DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Iz šumarskog lista za 1940. god. zabilježeni su ovi članci: Ing. R. Antoljaka: Propaganda šumarstva u praksi (br. 1.), Dra J. Balena: Prilog određivanju sjetve kod četinjara (br. 1.), Ing. A. Perušića: Iz naše šumarske politike (br. 5.-7.), te Ing. J. Radišića: Quercus suber L. (br. 2.-3.). Pojedini članci prikazani su ovim opisom: Ing. Antoljaka: »Antoljak (prezime je tiskano kao Antoiak, op. izv.) se u svom članku bavi o nuždi šumarske promičbe. Prikazuje promičbeni »šumski tjedan«, koji je održan s predavanjima popraćen filmskim prikazivanjima, u kojima su naročito istaknute teške posljedice uništavanja šuma: pomanjkanje drveta, smanjenje plodnosti zemlje, oluje a onda slike stijenja i Krša.« Dra Balena: »Pozivom na izvještaj Mulopulosa (Grčka) o djelotvornim ispitivanjima sadnje četinjača u Grčkoj zagovara Balen primjenu tih iskustava kod pošumljavanja neobraslih površina«. Ing. Perušića: »Perušić daje pregled jugoslavenske šumarske politike»od 1918. god. naprijed i njezin utjecaj na stanje šuma. Nagjašuje, da je za podizanje šumarstva potrebno pošumljavarfje Krša i osnivanje mreže nižih šumarskih škola«. Ing. Radišića: »Radišić je točno opisao različite varijetete hrasta plutnjaka prema njegovim područjima rasprostranjenja. Obzirom na talijansku, španjolsku, portugalsku i amerikansku literaturu u tom području, piše autor o kulturi, uzgoju i uzgojnim mjerama ove vrste i govđri o oblikovanju pluta i njegovom gospodarskom značenju.« IV. U ovom dijelu najprije su vijesti CIS-a. Uz prikaz osnutka CIS-a donijet-je njegov statut i radni red, te Fiihrerov Zakon o podjeljivanju posebnih prava međunarodnoj šumarskoj središnjici od 4. travnja 1940. god. U ovom dijelu donose se vijesti i saopćenja o stručnim društvima, izložbama, pokretanju novih stručnih časopisa, osobnim vijestima iz područja upravnog i naučnog rada šumarstva ili saopćenja poput ovoga: »75-a godišnjica danskog društva za pošumljavanje« i t. d. Vijesti o osobnim promjenama svrstane su po pojedinim državama, a u trećem broju pod naslovom Hrvatska piše: »Zum Forst- und Bergbauminister in Kroatien wurde Ivo Franković. Das neue Wirtschaftsministerium wird von Lovro Stubić geleitet«. Iz teksta se razabire, da se radi o ministrima vlade Nezavisne Države Hrvatske gg. Ing. I. Frkoviću i Dr L. Sušicu. Šteta je, što se je ovaka pogrješka podkrala ovom uglednom časopisu. # Završujući prikaz prvog godišta Intersylve ne možemo drugo nego preporučiti ovaj časopis pažnji hrvatskih šumara. Kako smo vidjeli, ovaj časopis je zrcalo rada i nastojanja na polju šumarstva cijeloga svijeta, a svojim opsegom dozvoljava i najzaposlenijem šumaru, da ga pročita i da dobije uvid u strujanja šumarske nauke i prakse i u drugim zemljama. »Intersylva« stoji godišnje 20 RM ili 12 švic. franaka, a adresa glasi: Berlin-Wansee, Robertstrasse 7. Ing. O. Piškorić. »HOLZ ALS ROH- UND WERKSTOFF« Od listopada 1939. godine izlazi ovaj odlično uređivani časopis. Glavni urednik je prof. Dr. Ing. Franz Kollmann, profesor tehnologije drveta na Visokoj školi za šumarstvo u Eberswalde- u. U ređakcionom odboru časopisa nalaze se svi važniji znanstveni radnici sa područja tehnologije drveta. Njemački članovi redakcije jesu slijedeći: prof. Eberts-Berlin, prof. dr. Preudenberg-Heiđelberg, prof. dr. ing. Gaber- Karlsruhe, Dr. ing. Gernlein-Potsdam, prof. Graf-Stuttgart, prof. dr. ing. Jayme-Darmstadt. prof. dr. Liese-Eberswalde, Dr. v. Monroy- Pressburg, docent dr. ing. Mörath-Berlin, prof. dr. B. Schulze-Berlin, prof. dr. Trendelenburg- München, docent dr. v. Wacek-Wien, prof. dr. Weltzien-Krefeld. Inozemni članovi redakcije jesu: prof. dr. Frey-Wyssling-Zürich, prof. Hägglund-Stockholm, Dr. Klem-As. Arthur Koehler-Madison Wise, prof. ing. Ihne- Lyon. prof. ing. Levon-Helsinki, prof. Suenson- Kopenhagen i prof. dr. Ugrenović-Zagreb. Časopis đonaša zanimljive rasprave o tehn. svojstvima, prerađivanju i oplemenjivanju dr-, veta. U raspravama se obrađuju suvremena pitanja ne samo iz područja mehaničke nego i iz područja kemijske tehnologije drveta i to iz proizvodnje celuloze i papira, umjetnog vlakna, umjetnih tvari, drvnog šećera itd. Isto tako obrađuju se pitanja iz tehnike pouglavanja drveta te iskorišćavanja drveta kao goriva i pogonskog sredstva. U rubrici »Mala saopćenja « donosi časopis stručne vijesti, tehničke novosti i rezultate novijih znanstvenih istraživanja. U posebnom pregledu stručne književnosti donosi ocjene svih rasprava izašlih u njemačkim i inozemnim stručnim časopisima. Časopis izlazi mjesečno u nakladi Julius Springer-Berlin. Predplata četvrt-godišnje iznosi 6 RM (120.— Kuna). Iznijet ćemo pregled važnijih rasprava, štampanih u ovom časopisu u godini 1940. i 1941. Siječanj 1940. K. Egner: Neuere Untersuchungen zur natürlichen Holztrocknung (Schaukeltrocknung) (Novija istraživanja o prirodnom sušenju drveta). Izvještaj o rezultatima istraživanja prirodnog sušenja drveta po jednom novom postupku. Drvo se nalazi složeno u posebnoj napravi, koja se stalno njiše. Prosječni broj njihaja iznosi u 1 satu 1200. Brzina sušenja kod tog novog postupka znatno je veća, nego u običnim složajevima i to samo do higroskopskog područja (30»/o vlage). Brzina sušenja povećava se u prosjeku za 2 do 3 puta. W. Sahlberg, Träger aus Bongossihol z (Nosači iz bongosi-drveta). Bongosi-drvo je tropska vrsta (Lophira alata), vanredno brzo prirašćuje i velike je čvrstoće. Pisac je istražio tok sušenja i mehanička svojstva. Zatim je istražio čvrstoću savijanja nosača, koji je sastavljen iz bongosidrveta i bukove šperploče. Iako je bongosidrvo teško za obrađivanje i vrlo često usuka 56 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 27 <-- 27 --> PDF |
no, može se ekonomično upotriebiti za izradu nosača kod raznih građevnih konstrukcija. Veljača 1940. F. Kollmann, Untersuchungen über die Herstellung von Holzwolle, insbesondere Buchenholzwolle, zu Leichtbauplatten (Istraživanja o proizvodnji drvene vune, osobito drvene vune iz bukovine za gradnju ploča za izolaciju). Izvještaj o rezultatima istraživanja o tehnici i rentabilitetu proizvodnje drvene vune iz bukovine. Bukova drvena vuna miješa se s čamovom drvenom vunom i upotrebljuje za proizvodnju ploča za izolaciju. A. Frey-Wyssling, Die Anisotropie des Schwindmasses auf dem Holzquerschnitt (Anizotropnost transverzalnog utezanja). Pisac tumači anizotropnost radij alnog i tangencijalog utezanja drveta spiralnom strukturom sekundarne stijenke stanica. Nagib zavojnice sekundarne stijenke u traheida je strmiji na tangencijalnoj stijenki od nagiba zavojnice na radijalnoj stijenki. Po autoru uzrok je anizotropnosti transverzalnog utezanja drveta ta nejednolika spiralna građa sekundarne stijenke stanice. H. Zycha, Einfluss von Nährsalzen auf den Holzabbau .durch Pilze . (Upliv hranivih soli na razaranje drveta gljivama). Trajnost drveta kao stupova, pragova i razne građe, koja je nezaštićena, ovisi od mnogo čimbenika. Prema istraživanju autora dušične soli pospješuju djelovanje i razaranje gljiva. Materijal, u kojem se nalazi građevno drvo, mora biti siromašan solima i dušikom, kao što je drozga, pijesak i tome slično. Također se može upotrijebiti i ilovasto i glinasto tlo. Te mjere treba provesti i onda, ako je drvo zaštićeno naličem. Pitanje upliva humusnih tvari i nekih drugih sličnih tvari potrebno je posebno ispitati. F. Kollmann i F. Schulze, Versuche über die Drehfestigkeit vom Flugzeug-Sperrholz. (Pokusi o torziji ukočenog drveta upotrebljenog kod gradnje zrakoplova). Ispitivanje o valjanosti formule za torziju c = —;—; đ , ,, , koja vrijedi za probe max j« (.—.... 6) pravokutnog presjeka. Ustanovljeno je, da ta formula daje dobre rezultate samo za uske pravokutnike (odnos stranica —). Ožujak 1940. D. Johansson, (jber Früh- und Spätholz in schwedischer Fichte und Kiefer und über ihren Einfluss auf die Eigenschaften von Sulfit- und Sulfatzellstoff. (O ranom i kasnom drvetu švedske smrekovine i borovine i njegovom uplivu na svojstva celuloze dobivene po sulfitnom i sulfatnom postupku ). Udio kasnog drveta imade veliki upliv na drvo sa celulozno-tehničkog gledišta. Tehnička svojstva celuloze različna su, da li je drvo bogato ranim ili kasnim drvetom. Potrebno je sortiranje celuloznog drveta prema širini goda i položaju na stablu. F. Armbruster, Technische Mindestwerke für Kunstharzpresshölzer . (Najmanje vrijednosti tehničkih svojstava za komprimirano drvo umjetnom smolom). Umjetnom smolom komprimirano drvo imade specifičnu težinu od 1,1 . . .1,4 g/cm´. Proizvodi se kod visokog pritiska i temperature uz upotrebu fenol-krezol smola i bukovih ljuštenih furnira. Pisac donaša podatke o potrebnim minimalnim vrijednostima mehaničkih svojstava. Razlikuje se razred A, B, C. Dalje su navedeni podaci za prerađivanje tog umjetnom smolom komprimiranog drveta i to za rezanje, tokarenje, frezanje, bušenje i brušenje. F. Haase i E. Dölling, Neuzeitliche Hobelmaschinen (Suvremene blanjalice). Donaša opširan i bogato ilustriran pregled strojeva za blanjanje drveta. Travanj 1940. R. Schlüter i F. Fessel, Kosten und Wirtschaftlichkeit der künstlichen HolztroCknung. (Troškov* i rentabilitet umjetnog sušenja). Autori raspravljaju o troškovima sušenja drveta koji ovise o vrsti drveta, debljfti drvene robe, početnoj i završnoj vlazi drveta i o kvaliteti sušenja. Nadalje o načinu gradnje sušionica, o kojoj ovisi temperatura zraka i brzina cirkulacije (strujanja) zraka za vrijeme sušenja. E. Gaber, Versuche über die Reibung von Nadelholz. (Pokusi o trenju čamovine). Podaci o koeficijentu trenja između drveta i drveta — u dosadanjoj literaturi dosta su nesigurni. Pisac je ispitao koeficijent trenja, koji iznosi: za ispiljenu i neoblanjanu čamovinu ft = 0,22 . .. 0,55 za s jedne strane oblanja nu čamovinu .. . ft = 0,32 . . . 0,42 za oblanjanu čamovinu ft = 0,17 ... 0,28 sa vodom navlaženu povr šinu ft = 0,67 Svibanj 1940. B. Huber, Aus dem Arbeitsgebiete der Holzanatomie. (Iz područja anatomije drveta). Pisac raspravlja o diferencijama u anatomskoj građi listača, četinjača, drveta korena, kore. tropskog drveća i o međusobnom odnosu tehničkih svojstava drveta i grade drveta. A. Ugrenović, Planmässige Untersuchungen über Spaltfestigkeit und Spaltbarkeit. (Metodološka istraživanja čvrstoće cijepanja i cjepljivosti). Prof. dr. A. Ugrenović, nakon razlaganja o dosadašnjoj metodici istraživanja, utvrdio je oblik i dimenzije probe za istraživanje čvrstoće cijepanja. Od osnovnog je značenja po metodiku istraživanja i oblik probe razlikovanje pojma čvrstoće cijepanja i pojma cjepljivosti. Po prof. Ugrenoviću pojam čvrstoće cijepanja je mehaničke prirode a pojam cjepljivosti tehnološke prirode. Istraživanja su obuhvatila upliv brzine opterećenja, dubljine propiljka, veličine probe, stepen vlage, specifične težine i koeficijenta vitkosti sržnih trakova na čvrstoću cijepanja i cjepljivosti drveta. Za istraživanje je upotriebio hrastovinu i bukovinu. 57 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 28 <-- 28 --> PDF |
G. Jayme i R. Heininge r, Neue Verfahren zur Bestimmung von G efügenunterschieden in Hölzern. (Novi postupci za utvrđivanje razlike u anatomskoj građi drveta). Istraživanja o elementima anatomske građe drveta bukve i trepetljike. F. Merkel, Richtlinien für den Bau von S p an e - A b s a u g a n 1 a g e n. (Upute za gradnju ekshaustora). Pisac donaša pregledan i bogato ilustriran članak o konstrukciji ekshaustora za radionice, u kojima se obrađuje drvo. Lipanj 1940. H. Raunecker, Untersuchungen über die H o"lz b e s c h a f f e n h e i t von Schwarzerlen des oberbayerischen Morängebietes. (Istraživanja o svojstvima drveta crne johe iz gornjobavarskih područja morena). Drvo johe je po svojoj građi, boji i svojstvima slično okume-drvetu. Okume-drvo može se nadomjestiti sa johovinom. U tu je svrhu pisac istražio 7 probnih stabala johe. Istraživanja su obuhvatila vi« stabla, širinu goda, anatomsku građu, kemijski sastav, vlagu, specifičnu težinu, utezanje, mehanička (statička i dina*nička) svojstva i tvrdoću johovine. Rezultati su slijedeći: nom. spec, težina . . . 0,437 g/cm-´ spec. težina ... . 0,508 « radijalno utezanje . . . 4,2% tangencijalno utezanje . . 9,8% volumno utezanje . . . 14,1% modul elasticiteta kod 12% vlage 101.000 kg/cms čvrstoća pritiska kod 12% vlage 437 « čvrstoća natezanja kod 12% vlage 936 « čvrstoća savijanja kod 12% vlage 785 « radnja loma 0,565 kgm/cms Srpanj-kolovoz 1940. R. Trendelenburg, (jber Faser stauchungen in Holz und ihre überwallung durch den Baum. (O ozljedama u drvetu i njihovom zarašćivanju po stablu). Nabrekline na drvetu nastaju uslijed prejakog djelovanja vjetra i snijega na stablo. Ovu griješku pokazuju osobito ona stabla, koja imađu veliku krošnju i drvo male čvrstoće. Rasprava obuhvaća prikaz značenja i postanka tih grješaka. Istražena su anatomska, fizička i kemijska svojstva tog drveta. E. Gaber, Druckversuche quer zur Faser an Nadel- und Laubhölzern . (Istraživanje čvrstoće pritiska okomito na smjer vlakanaca drveta četinjača i listača. Istražen je upliv veličine probe na čvrstoću pritiska okomito na vlakanca kod smrekovine. Nadalje je istražen upliv položaja godova kod istraživanja čvrstoće pritiska okomito na vlakanca drveta listača i četinjača. R. Keylwerth, Holz als Kraftstoff im Lastwagenbetrieb. (Drvo kao pogonsko sredstvo u pogonu teretnih kola). Opisan je rad i efekat generatora tipa Imbert. Uspoređen je trošak pogona drvnim plinom i benzinom. Taj trošak iznosi: drvni plin: benzin: po km puta 0,134 RM 0,202 RM po tona — km 0,045 RM 0,067 RM E. Schmidt, Unkosten des Holzschälens und Manipulierens in Abhängigkeit vom Durchmesser des Papierholzes (Troškovi ljuštenja i manipuliranja celuloznim drvetom u ovisnosti od promjera drveta). Autor je opisao klasifikaciju celuloznog drveta, gubitak na prostoru kod raznih načina slaganja te cijene. Klasifikacija celuloznog drveta: razred: promjer s korom: svojstva: A > 14 cm zdravo, s malim kvržicama B 10... 14 „ C 7...10 „ D > 7 ,, sa grješkama, kvrge do 4 cm Naglašava, da su troškovi prerađivanja klase D previsoki i da je prerađivanje klase D nerentabilno. W. Beck, Der Astfli c´k automat. Opis rada automata za krpanje kvrga ćoravica na raznoj drvenoj građi sagrađenog od tvrtke B. Raimann iT. G. Bujan 1940. E. Belani, Holzmehl. (Drvno brašno). Nakon kratkog uvoda opisan je način dobivanja, prerađivanja i upotrebe drvnog ...šna. Listopad 1940. H. Bruckmann, Die Technik des mechanischen Stapeins von Holz in nordamerikanischen Sägewerken und Holzbearbeitungsbetrieben. (Tehnika mehaničkog uvitlavanja na pilanama i pogonima za preradu drveta u Sjev. Americi). Opis načina rada oko slaganja drveta kod sušenja i mogućnost primjene tog načina rada u Njemačkoj. Studeni 1940. A. Frey-Wyssling, Die Ursache der anisotropen Schwindung des Holzes . (Uzroci anizotropnog utezanja drveta). Nakon što je opisao dosadašnja tumačenja anizotropnosti utezanja, pisac iznaša svoje gledište. Po njemu nije uzrok anizotropnosti utezanja spiralna struktura sekundarne stijenke stanice, po njemu nije od upliva na anizotropnost ni građa sržnih trakova. Po njemu je anizotropnost utezanja drveta funkcija broja popriečnih stijenki stanica. Po veličinu utezanja od važnosti je središnja lamela stijenke i broj popriečnih stijenka stanica. Prosinac 1940. R. Trendelenburg, über die Abkürzung der Zeitdauer von Pilzversuchen an Holz mit Hilf der Schlagbiegeprüfung. (O skraćenju vremena kod istraživanja trajnosti drveta pomoću istraživanja čvrstoće udara). Postupak istraživanja trajnosti drveta po njem. normama (DIN DVM 2176) traje 4 mjeseca. Autor je utvrdio, da se to vrijeme može skratiti ispitivanjem čvrstoće udara. Razaranje drveta po gljivama djeluje jače na svojstva čvrstoće, nego na težinu drveta. Čvrstoća udara umanjuje se nakon 30 dnevnog djelovanja gljive za 80»/o, dok gubitak na težini u to vri 58 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 29 <-- 29 --> PDF |
jeme iznosi samo 10°/.- Ovim postupkom skra ćeno je vrijeme pokusa na 30—40 dana. H. Ditges, Der Einsatz von Altpapier bei der Herstellung von Papier und Pappe. (Stari papir u proizvodnji papira i ljepenke). U cilju uštednje drveta za proizvodnju papira potrebno je iskoristiti sav stari upotrebljeni papir. U članku su iznijeti podatci o količini starog papira upotrebljenog kod proizvodnje papira. Nadalje su opisani načini sabiranja, sortiranja i upotrebe starog papira kod proizvodnje papira. U Njemačkoj je prera W. Beck, Neuartige Maschinen đeno: u god.: starog papira: preračunato u celulozno drvo: 193719381939 835.000 tona 845.000 „ 988.000 „ 3,198.000 prm 3,243.000 „ 3,784.000 „ für die Herstellung von Tischlerplatten . (Suvremeni strojevi za proizvodnju stolarskih [panel] ploča). Opisani su strojevi tvrtke Meyer und Schwabedissen, Herford i rad na njima kod proizvodnje panel ploča. Siječanj 1941. V. Dieterich, Zur Sicherung des Einklangs von Holzzuwachs, Holzeinschlag und Holzverbrauch. (Osiguranje ravnoteže prirasta, sječe i potrošnje drveta). Šumarsko-politička razmatranja o potrajnosti šumskog gospodarstva i potrebi ravnoteže između prirasta, sječe i potrošnje drveta. Posebno su obrađena pitanja potrošnje, produkcije i potrebe uvoza drveta u Njemačkoj. B. Thunell, Über die Elastizität schwedischen Kiefernholz. (O elasticitetu švedske borovine). Istražen je upliv smjera vlakanaca, spec, težine, stepena vlage i temperature na modul elasticiteta. A. v. Wacek i A. Schön, Untersuchungen zur Frage der Zusammensetzung von Baumrinde. (Istraživanja o sastavu kore drveća). Nakon izlaganja metodike istraživanja izneseni su rezultati kemijskog sastav kore, bora i smreke. A. Ugrenović, Untersuchungen über die Spaltfestigkeit und ihren Zusammenhang mit dem Bau der Markstrahlen. (Istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti od građe sržnih trakova). Prof. đr. A. Ugrenović, iznio je u ovoj raspravi rezultate svog istraživanja o zavisnosti čvrstoće cijepanja od građe sržnih trakova. Ispitan je upliv specifične težine, visine sržnih trakova, koeficijenta vitkosti sržnih trakova, procentualnog učešća sržnih trakova na čvrstoću cijepanja. Istražen je i odnos čvrstoće cijepanja i čvrstoće pritiska, čvrstoće pritiska i visine sržnih trakova. Čvrstoća cijepanja iznosi otprilike 1/100 čvrstoće pritiska. Veljače 1941. A. Knoevenagel, Das maschinelle Schleifen von profilierten Hölzern . (Brušenje (poliranje) profiliranog drveta strojevima). Opisani su radovi s raznim strojevima za brušenje drveta i istaknute teškoće brušenja profiliranog drveta. Ožujak i travanj 1941. H. Petermann, Schubversuche mit Kiefernholz. (Istraživanja čvrstoće smicanja borovine). Nakon izlaganja metodike istraživanja čvrstoće smicanja po Bauschingeru, Tetmajeru, Rudeloff-u, Wijkander-u, Julius-u, Warren-u, Tjaden-u, Lang-u, Gaber-u, i Ehrmann-u, autor je opisao novi oblik probe za istraživanja čvrstoće smicanja i iznio rezultate svoga istraživanja. V. Fries z, Mayerls patentiertes Tränkverfahren für hölzerne Leitungsmaste . (Mayerl-ov patentni postupak impregniranja drvenih stupova za vodove). Opis novog načina konzerviranja stupova. Po autoru imade taj novi postupak stanovitih prednosti pred drugim postupcima. Svibanj 1941. W. Holdheide, Über vor — und frühgeschichtliche Werkhölzer. (O predhistorijskom građevnom drvetu). Istraživanja o vrstama drveta, koje su se upotrebljavale u predhistorijsko doba za ogrijev, građu, izrađivanje^raznog oruđa, pribofa i raznih ukrasnih predmeta. G. Jayme i R. Heiniger, Neue Verfahren zur Bestimmung voifGefügenunterschieden in Hölzern, III Unter suchungen an Kiefer. (Novi postupak za utvrđivanje razlika u anatomskoj građi drveta, III. istraživanja o borovini). Istraživanja o elementima anatomske građe borovine. Lipanj 1941. W. Bavendamm, Weitere mykologische Dauerhaftigkeitsuntersuchungen mit luftgetrockneten und gedarrten Probeklötzchen. (Daljnja mikološka istraživanja o trajnosti drveta sa prosušenim i apsolutno suhim probama). Istraživanja o trajnosti nekih tropskih vrsta drveća. Srpanj 1941. H. Hilde, Die Dachkonstruktionen im kommenden Wohnungsbau. (Konstrukcije krovova kod gradnje stanbenih zgrada). U cilju štednje drveta autor donaša nekoliko novih tipova krovnih konstrukcija. E. Sachsenberg, W. Wolf i R. Gottschald, Gesichtspunkte zur Gestaltung rohstoffsparender Kisten . (Proizvodnja sanduka sa gledišta štednje sirovina). Pokusi s novim načinom gradnje sanduka, kod koje se ušteđuje drvo i željezo. Kolovoz 1941. E. Gaber, Der Einfluss der Holzfeuchtigkeit auf den Elastizitätsmodul von Nadelholz. (Upliv vlage drveta na modul elasticiteta čamovine). Istraživanja o uplivu vlage na čvrstoću i promjenu oblika drveta. Istražen je modul elasticiteta iz pokusa čvrstoće savijanja kod raznih stupnjeva vlage. R. Schlüter, Trocknung von Bauholz. (Sušenje građevnog drveta). Istraživanja o sušenju, vlazi osušenog drveta, kvaliteti i ekonomičnosti sušenja građevnog drveta. Aparati za mjerenje i kontrolu sušenja osiguravaju pravilan tok sušenja. Ing. I. H-t. 59 |