospodarstvo (Forstwirtschaft) te pošumljavanje. Krčenju šuma bila je zadaća dobivanje poljodjelskog tla t. j . proširenje životnog prostora. Haračenje je posljedica kapitalističkog nazora o iskorišćavanju dobara. Međutim veli autor na drugom mjestu u istom ovom članku, iskustva mnogih zemalja pokazuju, da se i razvijena drvna industrija može spojiti s pravilnim šumskim gospodarstvom. Iz ovog dijela rasprave naglasiti je još dio, u kojem govori o istraživačkom radu u šumarstvu. Što je tu rečeno, naročito je aktuelno za naše prilike. Doduše kod nas postoji danas Zavod za šumske pokuse na sveučilištu, a osnovan je i Zavod za šumarska istraživanja i pokuse kod Ministarstva šumarstva i rudarstva, ali je neosporna činjenica, da potreba istraživačkih radova u hrvatskom šumarstvu, na žalost, nije još došla do svoga pravoga izražaja, pa za to čujmo, što o tom veli ovom prilikom Dr Köstler: »U svim granama suvremene industrije, « doslovne su njegove riječi, »veza i suradnja sa znanstvenim istraživanjima razumljiva je sama po sebi. Kako bi mogla suvremena kemijska i strojarska industrija biti bez istraživačkih zavoda primjenjene i teorijske 54 |
ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 25 <-- 25 --> PDF |
kemije i fizike! Ne samo, da zadovoljava takav rad u javnim ustanovama, nego i same tvornice uzdržavaju vlastite znanstv ene zavode. A da li se već čulo, da je koji veleposjednik za svoje šume uredio stanicu, opremljenu suvremenim pomoćnim sredstvima?« ad 2) Prikazavši odnos između čovjeka i šume i naglasujući zamršenost problema u šumarstvu, Dr Köstler odgovara na drugo postavljeno pitanje potrebom daljnjeg razvitka šumarskih nauka, u kojem jena prvom mjestu istraživanje same šume. U tom pravcu, u utvrđenju šume kao gospodarskog objekta, valja ustanoviti površinu šuma, drvnu masu, mogućnost prirasta te iskorišćavanje drveta. ad 3) Suradnja prakse i nauke i po tome napredak postići će se samo na osnovu jasne slike, koju ćemo dobiti radom izvršenim po stanovitom redu a u koji će se moći svrstati svako pitanje, koje će se pojaviti. Organizaciju takvog rada vidimo u CIS-u. Tu su sva pitanja u vezi sa šumarstvom svrstana u 3 skupin e s 14 podskupina: prva skupina jest ekologija šume i biologiji ove životne zajednice a obuhvaća ove podskupine: 1. tloznanstvo, 2. botaniku, 3. zoologiju i 4. meteorologiju; drug a skupin a obuhvaća tehniku šumskog gospodarstva s podskupinama: 5. uzgoj, 6. uređivanje šuma i sporednih proizvoda s iznošenjem, 8. upotrebu drveta, 9. bujičarstvo, 10. pošumljavanja nepošumljenih terena (kao krša, golijeti i si.); u trećoj skupini obrađuju se šumarsko-politička pitanja u sljedećim podskupinama: 11. šumarska politika, 12. šumarstvo privatnika, 13. drvno tržište, 14. kulturni značaj šume. Autor je potom potanje osvijetlio zadaće, koje ima rješavati svaka skupina odnosno podskupina završujući, da one pokazuju svu mnogostranost vidika i pravac kojim kreće šumarstvo. ad 4) U praktičnoj provedbi postavljenih smjernica namiče budućnost naročiti rad u ova četiri područja: opća zaštita šuma, intenzivnost gospodarenja, proširenje današnjih površina šuma te promičbu šumarstva u javnosti. Zaštita šuma obuhvaća uređenje sječa, jer se čovjek pokazao najvećim neprijateljem šume. Važna je zaštita, šuma, veli Dr Köstler, i od životinjskih i biljnih štetočinja, ali neisporedivo veća zaštita potrebna je od čovjeka. Intenziviranje šumske proizvodnje znači obrada tla, izbor vrsti drveća, njega sastojina, besprikorno knjigovodstvo i t. d., a do novih površina šuma (kao gospodarskog objekta) doći će se otvaranjem prašuma te pošumljavanjem golih i pustih zemljišta. »Veliki cilj zaštite šuma, intenziviranje šumskog gospodarstva i dobivanje novih površina šuma postići će se samo onda«, naglašuje Dr Köstler, »ako će šumarstvo i u javnom životu zauzeti mjesto, koje mu po njegovoj ulozi i pripada«. Ovo je prije svega pitanje osvajanja javnog mišljenja. Podcjenjivanje šumarstva u svijetu vidi autor u maloj upotrebi ljudske snage u šumskom gospodarstvu (u intenzivnom gospodarstvu jedan radnik dostaje za 20 do 30 ha šume), u nemogućnosti šume da daje časovite i blještave uspjehe kao i zbog stvarnosti, da šumarstvo leži u okovima drugih gospodarskih grana. Stoga su za afirmiranje šumarstva u javnosti potrebni jaki nosioci šumarstva i stoga njegov napredak ovisi o odgoju šumarskog pomlatka. II. Drugi dio časopisa ostvaren je tek u trećem broju. U prvom broju zamijenjen je sustavnim pregledom I. i II. Međunarodnog šumarskog kongresa i popisom održanih predavanja i izvještaja na tim kongresima. Ovaj dio Intersylve predstavlja pokušaj, da se dade kratak pregled poduzetih mjera i napretka u šumskom gospodarstvu, šumarstvu i drvarstvu, pojedinih zemalja. Osnovni materijal trebaju uredništvu odnosno CIS-u slati pojedine zemlje, koji će se tada preraditi za tisak. Podjela materijala izvršena je na ove skupine: A) Zaštita i melioracije šuma; B) podizanje i uređivanje šuma; C) iskorišćavanje šuma, šumski rad i transport; D) prerada drveta; E) opća šumarska politika; P) gospodarska i tržištna pitanja; G) kulturni i drugi odnošaji. " U kplikom opsegu i kakovim načinom su donijete vijesti u ovom dijelu, vidimo iz ovo nekoliko primjera: Iz ovih vijesti saznajemo, da je proizvodnja sirupa iz javora 1940. god. u Kanadi iznosila 3,1 milijuna galona u vrijednosti od 4 milijuna dolara i da je na tom poslu u istočnoj Kanadi bilo zaposleno 50.000 seljaka. Tu čitamo, da je ljeta 1940. god. u državnim šumama Finske bilo 97 šumskih požareva s garištnom površinom od 1.200 ha; tu je i vijest o zabrani izvoza jamskog drveta iz Portugala, koja doslovno glasi: »u Portugalu zabranjen je izvoz rudničkog drveta«. i t. d. U četvrtom svesku, koji je izišao krajem listopada 1941. god. i u kojem su tiskane vijesti primljene do 30. lipnja iste godine u skupini »opća šumarska politika« susrećemo se i s imenom Hrvatske (str. 451.): »U Hrvatskoj su izdane dvije važne odredbe na području šumskog i drvnog gospodarstva. Svi dugoročni ugovori o iskorišćavanju drveta stavljeni su izvan snage, a sve čiste sječe i pošumljavanja obustavljeni su do preispitanja po državnim vlastima. Uređaji, građevine i prometala za dobivanje i prevoz drveta ne smiju se otuđiti i predbježno se moraju u uporabivom stanju održavati. Ove nove odredbe trebaju spriječiti daljnje haračenje šuma.« III. U ovogodišnjoj knjizi Intersylve zabilježeni su radovi oko 1.200 autora tiskanih u raznim stručnim časopisima diljem svijeta. Počelo se s 1940. god. Svi navedeni radovi svrstani su u 15 skupina i to: prvih 14 skupina su naprijed navedene podskupine (u I. dijelu toč. ad 3), kojima je dodana petnaesta »općenito.« Autori popisanih članaka iskazani su u posebnom alfabetskom iskazu. Tehnika uređivanja ovog dijela je ova: Alfabetskim redom nižu se autori uz oznaku naslova članka u jeziku originala članka, te njegovom prijevodu (u njemačkom izdanju Intersylve), zatim ime i broj časopisa u kojem je članak izišao, njegov opseg. Većina članaka prikazana je s nekoliko rečenica, kako bi se bolje razabralo o čemu dotični članak raspravlja. Prema tome orijentacija je brza i laka, a informativnost potpuna. 55 |