DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 23     <-- 23 -->        PDF

poluslužbeni značaj državne politike Reicha >
svima pitanjima, koja se odnose na drvo. Zbog
toga bilježimo članak u 49. broju 1941. godine
»W as lehren die Forst- und Holzschauen
des Jahres 1941?«, koji je napisao
F. Brauer , Geschäftsführer der Reichs arbeitsgemeinsehaft
Holz (RAH). Ovaj članak
nije samo obavještajni (informativni) nego
je ujedno i programatski. Ovaj je članak i poziv
državama Evrope, da pođu već utrtom stazom
Njemačke k oblikovanju evropskog šum


skog i drvnog gospodarstva, a naročito u velikom
srednjeeuropskom prostoru (der mitteleuropäische
Grossraum).
Autor u prvom redu odgovara na pitanje o
razložnosti i svrsishodnosti sajmova
i izložbi za vrijeme trajanja
ovoga rata. Taj odgovor glasi, da su
veliki njemački sajmovi i izložbe najvažnije
sredstvo k brzom oblikovanju velike evropske
gospodarske zajednice (der europäischen Grossraumwirtschaft)
pod vodstvom Njemačke. Pri
tom autor odbija misao gospodarskog podređivanja
drugih europskih država Njemačkoj
jer je jasno, da »drugarstvo u oružju po
krvlju natopljenim bojnim poljanama vodi do
jednakopravnog drugarstva u gospodarskom
životu, koje se razvija u europsko gospodarstvo
«.


U daljnjem toku članka autor razmatra pitanje,
da li postoji opasnost ponavljanja
na izložbama šumarstva i
drvarstva, koje priređuje RAH. Ta opasnost
ne postoji, jer, u izvršenju
svoje zadaće oko sveopćeg boljeg
poznavanja šume i drveta, neiscrpna
je mogućnost proširenja
ovoga znanja, kojemu je konačni
cilj š.umu uzdržati, povećati i poboljšati,
jer u njoj leži budućnost
naroda, države i gospodarstva
. Ističe štednju drveta, bez kojega bi nje-


Književnost


mački čovjek ne samo gospodarski nego i kulturno
bio na niskom stupnju. Na izložbama
se mora pokazati put, koji vodi
do pojačanja proizvodnje drveta,
a naročito kod malih seljačkih
šumoposjednika, čije šume odbacuju
znatno manje, nego šumski
veleposjedi. (Prema podacima iz 1937.
god. prirast maloposjedničkih šuma iznosi nešto
preko 2 m3, prirast šuma raznih veleposjednika
4,05 m3, a prirast državnih šuma 4,5
m3, sve deblovine godišnje po 1 ha — op.
izvj.). Drvo seljačkih šuma mora doći na tržište
upravo onako, kako dolazi seljačko mlijeko,
žito ili stoka. Seljačke šume poslužit će naročito
za pokriće pojačanih potreba rudnog i
celuloznog drveta (male ophodnje! op. izvj.).
Razumljivo je, da je u prvom redu potrebno
upućivanje u samoopskrbu drvom seljaka, pa
i ne imao ovaj svoje vlastite šume, jer se uvijek
nađe slobodne zemlje za sadnju korisnog
drveća. Izložbe nadalje moraju bez
ikakvog uljepšavanja uprt i prstorr^ na
potrebu štednje drvetom kao građevnog
i tehničkog materijala (kod
njegove preradbe u tehničke sortimejite), a
zakon te štednje dugo će važiti
ne samo za Njemačku nego i u cijeloj
novoj Europi. Izložbe će morati
naglasiti i ulogu konzerviranja građevnog
drveta, kao i ukazati put da se
sa što manjim potroškom drveta
proizvede što više topline.


Prema tome zadaća je izložbi, u okviru kojih
dolaze do primjene i druga sredstva promičbe
kao predavanja, članci u novinamc,
filmska prikazivanja i t. d., da pokaže puteve
većoj i boljoj proizvodnji, štedljivoj i racionalnoj
preradbi i iskorišćavanju drveta ne samo,
kako je već naprijed rečeno, u Njemačkoj
nego i u cijeloj Europi.


P.
PRVO GODIŠTE ČASOPISA »INTERSYLVA«


»I n t e r s yl v a« je najmlađi šumarski stručni
časopis. Intersylvu izdaje C. I. S.
(međunarodna središnjica za šumarstvo u
Berlinu) sa svrhom, da izmjenom misli omogući
i osigura trajan zajednički rad šumara
cijeloga svijeta, kako kaže K. von Waldbo
t t, predsjednik CIS-a u predgovoru prvog
broja. U tom predgovoru on dalje piše: »Kako
je staro iskorišcavanje šume po čovjeku i
kako su mnogostruka gospodarska dobra šume,
tako je razmjerno mlado ispravno postupanje i
njega te iste šume. Svugdje se očituju posljedice
uništavanja šuma i svuda se javlja briga
za osiguranje drveta kao sirovine. Pitanja, povezana
s ovim osiguranjem, ne tangiraju samo
pojedine zemlje i narode već su postala pitanja
svjetskog značenja, pa su težinu ovih činjenica
uočili i službeni međunarodni šumarski kongresi
u Rimu (1926. god.) i Budimpešti (1936.
god.).« U tome leži i jezgra CIS-a, pa je prema
tome zadaća Intersylve, da bude vidljiva
spona šumarstva pojedinih država svijeta i središnja
govornica šumara kao nosioca šumarstva
u tim državama.


Intersylv a izlazi četiri put godišnje, a
prvi broj izišao je u studenome 1940. god. če


tvrti svezak izišao je u listopadu 1941. god. i
njime je završeno prvo godište, koje čini knjigu
od 496 stranica veličine Hrvatskog šumarskog
lista.


Prema statutima CIS-a izlazi Intersylva na
francuskom jeziku. Međutim njemački Reich
snosi troškove za izdanje na njemačkom jeziku
(koje prima i Hrvatsko šumarsko društvo),
dok se sadržaji glavnih članaka tiskaju u četiri
jezika i to: njemački ili francuski, engleski,
španjolski i talijanski. Tokom prošle godine


II. i III. dio časopisa počeo je izlaziti i na španjolskom
jeziku.
Materijal Intersylve podijeljen je u četir i
dijela: I. dio čine originalni član


c i. članci moraju obrađivati temu, koja je od
interesa za što širi krug čitalaca. Pokraj radova
članova ureda CIS-a prima se i suradnja
»prominentnih stručnjaka sviju zemalja«, kako
piše ravnatelj CIS-a Dr. J. Köstle r u uvodnoj
riječi prvog broja časopisa.
II. dio zapravo je kronika mjera,
poduzetih u području šumskog gospodarstva i
šumarstva u pojedinim državama, (u njemačkom
izdanju naslov ovog dijela jest »Forstlicher
Fortschritt«).
53




ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 24     <-- 24 -->        PDF

III. je dio bibliografija šumarske literature,
odnosno članaka, tiskanih u raznim
stručnim časopisima, (u njem. »Forstliche
Wissenschaft«).
IV. dio predstavljaju vijesti, koje
imaju veze s međunarodnom suradnjom ili koje
su od šireg interesa, (u njem. »Mitteilungen
«).
Kako bi časopis odgovorio svojoj svrsi a da
bi se mogao postići postavljeni cilj, poželjna je
suradnja sviju zemalja, jer će se postavljeni cilj
moći postići »samo uz potporu svih zemalja, a
osobito s brzom i redovitom dojavom svega tiska
i svih važnijih vijesti«, kako piše u već
pomenutom uvodu.


I.
Sadržaj prvog dijela ovogodišnje Intersylve
raznolik je i članci su mnogobrojni. Time je
postignuta svrha časopisa, koja je bila u zamisli
pokretača, kad je naglasio, da se želi izbjeći
jednostranost gradiva i glomaznost pojedinih
članaka ograničujući njihovu veličinu na
10—1J> tiskanih stranica časopisa.
Prvo godište Intersylve" donosi niže navedene
rasprave. Naslove članaka donosimo -u hrvatskom,
prijevodu s razloga, što je ovaj prikaz
rađen po njemačkom izdanju, dakle ne prema
originalnom jeziku lista, koji je, kako rekosmo,
francuski. Šumarsko-politička pitanja
obrađuju članci: Dr J. Köstler: Budućnost
šumarstva; ...: Zadaća
CI S-a na međunarodnim šumarskim kongresima;
Dr F. Grünwoldt: Međunarodna
zadaća šumarskih dokumentacija;
V. Dore: Rad međunarodnog
agr ikulturnog zavoda na
upotpunjenju šumarske statistike,
š u m s k o-p olitičkog značaja su
i članci: Th. Streyffert: Iskorišćavanje
šuma Švedske; J. W. Gonggryp:
Položaj šumarstva u tropama te E.
Gagarin: Gl a v n a i z v o zn a p o d r u č j a
ruskog drveta. Po broju članaka zatim
dolazi pošumljavanje i to: Dr A. Agostini:
Pošumljavanje u Italiji; G. von
Molcsany: Podizanje šuma na ugarskim
ravnicama i pošumljavanje
ogoljelih brda; Dr Ing. G. Luncz:
Zakonodavstvo o pošumljavanju
g o 1 i j e t i.* Ostale grane šumarstva zastupane
su s po jednim člankom: G. Roth: Opiodna
sječa u prugama; E. Hogberg:
Temelji uređenja šuma i kontrole
sječa u državnim šumama švedske;
Dr P. Aro: Važnije finske pile
i sjekire; Ing. M. Andersen: Danska
bilanca drvetom; Dr N. A. Osara:
Ustanovljivanje potrebe drveta
i količine sječe u šumama Finske
. Nadalje se u ovom godištu nalaze član


ci: M. Gradojević: Opći pregled razvoja
šumarske entomologije u Jugoslaviji;
Dr R. Haefelli: Rad postaje
Weissfluhjoch švicarskog
povjerenstva za proučavanje sniježnih
i lavinskih pojava u vremenu
1934.—1940.; DrR. Immel: Porijeklo
srednjeevropskih piramidalnih
hr a stova.
Predaleko bi vodilo prikazati svaki pojedini
članak pobliže, ali i iz iznijetog pregleda možemo
vidjeti smjer uređivanja lista i dobiti


*Vidt Hrv, šum. list broj 8 i 9.


uvid u nastojanja šumarstva pojedinih zemalja.
S toga razloga prikazat ćemo podrobnije uvodni
članak t. j . članak ravnatelja ureda CIS-a
Dr J. Köstler a: Budućnost šumarstva
, jer on sadrži ne samo bit programa Intersylve,
nego i CIS-a.


Osnutak CIS-a, konstatira Dr Köstle r
na početku svoga članka »Budućnost šumarstva
« , znači oživotvorenje zamisli, koja
je jedna od najvažnijih u ljudskom djelovanju.
CIS je doduše zapravo dio Međunarodnog agrikulturnog
zavoda, ali on je u stvari samostalan
obzirom na različnosti i svojstvenosti problema
poljoprivrede i problema šumarstva. Ta podvojenost
očituje se u raznolikosti i mnogostranosti
pitanja, koja se nameću šumarstvu (sjetimo
se samo na broj od 400 različnih referata
održanih na prva dva međunarodna šumarska
kongresa), kao i u činjenici velikih razlika u
potrebama sveučilištno obrazovanih stručnjaka.
(U jednom kraju na jednog šumara otpada


1.000 do 1.500 ha šume, u drugom iznosi taj
broj 50 i više hiljada ha, dok u trećem gospodarstvo
uopće i ne postoji). U razmatranju
ovog problema autor postavlja četiri pitanja,
na koja treba odgovoriti. To su pitanja:
1. koji su gospodarski odnosi između šume i
čovjeka;
2. kako ćemo upotpuniti današnje naše nepotpuno
znanje;
3. koja se praktična pitanja kao prva postavljaju
i kako će im nauka pružiti pomoć;
4. kako će se u buduće provesti sistematska
organizacija rada.
ad 1) Sume nisu nešto jedinstvenoga. One se
razlikuje po vrsti drveta, po starosti, po sastavu,
po rasprostiranju. Između svih tipova
šuma (šume tropa, lauretuma i t. d.) gospodarski
je najvažnija šuma četinjača sjevernog
područja zemlje, jer te šume podmiruju najmanje
devet desetina potreba suvremene drvne
industrije.


Potom autor prikazuje stupnjeve iskorišćavanja
šuma: lov, sakupljanje šumskih plodova
(danas na pr. dobivanje kaučuka u prašumama
Brazilije), pašnjačko iskorišćavanja šuma, onda
dolazi krčenje, haračenje (Holzraubwirtschaft)
pa šumarstvo kao gospodarstvo (Forstwirtschaft)
te pošumljavanje. Krčenju šuma bila je
zadaća dobivanje poljodjelskog tla t. j . proširenje
životnog prostora. Haračenje je posljedica
kapitalističkog nazora o iskorišćavanju
dobara. Međutim veli autor na drugom mjestu
u istom ovom članku, iskustva mnogih zemalja
pokazuju, da se i razvijena drvna industrija
može spojiti s pravilnim šumskim gospodarstvom.


Iz ovog dijela rasprave naglasiti je još dio,
u kojem govori o istraživačkom radu u šumarstvu.
Što je tu rečeno, naročito je aktuelno za
naše prilike. Doduše kod nas postoji danas Zavod
za šumske pokuse na sveučilištu, a osnovan
je i Zavod za šumarska istraživanja i pokuse
kod Ministarstva šumarstva i rudarstva,
ali je neosporna činjenica, da potreba istraživačkih
radova u hrvatskom šumarstvu, na žalost,
nije još došla do svoga pravoga izražaja,
pa za to čujmo, što o tom veli ovom prilikom
Dr Köstler: »U svim granama suvremene industrije,
« doslovne su njegove riječi, »veza i suradnja
sa znanstvenim istraživanjima razumljiva
je sama po sebi. Kako bi mogla suvremena
kemijska i strojarska industrija biti bez
istraživačkih zavoda primjenjene i teorijske


54




ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 25     <-- 25 -->        PDF

kemije i fizike! Ne samo, da zadovoljava
takav rad u javnim ustanovama,
nego i same tvornice uzdržavaju
vlastite znanstv ene zavode. A da li
se već čulo, da je koji veleposjednik
za svoje šume uredio stanicu,
opremljenu suvremenim pomoćnim
sredstvima?«


ad 2) Prikazavši odnos između čovjeka i šume
i naglasujući zamršenost problema u šumarstvu,
Dr Köstler odgovara na drugo postavljeno
pitanje potrebom daljnjeg razvitka
šumarskih nauka, u kojem
jena prvom mjestu istraživanje
same šume. U tom pravcu, u utvrđenju šume
kao gospodarskog objekta, valja ustanoviti
površinu šuma, drvnu masu, mogućnost prirasta
te iskorišćavanje drveta.


ad 3) Suradnja prakse i nauke i po tome napredak
postići će se samo na osnovu jasne slike,
koju ćemo dobiti radom izvršenim po stanovitom
redu a u koji će se moći svrstati svako
pitanje, koje će se pojaviti. Organizaciju takvog
rada vidimo u CIS-u. Tu su sva pitanja
u vezi sa šumarstvom svrstana u 3 skupin e
s 14 podskupina: prva skupina jest
ekologija šume i biologiji ove životne zajednice
a obuhvaća ove podskupine: 1. tloznanstvo, 2.
botaniku, 3. zoologiju i 4. meteorologiju; drug
a skupin a obuhvaća tehniku šumskog gospodarstva
s podskupinama: 5. uzgoj, 6. uređivanje
šuma i sporednih proizvoda s iznošenjem,


8. upotrebu drveta, 9. bujičarstvo, 10. pošumljavanja
nepošumljenih terena (kao krša, golijeti
i si.); u trećoj skupini obrađuju se
šumarsko-politička pitanja u sljedećim podskupinama:
11. šumarska politika, 12. šumarstvo
privatnika, 13. drvno tržište, 14. kulturni značaj
šume. Autor je potom potanje osvijetlio
zadaće, koje ima rješavati svaka skupina odnosno
podskupina završujući, da one pokazuju
svu mnogostranost vidika i pravac kojim kreće
šumarstvo.
ad 4) U praktičnoj provedbi postavljenih
smjernica namiče budućnost naročiti rad u ova
četiri područja: opća zaštita šuma, intenzivnost
gospodarenja, proširenje današnjih površina šuma
te promičbu šumarstva u javnosti.


Zaštita šuma obuhvaća uređenje sječa, jer se
čovjek pokazao najvećim neprijateljem šume.
Važna je zaštita, šuma, veli Dr Köstler, i od životinjskih
i biljnih štetočinja, ali neisporedivo
veća zaštita potrebna je od čovjeka.


Intenziviranje šumske proizvodnje znači obrada
tla, izbor vrsti drveća, njega sastojina,
besprikorno knjigovodstvo i t. d.,
a do novih površina šuma (kao gospodarskog
objekta) doći će se otvaranjem prašuma te pošumljavanjem
golih i pustih zemljišta.


»Veliki cilj zaštite šuma, intenziviranje
šumskog gospodarstva
i dobivanje novih površina šuma
postići će se samo onda«, naglašuje
Dr Köstler, »ako će šumarstvo i u
javnom životu zauzeti mjesto, koje
mu po njegovoj ulozi i pripada«.
Ovo je prije svega pitanje osvajanja javnog
mišljenja. Podcjenjivanje šumarstva u svijetu
vidi autor u maloj upotrebi ljudske snage u
šumskom gospodarstvu (u intenzivnom gospodarstvu
jedan radnik dostaje za 20 do 30 ha
šume), u nemogućnosti šume da daje časovite
i blještave uspjehe kao i zbog stvarnosti, da
šumarstvo leži u okovima drugih gospodarskih


grana. Stoga su za afirmiranje šumarstva
u javnosti potrebni jaki
nosioci šumarstva i stoga njegov
napredak ovisi o odgoju šumarskog
pomlatka.


II.
Drugi dio časopisa ostvaren je tek u
trećem broju. U prvom broju zamijenjen
je sustavnim pregledom I. i II. Međunarodnog
šumarskog kongresa i popisom održanih predavanja
i izvještaja na tim kongresima.


Ovaj dio Intersylve predstavlja pokušaj, da
se dade kratak pregled poduzetih mjera i napretka
u šumskom gospodarstvu, šumarstvu i
drvarstvu, pojedinih zemalja. Osnovni materijal
trebaju uredništvu odnosno CIS-u slati pojedine
zemlje, koji će se tada preraditi za tisak.
Podjela materijala izvršena je na ove skupine:
A) Zaštita i melioracije šuma; B) podizanje
i uređivanje šuma; C) iskorišćavanje
šuma, šumski rad i transport; D) prerada drveta;
E) opća šumarska politika; P) gospodarska
i tržištna pitanja; G) kulturni i drugi
odnošaji. "


U kplikom opsegu i kakovim načinom su donijete
vijesti u ovom dijelu, vidimo iz ovo nekoliko
primjera:


Iz ovih vijesti saznajemo, da je proizvodnja
sirupa iz javora 1940. god. u Kanadi iznosila
3,1 milijuna galona u vrijednosti od 4 milijuna
dolara i da je na tom poslu u istočnoj Kanadi
bilo zaposleno 50.000 seljaka. Tu čitamo, da je
ljeta 1940. god. u državnim šumama Finske bilo
97 šumskih požareva s garištnom površinom
od 1.200 ha; tu je i vijest o zabrani izvoza
jamskog drveta iz Portugala, koja doslovno
glasi: »u Portugalu zabranjen je izvoz rudničkog
drveta«. i t. d.


U četvrtom svesku, koji je izišao krajem
listopada 1941. god. i u kojem su tiskane
vijesti primljene do 30. lipnja iste godine u
skupini »opća šumarska politika« susrećemo se
i s imenom Hrvatske (str. 451.): »U Hrvatskoj
su izdane dvije važne odredbe na području
šumskog i drvnog gospodarstva. Svi dugoročni
ugovori o iskorišćavanju drveta stavljeni su izvan
snage, a sve čiste sječe i pošumljavanja
obustavljeni su do preispitanja po državnim
vlastima. Uređaji, građevine i prometala za dobivanje
i prevoz drveta ne smiju se otuđiti i
predbježno se moraju u uporabivom stanju održavati.
Ove nove odredbe trebaju spriječiti daljnje
haračenje šuma.«


III.
U ovogodišnjoj knjizi Intersylve zabilježeni
su radovi oko 1.200 autora tiskanih u raznim
stručnim časopisima diljem svijeta. Počelo se s
1940. god. Svi navedeni radovi svrstani su u 15
skupina i to: prvih 14 skupina su naprijed navedene
podskupine (u I. dijelu toč. ad 3), kojima
je dodana petnaesta »općenito.« Autori
popisanih članaka iskazani su u posebnom alfabetskom
iskazu.


Tehnika uređivanja ovog dijela je ova: Alfabetskim
redom nižu se autori uz oznaku naslova
članka u jeziku originala članka, te njegovom
prijevodu (u njemačkom izdanju Intersylve),
zatim ime i broj časopisa u kojem je
članak izišao, njegov opseg. Većina članaka
prikazana je s nekoliko rečenica, kako bi
se bolje razabralo o čemu dotični članak raspravlja.
Prema tome orijentacija je brza i laka,
a informativnost potpuna.


55