DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
III. je dio bibliografija šumarske literature, odnosno članaka, tiskanih u raznim stručnim časopisima, (u njem. »Forstliche Wissenschaft«). IV. dio predstavljaju vijesti, koje imaju veze s međunarodnom suradnjom ili koje su od šireg interesa, (u njem. »Mitteilungen «). Kako bi časopis odgovorio svojoj svrsi a da bi se mogao postići postavljeni cilj, poželjna je suradnja sviju zemalja, jer će se postavljeni cilj moći postići »samo uz potporu svih zemalja, a osobito s brzom i redovitom dojavom svega tiska i svih važnijih vijesti«, kako piše u već pomenutom uvodu. I. Sadržaj prvog dijela ovogodišnje Intersylve raznolik je i članci su mnogobrojni. Time je postignuta svrha časopisa, koja je bila u zamisli pokretača, kad je naglasio, da se želi izbjeći jednostranost gradiva i glomaznost pojedinih članaka ograničujući njihovu veličinu na 10—1J> tiskanih stranica časopisa. Prvo godište Intersylve" donosi niže navedene rasprave. Naslove članaka donosimo -u hrvatskom, prijevodu s razloga, što je ovaj prikaz rađen po njemačkom izdanju, dakle ne prema originalnom jeziku lista, koji je, kako rekosmo, francuski. Šumarsko-politička pitanja obrađuju članci: Dr J. Köstler: Budućnost šumarstva; ...: Zadaća CI S-a na međunarodnim šumarskim kongresima; Dr F. Grünwoldt: Međunarodna zadaća šumarskih dokumentacija; V. Dore: Rad međunarodnog agr ikulturnog zavoda na upotpunjenju šumarske statistike, š u m s k o-p olitičkog značaja su i članci: Th. Streyffert: Iskorišćavanje šuma Švedske; J. W. Gonggryp: Položaj šumarstva u tropama te E. Gagarin: Gl a v n a i z v o zn a p o d r u č j a ruskog drveta. Po broju članaka zatim dolazi pošumljavanje i to: Dr A. Agostini: Pošumljavanje u Italiji; G. von Molcsany: Podizanje šuma na ugarskim ravnicama i pošumljavanje ogoljelih brda; Dr Ing. G. Luncz: Zakonodavstvo o pošumljavanju g o 1 i j e t i.* Ostale grane šumarstva zastupane su s po jednim člankom: G. Roth: Opiodna sječa u prugama; E. Hogberg: Temelji uređenja šuma i kontrole sječa u državnim šumama švedske; Dr P. Aro: Važnije finske pile i sjekire; Ing. M. Andersen: Danska bilanca drvetom; Dr N. A. Osara: Ustanovljivanje potrebe drveta i količine sječe u šumama Finske . Nadalje se u ovom godištu nalaze član ci: M. Gradojević: Opći pregled razvoja šumarske entomologije u Jugoslaviji; Dr R. Haefelli: Rad postaje Weissfluhjoch švicarskog povjerenstva za proučavanje sniježnih i lavinskih pojava u vremenu 1934.—1940.; DrR. Immel: Porijeklo srednjeevropskih piramidalnih hr a stova. Predaleko bi vodilo prikazati svaki pojedini članak pobliže, ali i iz iznijetog pregleda možemo vidjeti smjer uređivanja lista i dobiti *Vidt Hrv, šum. list broj 8 i 9. uvid u nastojanja šumarstva pojedinih zemalja. S toga razloga prikazat ćemo podrobnije uvodni članak t. j . članak ravnatelja ureda CIS-a Dr J. Köstler a: Budućnost šumarstva , jer on sadrži ne samo bit programa Intersylve, nego i CIS-a. Osnutak CIS-a, konstatira Dr Köstle r na početku svoga članka »Budućnost šumarstva « , znači oživotvorenje zamisli, koja je jedna od najvažnijih u ljudskom djelovanju. CIS je doduše zapravo dio Međunarodnog agrikulturnog zavoda, ali on je u stvari samostalan obzirom na različnosti i svojstvenosti problema poljoprivrede i problema šumarstva. Ta podvojenost očituje se u raznolikosti i mnogostranosti pitanja, koja se nameću šumarstvu (sjetimo se samo na broj od 400 različnih referata održanih na prva dva međunarodna šumarska kongresa), kao i u činjenici velikih razlika u potrebama sveučilištno obrazovanih stručnjaka. (U jednom kraju na jednog šumara otpada 1.000 do 1.500 ha šume, u drugom iznosi taj broj 50 i više hiljada ha, dok u trećem gospodarstvo uopće i ne postoji). U razmatranju ovog problema autor postavlja četiri pitanja, na koja treba odgovoriti. To su pitanja: 1. koji su gospodarski odnosi između šume i čovjeka; 2. kako ćemo upotpuniti današnje naše nepotpuno znanje; 3. koja se praktična pitanja kao prva postavljaju i kako će im nauka pružiti pomoć; 4. kako će se u buduće provesti sistematska organizacija rada. ad 1) Sume nisu nešto jedinstvenoga. One se razlikuje po vrsti drveta, po starosti, po sastavu, po rasprostiranju. Između svih tipova šuma (šume tropa, lauretuma i t. d.) gospodarski je najvažnija šuma četinjača sjevernog područja zemlje, jer te šume podmiruju najmanje devet desetina potreba suvremene drvne industrije. Potom autor prikazuje stupnjeve iskorišćavanja šuma: lov, sakupljanje šumskih plodova (danas na pr. dobivanje kaučuka u prašumama Brazilije), pašnjačko iskorišćavanja šuma, onda dolazi krčenje, haračenje (Holzraubwirtschaft) pa šumarstvo kao gospodarstvo (Forstwirtschaft) te pošumljavanje. Krčenju šuma bila je zadaća dobivanje poljodjelskog tla t. j . proširenje životnog prostora. Haračenje je posljedica kapitalističkog nazora o iskorišćavanju dobara. Međutim veli autor na drugom mjestu u istom ovom članku, iskustva mnogih zemalja pokazuju, da se i razvijena drvna industrija može spojiti s pravilnim šumskim gospodarstvom. Iz ovog dijela rasprave naglasiti je još dio, u kojem govori o istraživačkom radu u šumarstvu. Što je tu rečeno, naročito je aktuelno za naše prilike. Doduše kod nas postoji danas Zavod za šumske pokuse na sveučilištu, a osnovan je i Zavod za šumarska istraživanja i pokuse kod Ministarstva šumarstva i rudarstva, ali je neosporna činjenica, da potreba istraživačkih radova u hrvatskom šumarstvu, na žalost, nije još došla do svoga pravoga izražaja, pa za to čujmo, što o tom veli ovom prilikom Dr Köstler: »U svim granama suvremene industrije, « doslovne su njegove riječi, »veza i suradnja sa znanstvenim istraživanjima razumljiva je sama po sebi. Kako bi mogla suvremena kemijska i strojarska industrija biti bez istraživačkih zavoda primjenjene i teorijske 54 |